Povežite se s nama

U fokusu

Zoran je u Varaždinu ispričao kako je upao u pakao droge: Mislio sam nije to ništa, no kopao sam si duboku jamu

Objavljeno:

- dana

U sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” grada Varaždina uspješno je u četvrtak u palači Herzer organizirala panel raspravu pod nazivom “Ispričaj mi svoju priču”.

Kako je naglasila glavna organizatorica događanja i predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” grada Varaždina Sanja Tušek, panel rasprava bila je odlična prilika za otvorenu i inspirativnu razmjenu ideja i iskustava te životnih priča.

-Zajednica u svom radu pokušava detektirati probleme modernog društva. Jedan od tih problema je problem ovisnosti. Panel je organiziran s ciljem da osvijestimo javnost s kojim se problemima ovisnici susreću i kako sport može pomoći – rekla je Tušek te zahvalila svima koji su sudjelovali i podržali ovu vrijednu inicijativu.

U panelu je sudjelovala diplomirana socijalna radnica Danijela Vasović koja ima bogato iskustvo u radu s djecom čiji su očevi smješteni u kaznionici. Osobno je u svom poslu imala prilike reći očevima kako je njihovo odsustvo utjecalo na odrastanje njihove djece

– Svaka osoba drugačije reagira na uvjete života, svatko se drugačije nosi s određenim emocijama. Mogu reći da očevima nije bilo nimalo ugodno slušati ono što je, nažalost, kruta realnost  – objasnila je Vasović.

Pozdravila je organizaciju panela jer, naglasila je, danas se malo govori o problemima s kojima se ovisnici moraju nositi gotovo svakog dana.

-Najvažnije je prevenirati problem. Stoga su ovakvi paneli dobrodošli jer oni kojima se to dogodilo iz svojih svjedočanstva, svojih priča, mogu utjecati na mlade ljude da ne krenu tim putem – kazala je Vasović poručujući da je iz pakla droge vrlo teško izaći.

Diplomirani defektolog – socijalni psiholog Orhida Morić također je podijelila svoja iskustva u radu s ovisnicima te u konačnici pitanje što se događa s njima kada napuste sustav kaznionice. 

– U kaznionici se radi s raznim vrstama ovisnika. Radimo s ovisnicima o drogama, alkohola te zadnjih godina sve više s ovisnicima o kocki. Imamo svoje programe koje radimo s njima, ali nakon što nas napuste ne znamo više što se dešava s njima. Zbog toga je to jako težak posao, jer recimo nakon pet godina uloženog truda, vi ne znate je li to ipak samo bilo uzalud. Stoga je jako lijepo vidjeti dečke koji su “čisti” jer mi u zatvoru nemamo i ne vidimo te rezultate – izjavila je Morić.

Svojim bogatim iskustvom o tome kako bavljenje sportom izgrađuje osobu kao ličnost u panel se uključila trostruka svjetska prvakinja u kuglanju, Darinka Bunić koja je podijelila priču o svojem putu do uspjeha.

– Ja sam sa 17 godina počela kuglati i htjela se dokazivati. Da dokažem sebe, odabrala sam sport koji me izgradio kao osobu. Svu negativnu energiju koja se nakupi tijekom tjedna, ispuhala sam kroz kuglanje. Nekada smo imali ovisnost o televizoru i alkoholu, a danas ima puno više drugih, opasnijih ovisnosti koje odvlače mlade od sporta – rekla je Bunić.

Panel raspravi nazočila je i Anica Sitar iz Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina koja je istaknula kako se kao nastavnica susretala s takvim problemima već kod osnovnoškolaca.

-To su bila djeca koja su živjela mahom u disfunkcionalnim obiteljima, koji bi rijetko dolazili u školu. Prednost nas nastavnika tjelesne kulture je da imamo taj neposredan odnos s učenicima i sportašima. Često se nama prije povjere oko problema koje imaju kod kuće ili u školi. Mladi ne vide izlaz, a tu nedostaje puno razgovora, kvalitetnog druženja i razumijevanja života – objasnila je Sitar.

Događaj je bio posebno obogaćen prisustvom korisnika Zajednice Cenacolo, koji su podijelili svoje životne priče i iskustva. Zoran ima 26 godina i dolazi iz Splita. Istaknuo je kako je s drogom počeo u srednjoj školi jer se htio dokazati u društvu.

-Prodavao sam si priču da nije to ništa, da imam sve pod kontrolom. Međutim, počelo me to sve više zanimati i sve je više izmicalo kontroli. Vrlo brzo sam se izgubio u svemu tome. Postao sam ovisnik, nisam htio prestati, a istovremeno sam si kopao duboku jamu – rekao je uvodno Zoran i dodao kako su ga zatim nalazili u krađi, s krivim ljudima i raznim drugim problematičnim situacijama. U konačnici je odlučio pristupiti Zajednici u kojoj je sada već šest godina.

Još jedan član Zajednice Cenacolo koji je sudjelovao na panel raspravi je Kristijan, 30-godišnjak koji je odrastao u Švedskoj, a korijene ima u BiH.

-Većinu svog vremena sam proveo na ulici – rano sam počeo s drogom i krađama i živjeti taj život na ulici. Bio sam u dubokoj tami, nisam vjerovao da bih se mogao ikad izvući iz toga. Rekao mi je otac da nešto moram promijeniti, da me ne može vidjeti više takvog. Preporučio mi je Zajednicu iz Hrvatske, pokazao mi je svjedočanstvo na YouTubeu koje me je promijenilo i koje mi je na kraju krajeva promijenilo život – rekao je Kristijan i dodao da je Zajednica spasila njegov život, ali i njegovu obitelj.

Panel raspravu nije propustila ni predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski” Varaždinske županije Nadica Dreven Budinski, kao ni župan Varaždinske županije i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije Anđelko Stričak.

Naglasio je kako se kroz panel moglo čuti puno interesantnih i emotivnih životnih priča, ističući kako  Varaždinska županija u cjelokupnom svom radu stvara “županiju s pričom”  u čijem centru je čovjek.

-Ovaj panel nadopuna je toga i pokazuje koliko nam je kao društvu stalo do običnog čovjeka, do rješavanja problema svakog pojedinca, ali i poruke svima onima koji se nađu čak i u velikim problemima poput raznih ovisnosti, da nisu sami – zaključio je Stričak čestitajući organizatorima i sudionicima na sudjelovanju u panelu.

U fokusu

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, domaćini radionica u okviru kojih su prezentirane mogućnosti financiranja kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave tijekom 2024. godine.

Na radionici je bilo govora i o mogućnostima financiranja poslovnih subjekata, s naglaskom na financiranje uz snižene troškove kreditnog zaduženja.

Stručni tim HBOR-a predstavio je jamstva Banke iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za financiranje investicija komunalnih društava, a okupljenima je prezentirana i mogućnost subvencioniranja kamatne stope iz fonda NPOO-a. HBOR je u 30 godina poslovanja financirao više od 69.000 projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura, a velik dio njih upravo na području Varaždinske županije.

– Samo unutar posljednjih deset godina HBOR je na području Varaždinske županije podržao gotovo 1000 projekata u vrijednosti od oko 373 milijuna eura. Smatram da smo dobro krenuli, ali i da trebamo nastaviti još boljim i jačim tempom – u uvodu je poručila Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a, dodavši da Banka ima itekako što za ponuditi posebno u vremenima viših kamatnih stopa.

– Upravo je HBOR institucija koja će pomoći u pronalasku rješenja za povoljnije financiranje. Naime, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave na raspolaganju su redovni kreditni programi HBOR-a za financiranje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova EU projekata s rokovima otplate do 15 godina, ali i program Investicije javnog sektora. Zatim, NPOO financijski instrumenti, a od 2024. godine i financijski instrumenti u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. – poručila je Laušin-Katanec.

Prezentiran je i model izdavanja jamstva za kredite u okviru NPOO-a.

– Cilj NPOO mjera HBOR-a je potaknuti nove investicije privatnog i javnog sektora u zelenu i digitalnu tranziciju, ali i omogućiti podršku „običnim” projektima jačanja konkurentnosti – rekao je koordinator područnih ureda HBOR-a Tomislav Marković, dodavši da u ciljeve spada i horizontalni pristup mjerama bez ograničenja u veličinama poduzetnika i sektorima.

Proces izdavanja jamstva odvija se u nekoliko koraka, a započinje zahtjevom komunalnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za odobrenjem investicijskog kredita HBOR-u, nekoj od banaka ili leasing društava. Sva daljnja komunikacija odvija se između financijskih kuća i HBOR-a.

– Kamatnu stopu je moguće subvencionirati do maksimalno 75 posto iznosa, ovisno o vrsti ulaganja i propisima o državnim potporama iz financijskih instrumenata Fonda subvencija iz NPOO-a – dodaje Marković.

A da su ovakve radionice itekako korisne i potrebne, potvrdio je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

– Europska unija trenutno je u situaciji da kamate rastu jer Europska središnja banka na taj način usporava inflaciju. Imali smo krasan period vrlo niskih kamata koje su bile, kažimo to tako, komercijalne kamate u bankama od 1,5 do 2 posto. Sada se to mijenja, ali vjerujem da HBOR ima odgovore i može ponuditi ono što ne mogu komercijalne banke – mišljenja je Jenkač.

Gradonačelnik Novog Marofa pohvalio je i novu praksu HBOR-a koja se u potpunosti otvara prema krajnjim korisnicima.

– Do prije desetak godina do HBOR-a se teško dolazilo, a ako ste u tome i uspjeli, zahtjevi su se sporo rješavali i zapravo ste bili primorani rješenje tražiti putem komercijalnih banaka. U međuvremenu su se neke stvari ipak promijenile, a ovakva okupljanja i želja HBOR-a da postane pristupačan nama na najnižoj razini lokalne samouprave, dokaz su njihove proaktivnosti i promjena u poslovnoj politici. Vjerujem da smo svi dobili mnoštvo informacija o programima i kreditnim linijama, ali i o načinima ostvarivanja povoljnijih uvjeta za financiranje velikih projekata koji će u konačnici služiti našim građanima i podići kvalitetu njihova života – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Nastavite čitati

U fokusu

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

visibaba

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od 3000 do više od 26.500 eura, a istim će se iznosima kažnjavati i berači visibaba, ljubica.

Visibabe, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci, znani i kao zvončići samo su neki od prvih vjesnika proljeća koji su posljednjih dana, dolaskom viših temperatura, prošarali livade. Kako bi svoje domove ispunili njihovim opojnim mirisima i ukrasili stolove volimo ih brati čim počnu nicati, no iz županijske Javne ustanove Zeleni prsten stiglo je upozorenje o kaznama za berače, piše Večernji list.

Za prijestupnike su tako propisane novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.

Istim će se iznosima kažnjavati i branje proljetnica poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca, ukoliko se prije, također ne ishodi dopuštenje Ministarstva, a na što je, podsjetimo, Državni inspektorat upozoravao i prijašnjih godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje