POSLOVANJE TVRTKE POSLJEDNJA 3 MJESECA PRETRESA POLICIJA
U Parkovima ne cvatu ruže. U poduzeću koje vodi brigu o varaždinskim grobljima i održava zelene površine protekla tri mjeseca poslovanje je na nalog Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) pretresala varaždinska policija, a unatrag godinu dana, neslužbeno doznajemo, moraju svakog mjeseca dizati kredite i pozajmice da bi ostali solventni. U tvrtki koja je u većinskom vlasništvu Grada Varaždina i koja je 2012. godinu završila s dobiti od svega 12.000 kuna sporno je i to što je prije samo nekoliko mjeseci bivšem direktoru Slavku Vegaru isplaćena menadžerska otpremnina visine nekoliko stotina tisuća kuna o kojoj nitko ne želi pričati – jer se radi o poslovnoj tajni. Istovremeno, Parkove vodi Marin Bašić koji je 5. srpnja imenovan članom Uprave – direktorom.
Što je točno istraživala policija u Parkovima protekla 3 mjeseca, nismo saznali. – Proveli smo kriminalističko istraživanje vezano za poduzeće iz upita, a o rezultatima je obaviješten ŽDO – objašnjava načelnik Policijske uprave varaždinske Darko Jurčec. Glasnogovornik ŽDO-a Darko Galić također nije htio ulaziti u detalje istrage, no poručio je da se radi o “nepravilnostima vezanim za poslovanje”.
Kako doznajemo od izvora upućenog u poslovanje Parkova, unatrag više od godinu dana u tom poduzeću moraju uzimati kredite i pozajmice da bi ostali solventni. Međutim, tu istu informaciju negira direktor Marin Bašić. Član Nadzornog odbora (NO) Denis Fudurić smatra da poslovanje Parkova ne ide u dobrom smjeru.
– Ukoliko se nastavi ovako poslovati, Parkove čeka stečaj. Dosta sam dugo u biznisu i znam o čemu govorim. Dajem im neki srednji rok – to je 3 godine. Moguće čak i kraće od toga – ustvrdio je Fudurić koji ima 20 posto dionica Parkova.
Fudurić glavni problem vidi u samoj strukturi Parkova – jedinoj takvoj u Hrvatskoj (53 % u vlasništvu Grada, a ostalo su mali dioničari). – Sama priroda tvrtke je čudna. Tu je stalni sukob između privatnog i gradskog vlasništva. Ja vidim nekoliko rješenja – ili da Parkovi budu u stopostotnom vlasništvu Grada ili da se do kraja privatiziraju. Ili pak da se tvrtka podijeli na dva dijela od kojeg bi jedan bio komunalni – objašnjava.
Da je privatizacija Parkova, takva djelomična kakva postoji, bila promašaj, slaže se i njihov nekadašnji direktor Josip Ljubomir Brdar, također član Nadzornog odbora – Ja sam proveo privatizaciju i sad mislim da to nije bila dobra ideja – kaže. Smatra da bi Grad trebao ponovno postati stopostotni vlasnik. – U Parkovima se najveći dio prihoda ostvaruje iz poslova koje plaća Grad. Tako da bi najjednostavnije bilo da oni ponovno kupe sve dionice. Tada bi mogli birati svog namještenika kako god žele – veli Brdar.
No Grad nema namjeru kupiti dionice, bar ne trenutno. – Ni Gradu ni Gradskom vijeću nisu ponuđene dionice tvrtke Parkovi, a iz proračuna je vidljivo da Grad ne radi na otkupljivanju dionica malih dioničara (ta bi se sredstva morala osigurati u proračunu) – poručuje gradonačelnik Goran Habuš.
Čini se da će još jedno vrijeme sve ostati nepromijenjeno. O tome smo razgovarali s Fudurićem. – Upravo je nečinjenje ničega najgora varijanta. Sada smo i dio Europske unije i iskreno sumnjam da će se takve stvari dopuštati – zaključuje.
O sukobu privatno-javno kao stalno prisutnom problemu razgovarali smo i s predsjednikom NO-a Antunom Mišanovićem. S njim smo razgovarali u srijedu, a u petak nam je putem telefona autorizirao svoje izjave. Međutim, do ponedjeljka se predomislio. Na dan kada zaključujemo broj novina primili smo njegov e-mail. “Nažalost NE mogu vam autorizirati tekst i molim da ga ne objavljujete pod mojim imenom. Pozdrav: Mišanović”, kratko je napisao predsjednik Nadzornog odbora.
Nije jasno zbog čega je Mišanović povukao autorizaciju za svoje izjave koje nisu otkrivale ništa tajno poput detalja kriminalističke istrage, spornog ugovora bivšeg direktora ili poslovne tajne.
Nakon što su nam izvori upućeni u poslovanje Parkova potvrdili da se mjesečno uzimaju krediti da bi poduzeće ostalo solventno, zamjenik člana Uprave – direktor Marin Bašić to negira.
– Ne znam da li Vam Vaš informator namjerno daje krive informacije ili želi samo naštetiti ugledu Parkova, ali Parkovi uredno ispunjavaju sve svoje obaveze, nisu u kreditima i ne podižu nikakve pozajmice – poručuje. Priznaje, situacija nije baš bajna. – Ne bih rekao da Parkovi loše posluju već posluju slabije u odnosu na prijašnje godine. Razlog tome je više uzroka. Jedan od uzroka je općepoznata recesija koja je zahvatila i Parkove. Poznato je da je u recesiji najviše pogođen građevinski sektor, a kako su Parkovi usko vezani za tu granu gospodarstva, njezin utjecaj reflektirao se i na nas. Drugi uzrok leži u lošim odlukama i radu prijašnjih uprava. Također tu treba spomenuti da se više ne odrađuju poslovi izgradnje za Grad, što je bio slučaj prijašnjih godina – pojašnjava Bašić.
Ptiček je tužio Parkove jer mu nisu isplatili otpremninu
Loše poslovne odluke sigurno su i upravna zgrada kod rasadnika koja je koštala 8 milijuna kuna, a koja se ne koristi dovoljno da bi se otplatila te apartmani na Pagu čije održavanje košta više nego što donose prihod. Sve su to bile odluke bivše uprave. Prije Vegara direktor je bio Miljenko Ptiček koji je u prosincu 2010. priveden zbog sumnje da je kao prvi čovjek Parkova počinio 80 kaznenih djela na štetu proračuna Grada Varaždina. U siječnju ove godine Ptiček je optužen da je poticao gradonačelnika Ivana Čehoka da sklopi štetan ugovor za Grad Varaždin – radi se o aferi Mercator. Kako saznajemo od Bašića, Ptiček je tužio Parkove jer mu nisu isplatili otpremninu.
Brdar: Sve je to farsa
Bivši direktor parkova Slavko Vegar, već su pisali mediji, bio je prisiljen otići jer nije bio čovjek aktualne vlasti. To nije toliko sporno koliko činjenica da je praktički “dao otkaz” i dobio otpremninu o čijoj se visini šuti. Naime, došli smo u posjed Odluke o imenovanju Zamjenika člana Uprave – direktora Parkova Marina Bašića iz lipnja u kojem jasno piše: “Zbog zahtjeva Uprave -direktora Slavka Vegara za sporazumni prestanak funkcije Uprave – direktora i prestanka ugovora o radu…”. Članovi Nadzornog odbora (NO) s kojima smo razgovarali također smatraju da nisu vremena za takve otpremnine i slažu se da je sporan Vegarov ugovor koji se morao ispoštovati. Da je dolazak Bašića bio dogovoren s gradskom vlasti vidljivo je i u zapisniku sjednice Nadzornog odbora održane 18. lipnja. – Prema prijedlogu većinskog vlasnika Grada predlaže se da se Marin Bašić imenuje za zamjenika člana Uprave – rekao je predsjednik NO-a Antun Mišanović. S njegovim imenovanjem svi su se složili, no ne i s načinom. – Uloga NO-a svela se na potvrđivanje tuđih odluka. Smatram da je sve ovo farsa – rekao je tada član NO-a Josip Ljubomir Brdar. Kako se vidi u zapisniku, i Bašićeva plaća dogovorena je sa zamjenikom gradonačelnika Vjeranom Radelićem. – – Ako je to dogovoren iznos sa zamjenikom gradonačelnika, onda mi to trebamo poštovati – izjavio je tada član NO-a Vjekoslav Vrbanec.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.
Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.
U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.
Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.
Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.
Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.
Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!
Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.
Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.
Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.
Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.
U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.
Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.
Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.
Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.
– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
