Povežite se s nama

U fokusu

Gdje je ˝nestalo˝ 30 tisuća stranih radnika koji nisu u evidenciji HZMO-a, a imaju radne dozvole?!

Objavljeno:

- dana

Koliko je stvarno u Hrvatskoj stranih radnika i zašto hrvatske institucije daju potpuno različote podatke.

O ovoj temi bavi se hrvatsko izdanje Forbesa. Oni su, naime, tražili i dobili podatke o stranim radnicima od hrvatskih institucija. Problem je što se ti podaci ne poklapaju.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Hrvatskoj je negdje između 90 tisuća i 117 tisuća.

Prvu je brojku iznio državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada na zadnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a odnosi se na prijavljene strane državljane u sustavu mirovinskog osiguranja sa zadnjim danom 2023. godine. To, doduše, u HZMO-u nazivaju “neslužbenim rezultatima obrade podataka iz više administrativnih izvora, prema metodologiji stanje na dan”. Kažu da oni ne vode službene statističke podatke o državljanstvu osiguranika (!) nego samo one koji su u skladu s pozitivnim propisima (odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, Pravilnika o vođenju matične evidencije te Jedinstvenim metodološkim načelima za vođenje matične evidencije), a u njima državljanstvo osiguranika nije relevantan podatak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.

HZMO dakle kaže da je 90 tisuća prijavljenih stranih radnika na dan 31. prosinca 2023. godine neslužbeni. Kako njime barataju u Ministarstvu rada, a spominje se i u analizi koju je o stranim radnicima nedavno objavila Hrvatska narodna banka, zaključimo da je ipak vjerodostojan, piše Forbes.

S druge strane, iz MUP-a nam Forbesu službeno odgovorili da je na isti dan u Hrvatskoj 117.549 državljana treće zemlje imalo važeću dozvolu za boravak i rad. Podatak o daleko manjem broju prijavljenih u HZMO-u nisu, međutim, komentirali.

Je li, dakle, moguće da skoro 30 tisuća ljudi koji imaju dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj naokolo šeće s  radnom dozvolom, ali je bez konkretnog radnog mjesta? Jesu li otišli u neku drugu zemlju Europske unije, ili nisu niti došli u Hrvatsku? Ili su ipak ovdje, ali rade neprijavljeni?

Oko statistike vezane uz strane radnike općenito vlada prilična konfuzija, pa i nije čudno što više nitko ne zna na koji bi se broj pozvao niti što je realna situacija u praksi.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje