Povežite se s nama

U fokusu

Gdje je zapela ideja o različitim registarskim tablicama za šest županijskih gradova?

Objavljeno:

- dana

Račun bez krčmara

Ministarstvo unutarnjih poslova je u travnju 2015. godine „ponudilo“ hrvatskim gradovima koji nisu imali registarske pločice s vlastitim oznakama da ih dobiju. Bilo je predviđeno da umjesto dotadašnjih 34 grada, vlastite oznake ima njih 94.

Ivanec je trebao dobiti oznaku – IV, Novi Marof – NM, Ludbreg – LU, Lepoglava – LE i Varaždinske Toplice TO. Regionalni tjednik je o svemu piosao pod naslovom “Bolja prepoznatljivost ili obična bedastoća?”. 

Gradovi su raspravljali o inicijativi MUP-a. Jedni su bili zadovoljni, drugi smatrali da ima pametnijih stvari, a neki nisu bili zadovoljni predloženom oznakom. Pločice su se, najavljeno je, trebale izdavati od 1. srpnja 2015., s ulaskom Hrvatske u Schengen.

Hrvatske je u schengenskoj zoni već godinu i pol, a vlastite registarske oznake još uvijek imaju samo županijska središta i gradovi s većim brojem registriranih vozila. Ideja je zamrla negdje usput, bez objašnjenja.

Gradski identitet?

O svemu se poprilično i raspravljalo, potrošeni su sati radnog vremena, dopisa i analiza. Gradonačelnici su dobili rok za izjašnjavanje, prije kojega su morali provesti analize u svojem gradu. Razgovaralo se o dupliranju i o alternativnim rješenjima. Tako su se recimo Varaždinske Toplice zbog zauzete VT oznake (Virovitica) odlučile za oznaku TO. Ideja o gradskom identitetu uglavnom je bila podržana. 

Sve se to događalo nakon što je Hrvatska ulaskom u EU raspisala natječaj za novi izgled pločica, koje su osim oznaka gradova trebale nositi i oznaku Unije. Ali niti to  nije prošlo bez problema.

Nakon što je raspisan natječaj, odabrano rješenje i uručen novac nagrađenim dizajnerima, HDZ je podignuo glas protiv uklanjanja državnog grba s tablica, što je bilo dijelom novog rješenja.

Tadašnji vođa oporbe Tomislav Karamarko uklanjanje grba je komentirao kao “rastakanje svega što je nacionalno”. Nakon prigovora u kojemu je glavnu ulogu odigralo pitanje nacionalnog identiteta, grb je vraćen.

Više nema Karamarka niti Ostojića ali niti ideje o pločicama kao dijelu gradskog identiteta.

Još su se prije godinu i pol, 1. srpnja, očekivale nove tablice na županijskim cestama. Nema ih. Na pitanje što se dogodilo, iz varaždinskog MUP –a kratak odgovor: – Vezano uz Vaš upit od 22. veljače 2017. godine, obavještavamo Vas da s obzirom da prijedlozi za izdavanje reg. pločica sa oznakom nabrojenih gradova (NM, IV, TO, LU, LE), nisu ni zakonski, ni na koji drugi način potvrđeni,  nije bilo, niti  za sada nema mogućnosti za izdavanje reg. pločica sa navedenim oznakama.

Jedino se može zaključiti da je netko radio račun bez krčmara.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

HBOR projekte u Varaždinskoj županiji podržao s oko 373 milijuna eura  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bili su u četvrtak, 22. veljače, u prostoru Kulturnog centra Ivan Rabuzin, domaćini radionica u okviru kojih su prezentirane mogućnosti financiranja kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave tijekom 2024. godine.

Na radionici je bilo govora i o mogućnostima financiranja poslovnih subjekata, s naglaskom na financiranje uz snižene troškove kreditnog zaduženja.

Stručni tim HBOR-a predstavio je jamstva Banke iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za financiranje investicija komunalnih društava, a okupljenima je prezentirana i mogućnost subvencioniranja kamatne stope iz fonda NPOO-a. HBOR je u 30 godina poslovanja financirao više od 69.000 projekata u iznosu od gotovo 30 milijardi eura, a velik dio njih upravo na području Varaždinske županije.

– Samo unutar posljednjih deset godina HBOR je na području Varaždinske županije podržao gotovo 1000 projekata u vrijednosti od oko 373 milijuna eura. Smatram da smo dobro krenuli, ali i da trebamo nastaviti još boljim i jačim tempom – u uvodu je poručila Suzana Laušin-Katanec, direktorica Sektora kreditiranja HBOR-a, dodavši da Banka ima itekako što za ponuditi posebno u vremenima viših kamatnih stopa.

– Upravo je HBOR institucija koja će pomoći u pronalasku rješenja za povoljnije financiranje. Naime, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave na raspolaganju su redovni kreditni programi HBOR-a za financiranje prihvatljivih i neprihvatljivih troškova EU projekata s rokovima otplate do 15 godina, ali i program Investicije javnog sektora. Zatim, NPOO financijski instrumenti, a od 2024. godine i financijski instrumenti u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. – poručila je Laušin-Katanec.

Prezentiran je i model izdavanja jamstva za kredite u okviru NPOO-a.

– Cilj NPOO mjera HBOR-a je potaknuti nove investicije privatnog i javnog sektora u zelenu i digitalnu tranziciju, ali i omogućiti podršku „običnim” projektima jačanja konkurentnosti – rekao je koordinator područnih ureda HBOR-a Tomislav Marković, dodavši da u ciljeve spada i horizontalni pristup mjerama bez ograničenja u veličinama poduzetnika i sektorima.

Proces izdavanja jamstva odvija se u nekoliko koraka, a započinje zahtjevom komunalnog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za odobrenjem investicijskog kredita HBOR-u, nekoj od banaka ili leasing društava. Sva daljnja komunikacija odvija se između financijskih kuća i HBOR-a.

– Kamatnu stopu je moguće subvencionirati do maksimalno 75 posto iznosa, ovisno o vrsti ulaganja i propisima o državnim potporama iz financijskih instrumenata Fonda subvencija iz NPOO-a – dodaje Marković.

A da su ovakve radionice itekako korisne i potrebne, potvrdio je gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

– Europska unija trenutno je u situaciji da kamate rastu jer Europska središnja banka na taj način usporava inflaciju. Imali smo krasan period vrlo niskih kamata koje su bile, kažimo to tako, komercijalne kamate u bankama od 1,5 do 2 posto. Sada se to mijenja, ali vjerujem da HBOR ima odgovore i može ponuditi ono što ne mogu komercijalne banke – mišljenja je Jenkač.

Gradonačelnik Novog Marofa pohvalio je i novu praksu HBOR-a koja se u potpunosti otvara prema krajnjim korisnicima.

– Do prije desetak godina do HBOR-a se teško dolazilo, a ako ste u tome i uspjeli, zahtjevi su se sporo rješavali i zapravo ste bili primorani rješenje tražiti putem komercijalnih banaka. U međuvremenu su se neke stvari ipak promijenile, a ovakva okupljanja i želja HBOR-a da postane pristupačan nama na najnižoj razini lokalne samouprave, dokaz su njihove proaktivnosti i promjena u poslovnoj politici. Vjerujem da smo svi dobili mnoštvo informacija o programima i kreditnim linijama, ali i o načinima ostvarivanja povoljnijih uvjeta za financiranje velikih projekata koji će u konačnici služiti našim građanima i podići kvalitetu njihova života – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Nastavite čitati

U fokusu

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

visibaba

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od 3000 do više od 26.500 eura, a istim će se iznosima kažnjavati i berači visibaba, ljubica.

Visibabe, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci, znani i kao zvončići samo su neki od prvih vjesnika proljeća koji su posljednjih dana, dolaskom viših temperatura, prošarali livade. Kako bi svoje domove ispunili njihovim opojnim mirisima i ukrasili stolove volimo ih brati čim počnu nicati, no iz županijske Javne ustanove Zeleni prsten stiglo je upozorenje o kaznama za berače, piše Večernji list.

Za prijestupnike su tako propisane novčane kazne u iznosu nešto većem od 3.318,10 eura, a mogu se popesti čak i do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok će se fizičke osobe kažnjavati iznosima od 929,10 do 3.981,68 eura.

Istim će se iznosima kažnjavati i branje proljetnica poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca, ukoliko se prije, također ne ishodi dopuštenje Ministarstva, a na što je, podsjetimo, Državni inspektorat upozoravao i prijašnjih godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje