Povežite se s nama

U fokusu

Gdje je zapela ideja o različitim registarskim tablicama za šest županijskih gradova?

Objavljeno:

- dana

Račun bez krčmara

Ministarstvo unutarnjih poslova je u travnju 2015. godine „ponudilo“ hrvatskim gradovima koji nisu imali registarske pločice s vlastitim oznakama da ih dobiju. Bilo je predviđeno da umjesto dotadašnjih 34 grada, vlastite oznake ima njih 94.

Ivanec je trebao dobiti oznaku – IV, Novi Marof – NM, Ludbreg – LU, Lepoglava – LE i Varaždinske Toplice TO. Regionalni tjednik je o svemu piosao pod naslovom “Bolja prepoznatljivost ili obična bedastoća?”. 

Gradovi su raspravljali o inicijativi MUP-a. Jedni su bili zadovoljni, drugi smatrali da ima pametnijih stvari, a neki nisu bili zadovoljni predloženom oznakom. Pločice su se, najavljeno je, trebale izdavati od 1. srpnja 2015., s ulaskom Hrvatske u Schengen.

Hrvatske je u schengenskoj zoni već godinu i pol, a vlastite registarske oznake još uvijek imaju samo županijska središta i gradovi s većim brojem registriranih vozila. Ideja je zamrla negdje usput, bez objašnjenja.

Gradski identitet?

O svemu se poprilično i raspravljalo, potrošeni su sati radnog vremena, dopisa i analiza. Gradonačelnici su dobili rok za izjašnjavanje, prije kojega su morali provesti analize u svojem gradu. Razgovaralo se o dupliranju i o alternativnim rješenjima. Tako su se recimo Varaždinske Toplice zbog zauzete VT oznake (Virovitica) odlučile za oznaku TO. Ideja o gradskom identitetu uglavnom je bila podržana. 

Sve se to događalo nakon što je Hrvatska ulaskom u EU raspisala natječaj za novi izgled pločica, koje su osim oznaka gradova trebale nositi i oznaku Unije. Ali niti to  nije prošlo bez problema.

Nakon što je raspisan natječaj, odabrano rješenje i uručen novac nagrađenim dizajnerima, HDZ je podignuo glas protiv uklanjanja državnog grba s tablica, što je bilo dijelom novog rješenja.

Tadašnji vođa oporbe Tomislav Karamarko uklanjanje grba je komentirao kao “rastakanje svega što je nacionalno”. Nakon prigovora u kojemu je glavnu ulogu odigralo pitanje nacionalnog identiteta, grb je vraćen.

Više nema Karamarka niti Ostojića ali niti ideje o pločicama kao dijelu gradskog identiteta.

Još su se prije godinu i pol, 1. srpnja, očekivale nove tablice na županijskim cestama. Nema ih. Na pitanje što se dogodilo, iz varaždinskog MUP –a kratak odgovor: – Vezano uz Vaš upit od 22. veljače 2017. godine, obavještavamo Vas da s obzirom da prijedlozi za izdavanje reg. pločica sa oznakom nabrojenih gradova (NM, IV, TO, LU, LE), nisu ni zakonski, ni na koji drugi način potvrđeni,  nije bilo, niti  za sada nema mogućnosti za izdavanje reg. pločica sa navedenim oznakama.

Jedino se može zaključiti da je netko radio račun bez krčmara.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje