Kibernetička sigurnost u Općoj bolnici Varaždin na najvišem nivou
U Općoj bolnici Varaždin u ponedjeljak je održana završna konferencija projekta „Izgradnja kapaciteta kibernetičke sigurnosti Opće bolnice Varaždin u skladu...
U fokusu
Gdje je zapela ideja o različitim registarskim tablicama za šest županijskih gradova?
Račun bez krčmara
Ministarstvo unutarnjih poslova je u travnju 2015. godine „ponudilo“ hrvatskim gradovima koji nisu imali registarske pločice s vlastitim oznakama da ih dobiju. Bilo je predviđeno da umjesto dotadašnjih 34 grada, vlastite oznake ima njih 94.
Ivanec je trebao dobiti oznaku – IV, Novi Marof – NM, Ludbreg – LU, Lepoglava – LE i Varaždinske Toplice TO. Regionalni tjednik je o svemu piosao pod naslovom “Bolja prepoznatljivost ili obična bedastoća?”.
Gradovi su raspravljali o inicijativi MUP-a. Jedni su bili zadovoljni, drugi smatrali da ima pametnijih stvari, a neki nisu bili zadovoljni predloženom oznakom. Pločice su se, najavljeno je, trebale izdavati od 1. srpnja 2015., s ulaskom Hrvatske u Schengen.
Hrvatske je u schengenskoj zoni već godinu i pol, a vlastite registarske oznake još uvijek imaju samo županijska središta i gradovi s većim brojem registriranih vozila. Ideja je zamrla negdje usput, bez objašnjenja.
Gradski identitet?
O svemu se poprilično i raspravljalo, potrošeni su sati radnog vremena, dopisa i analiza. Gradonačelnici su dobili rok za izjašnjavanje, prije kojega su morali provesti analize u svojem gradu. Razgovaralo se o dupliranju i o alternativnim rješenjima. Tako su se recimo Varaždinske Toplice zbog zauzete VT oznake (Virovitica) odlučile za oznaku TO. Ideja o gradskom identitetu uglavnom je bila podržana.
Sve se to događalo nakon što je Hrvatska ulaskom u EU raspisala natječaj za novi izgled pločica, koje su osim oznaka gradova trebale nositi i oznaku Unije. Ali niti to nije prošlo bez problema.
Nakon što je raspisan natječaj, odabrano rješenje i uručen novac nagrađenim dizajnerima, HDZ je podignuo glas protiv uklanjanja državnog grba s tablica, što je bilo dijelom novog rješenja.
Tadašnji vođa oporbe Tomislav Karamarko uklanjanje grba je komentirao kao “rastakanje svega što je nacionalno”. Nakon prigovora u kojemu je glavnu ulogu odigralo pitanje nacionalnog identiteta, grb je vraćen.
Više nema Karamarka niti Ostojića ali niti ideje o pločicama kao dijelu gradskog identiteta.
Još su se prije godinu i pol, 1. srpnja, očekivale nove tablice na županijskim cestama. Nema ih. Na pitanje što se dogodilo, iz varaždinskog MUP –a kratak odgovor: – Vezano uz Vaš upit od 22. veljače 2017. godine, obavještavamo Vas da s obzirom da prijedlozi za izdavanje reg. pločica sa oznakom nabrojenih gradova (NM, IV, TO, LU, LE), nisu ni zakonski, ni na koji drugi način potvrđeni, nije bilo, niti za sada nema mogućnosti za izdavanje reg. pločica sa navedenim oznakama.
Jedino se može zaključiti da je netko radio račun bez krčmara.
Izvor:
Foto:
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 7 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 8 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 9 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 9 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 10 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
