Povežite se s nama

U fokusu

Gdje je zapela ideja o različitim registarskim tablicama za šest županijskih gradova?

Objavljeno:

- dana

Račun bez krčmara

Ministarstvo unutarnjih poslova je u travnju 2015. godine „ponudilo“ hrvatskim gradovima koji nisu imali registarske pločice s vlastitim oznakama da ih dobiju. Bilo je predviđeno da umjesto dotadašnjih 34 grada, vlastite oznake ima njih 94.

Ivanec je trebao dobiti oznaku – IV, Novi Marof – NM, Ludbreg – LU, Lepoglava – LE i Varaždinske Toplice TO. Regionalni tjednik je o svemu piosao pod naslovom “Bolja prepoznatljivost ili obična bedastoća?”. 

Gradovi su raspravljali o inicijativi MUP-a. Jedni su bili zadovoljni, drugi smatrali da ima pametnijih stvari, a neki nisu bili zadovoljni predloženom oznakom. Pločice su se, najavljeno je, trebale izdavati od 1. srpnja 2015., s ulaskom Hrvatske u Schengen.

Hrvatske je u schengenskoj zoni već godinu i pol, a vlastite registarske oznake još uvijek imaju samo županijska središta i gradovi s većim brojem registriranih vozila. Ideja je zamrla negdje usput, bez objašnjenja.

Gradski identitet?

O svemu se poprilično i raspravljalo, potrošeni su sati radnog vremena, dopisa i analiza. Gradonačelnici su dobili rok za izjašnjavanje, prije kojega su morali provesti analize u svojem gradu. Razgovaralo se o dupliranju i o alternativnim rješenjima. Tako su se recimo Varaždinske Toplice zbog zauzete VT oznake (Virovitica) odlučile za oznaku TO. Ideja o gradskom identitetu uglavnom je bila podržana. 

Sve se to događalo nakon što je Hrvatska ulaskom u EU raspisala natječaj za novi izgled pločica, koje su osim oznaka gradova trebale nositi i oznaku Unije. Ali niti to  nije prošlo bez problema.

Nakon što je raspisan natječaj, odabrano rješenje i uručen novac nagrađenim dizajnerima, HDZ je podignuo glas protiv uklanjanja državnog grba s tablica, što je bilo dijelom novog rješenja.

Tadašnji vođa oporbe Tomislav Karamarko uklanjanje grba je komentirao kao “rastakanje svega što je nacionalno”. Nakon prigovora u kojemu je glavnu ulogu odigralo pitanje nacionalnog identiteta, grb je vraćen.

Više nema Karamarka niti Ostojića ali niti ideje o pločicama kao dijelu gradskog identiteta.

Još su se prije godinu i pol, 1. srpnja, očekivale nove tablice na županijskim cestama. Nema ih. Na pitanje što se dogodilo, iz varaždinskog MUP –a kratak odgovor: – Vezano uz Vaš upit od 22. veljače 2017. godine, obavještavamo Vas da s obzirom da prijedlozi za izdavanje reg. pločica sa oznakom nabrojenih gradova (NM, IV, TO, LU, LE), nisu ni zakonski, ni na koji drugi način potvrđeni,  nije bilo, niti  za sada nema mogućnosti za izdavanje reg. pločica sa navedenim oznakama.

Jedino se može zaključiti da je netko radio račun bez krčmara.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

U Općini Sračinec moraju se ponoviti parlamentarni izbori

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

DIP je 18. travnja održao konferenciju za medije na kojem su govorili i o nepravilnostima na koje su birači naišli tijekom samih izbora.

Otkrili su kako će se u dvije izborne jedinice izbori ponoviti, piše 24sata.hr.

Riječ je o III. i V. izbornoj jedinici, gdje se utvrđene nepravilnosti.

– Što se tiče III. izborne jedinice, riječ je o Općini Sračinec, a odnosi se na listu kandidata u 12 izbornoj jedinici. Što se tiče V. izborne jedinice, radi se o općini Markušica, tamo je pronađeno više glasačkih listića nego što ih je trebalo biti – komentirao je potpredsjednik Povjerenstva Josip Salapić.

Na tim će se biračkim mjestima izbori ponoviti i to ove nedjelje za predstavnika manjina.

Nastavite čitati

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje