Povežite se s nama

Kultura

Glazba Davora Bobića remek-djelo je ne samo hrvatske, nego i europske scene

Objavljeno:

- dana

Skladatelj, pedagog, organizator i voditelj nekad varaždinske, a danas osječke glazbene sezone te dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri, Davor Bobić, prošlog tjedna je dokazao da itekako zna otvarati nova poglavlja u svojem stvaralaštvu. Naime, u koprodukciji HNK Split i Osijek na sceni potonjeg u petak, 16. veljače, praizveden je osebujni Bobićev balet “Snježna kraljica”.

Uvažavanje autora

Podsjećamo, ovaj nesumnjivo jedan od najutjecajnijih glazbenika suvremenog hrvatskog glazbenog života, još 2020. godine u velikom intervjuu za Regionalni tjednik hrabro je najavio da se između ostalog okreće pisanju scenske glazbe. Uoči recentne praizvedbe, neumorni varaždinski skladatelj otkrio je kakve su ga emocije preplavile.

– Neobično. Nije ni uzbuđenje u pitanju, nego nešto nadrealno. Baš kao i sama bajka, sve što se događa u kazalištu i oko mene, djeluje mi nestvarno. Od srca zahvaljujem intendantu i svim zaposlenicima HNK-a, od marketinga, tehničke službe, plesačima, glazbenicima, autorskom timu, jer sam dobio iznimnu životnu priliku svoje velike želje iz mladosti ostvariti nakon punih 30 godina. Sudbina je htjela da to bude baš u Osijeku, za koji sam već 22 godine vezan radom na Akademiji za umjetnost i kulturu. Impresioniran sam, prije svega, energijom, zajedničkim htijenjem i željom da se ovaj projekt, u koprodukciji sa splitskim, postavi na pozornicu osječkoga HNK-a – govori Bobić o još jednom iznimnom postignuću, njega kao skladatelja i tamošnjeg HNK kao producenta.

Premda je dosad imao nekoliko velikih projekata, u koje je bio uključen jako velik broj ljudi, opera i balet su najsloženije glazbene forme, čiji uspjeh ovisi o jako puno toga.

– Na ovom je projektu autorski tim sjajan. U početku me malo zbunilo što nisam sudjelovao u izboru ni jednog suradnika, a desetak dana prije praizvedbe nisam vidio nijedan koreografski korak! No, upravo je snaga u želji i duhu Hrvata da se sjedinimo kada trebamo nešto zajednički napraviti. Tada sve dobije posve drukčiju dimenziju. Imam osjećaj da je sadržaj i izbor djela maestralno pogođen za publiku, jer smatram kako smo svi dali sve od sebe da ga približimo i djeci i odraslima, da to bude univerzalna priča za sve generacije. Bajka je svjetski prepoznatljiva i ovom praizvedbom ulazimo, vjerojatno među prvima u svijetu, u obilježavanje 150 godina od smrti H. C. Andersena. Odličan je tajming na svjetskoj razini za novi koncept jednog Andersenovog djela i ta je činjenica iznimno važna. Smatram da baletna umjetnost ima posebnu magiju, koja privlači brojnu publiku – naglašava Bobić.

Kulturnoj javnosti koja je uživala u praizvedbi baleta, njegova se glazbena estetika očigledno svidjela.

– Meni je najbitnije da publika to duboko proživi, a mislim da sam to uspješno napravio. Dragocjen je moj kapital u stečenom znanju koje sam dobio na studiju, svjedočeći velikim baletnim i opernim predstavama. Sve to mi se nakon 30 godina vraća u život, sve je to sad eksplodiralo. Ostao sam vjeran melodiji, ritmu, tradiciji rusko-ukrajinske škole kompozicije, tradicionalnom simfonijskom pismu. Gledajući njihove majstore, na studiju mi se javila želja da i ja jednoga dana napišem balet Snježna kraljica, ali i jedan prema bajkama Ivane Brlić Mažuranić. Nikada ne ću zaboraviti činjenicu da mi je osječki HNK prvi pružio priliku, a posljednjih 10-ak godina tražio sam je kod svih intendanata u Hrvatskoj – ističe Bobić kojem su se nebrojeno puta dosad pozlatile naučene i urođene vrline poput discipline, reda, rada, strpljenja, upornosti, dosljednosti, trpljenja i iskrenosti.

Presedan za pamćenje

Treba znati i to da je prvi puta u povijesti praizvedba baleta – i to hrvatskoga autora, Davora Bobića – ujedinila dva hrvatska nacionalna teatra! Stoga ovako velik događaj zaslužuje i takvu pozornost i angažman. Znaju to dobro u osječkom HNK-u pa su, između ostaloga, u subotu, 10. veljače, za okruglim stolom okupili najvažnija imena vezana za premijeru. U prvom je to redu bio skladatelj Davor Bobić, potom koreograf i redatelj Svebor Svečak, dirigent Stjepan Vuger te baletni majstor Vuk Ognjenović. Njih su četvorica govorila konkretno o baletnoj umjetnosti, a intendanti Vladimir Ham (Osijek) i Vicko Bilandžić (Split) ponajviše o značaju suradnji poput ove, bez koje teško da bi si ijedna od ovih kazališnih kuća mogla priuštiti ovakvu premijeru. Inicijativa je potekla od intendanta Vladimira Hama, koji je pokazao dovoljno hrabrosti i maštovitosti (i kako sam kaže – ludosti) da svoj mandat obilježi ovim velikim događajem za kazalište, grad, cijelu Hrvatsku, kazališnu i plesnu umjetnost. Potaknuo je, naime, skladatelja Davora Bobića da dovrši započeto djelo i da ga uprizore na sceni HNK-a u Osijeku, unatoč činjenici da nemaju profesionalni baletni ansambl, nego su svi plesači u honorarnim odnosima!
– Gdje ima volje, ima i načina. Do realizacije ne bi došlo da nije bilo koprodukcije sa splitskom HNK-om, a u sklopu projekta K-HNK. Riječ je o inicijativi koju nesebično financijski podržava Ministarstvo kulture i medija RH i koja je na scenama Osijeka i Rijeke prije dvije godine već iznjedrila jednočinke Arlecchino i Gianni Schicch – poručio je Vladimir Ham.

Kultura

Varaždinski Kazališni studio mladih s predstavom „Ivona, kneginjica od Burgunda“gostuje na festivalu Assitej

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.

Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.

– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.

„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.

Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.

U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.

Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.

Nastavite čitati

Kultura

Drevna grobnica iz 6. stoljeća pr. Kr. u Jalžabetu bit će rekonstruirana, a uz nju će biti prapovijesno naselje i centar za posjetitelje  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi, a otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista.

Ogromna drevna grobnica, koja se prostire na površini 65 puta 8 metara, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi.

Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti na poseban način: kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila.

Idejni projekt za budući kompleks izradio je projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba, a 10. travnja je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.

Budući kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od 5 hektara zauzimati zelene površine, a planira se graditi u tri faze.

– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak.

U zgradi za posjetitelje će se nalaziti suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara će biti prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.

Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.

– Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.

U sklopu prezentacije halštadske kulture, bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje