Povežite se s nama

Kultura

Glumci se pitaju: Koja je to predstava u kazalištu koju bi trebalo označiti?

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Postoji li mogućnost da se predstave Hrvatskoga narodnoga kazališta Varaždin označe za koju su dob preporučene?

Ovo je na aktualnom satu sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća pitao vijećnik Ladislav Ilčić. On, naime, smatra da neke predstave nisu prikladne za djecu. Na to su mu se, kako je rekao, požalili i sami glumci. – Glumci kažu da im je doslovno neugodno odigrati neke scene dok vide da u publici sjedi sedmogodišnje dijete – upozorio je Ilčić.
Gradonačelnik Goran Habuš je rekao kako je zgodna ideja staviti znakić pokraj naslova predstave. Obećao je o tome pitati intendanticu Jasnu Jakovljević.

“Proživljavanje”

I mi smo odlučili poslušati gradonačelnika, pa smo pitali intendanticu postoji li mogućnost označavanja predstave.
Intendantica veli da joj je drago kad kazalište potiče na raspravu i dijalog. Između ostaloga je rekla: – Edukacijska razina kazališta bitna je i može doprinijeti u odgoju i obrazovanju djece i mladih. “Proživljavanje” nekih situacija mnogo je bolje provesti kroz učinke koje mogu proizvesti umjetnička djela negoli da ih mladi izravno iskuse u svome odrastanju, dozrijevanju. Graditi odnos, stav, oblikovati se spram društveno prihvatljivog ponašanja zadaća je roditelja, odgajatelja, učitelja. Zadaća svih nas je da upotrijebimo sve, pa tako i kazalište, u tome promišljanju. I naravno, izuzetno pazimo koje sadržaje preporučujemo djeci, a koje mladima… – pisano nam je odgovorila Jasna Jakovljević.

Inače, pitanje vijećnika Ilčića izazvalo je puno komentara na društvenim mrežama. Ima tu svega: od kulturne razine dijaloga, preko pokušaja da se cijelo pitanje ispolitizira zbog vijećnikove desne političke orijentacije pa do iskorištavanja jednog pitanja za osobne obračune. Ipak, zanimalo nas je što o svemu misle glumci.
Osjećaju li se oni zaista neugodno igrati neke scenarije pred djecom?

Izvor: RT
Foto:

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati