Povežite se s nama

Život i društvo

Gotovo 1,3 milijuna Hrvata boluje od bolesti povezanih s povišenim krvnim tlakom

Objavljeno:

- dana

Svjetski dan hipertenzije obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije.

Od tada se obilježava svake godine 17. svibnja s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije. Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna, objavio je HZJZ.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak viši od 140/90) je tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju.  Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Prema procjenama, 18 % svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

Hrvatska

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22.817 osoba, od čega 13.106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1.283.437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo  50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni krvni tlak. Naime, mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

  • smanjenjem unosa soli
  • uravnoteženom pravilnom prehranom
  • prestankom pušenja
  • izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
  • redovitom tjelesnom aktivnosti
  • održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

Život i društvo

Izv.prof.dr.sc. Ljerki Luić iz Sveučilišta Sjever međunarodna nagrada za izvrsnost u nastavi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konzorcij Erasmus+ projekta „Profformance“ dodijelio je izv.prof.dr.sc. Ljerki Luić s Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever značajno priznanje – međunarodnu nagradu za izvrsnost u nastavi (International Teaching Excellence Award 2021/2022).

Također, projekt „e-Learning: Digital Competencies for Innovation Culture“ koji je realizirala u suradnji s doktorandima Draženkom Švelec–Juričić, Jadrankom Tutom i Ivanom Šabićem osvojio treće mjesto u kategoriji „Impact and mission with and for society“.

Rezultate ovog projekta izv.prof.dr.sc. Ljerka Luić prezentirala je na završnoj konferenciji održanoj 16. lipnja u Budimpešti, gdje je u pratnji pročelnika Odjela za ekonomiju prof.dr.sc.  Ante Rončevića i doktorandice Draženke Švelec-Juričić primila nagradu i certifikat.

Nastavite čitati

Život i društvo

Gradsko vijeće N. Marofa podupire projekt Planinarskog društva Grebengrad

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradsko vijeće Novog Marofa na sjednici u četvrtak, 30. lipnja, dalo je suglasnost za provedbu ulaganja „Izgradnja potpornog zaštitnog zida i nadstrešnice pomoćne građevine Planinarskog doma“.

Riječ je o projektu koji Planinarsko društvo Grebengrad Novi Marof prijavljuje na natječaj LAG-a Prigorje-Zagorje, unutar tipa operacije 2.1.1. „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti, ostalu povezanu infrastrukturu te turističku infrastrukturu“.

PG Grebengrad obratilo se Gradu Novom Marofu sa zamolbom za suglasnost jer se planiraju javiti na natječaj LAG-a. Gradsko vijeće već je 19.3.2021. dalo suglasnost za provedbu ovog ulaganja, koje je prijavljeno na 3. natječaj. Međutim, taj je natječaj poništen te je raspisan 4. natječaj u kojem je došlo do povećanja iznosa mogućih potpora s 20.000 na 32.500 eura, uz najvišu ukupnu vrijednost projekta povećanu s 100.000 na 250.000 eura s PDV-om. Promjena u intenzitetu potpore je zbog poremećaja na tržištu i povećanja vrijednosti ulaganja.

Ukupna vrijednost projekta „Izgradnja potpornog zaštitnog zida i nadstrešnice pomoćne građevine Planinarskog doma“ je 238.611,88 kuna.

Novomarofski su vijećnici dali i pozitivno mišljenje na konačni prijedlog Nacrta Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana Strategije razvoja urbanog područja Varaždin. Naime, Grad Novi Marof ušao je u obuhvat većeg urbanog područja grada Varaždina, kao središta urbanog područja. Ono je formirano zbog mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih održivom urbanom razvoju putem integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju 2021.-2027. U postupku izrade Strategije razvoja urbanog područja bilo je potrebno izraditi i donijeti Komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan, na čiji je nacrt Gradsko vijeće Novog Marofa sada dalo pozitivno mišljenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje