Povežite se s nama

U fokusu

Baš “pizdarije”: tko je doveo u zabludu Sandru Malenicu, ravnateljicu Pučkog učilišta?

Objavljeno:

- dana

(DEZ)INFORMACIJE O PADU PRORAČUNA

Hoće li u Varaždinu ove godine biti održani Varaždinske barokne večeri i festival VAFI?

Da su te manifestacije upitne, moglo se čuti u četvrtak kad je gradonačelnik Goran Habuš okupio 12 ravnatelja gradskih ustanova i iznio da je zbog pada proračuna za 2017. upitno gotovo sve što je (su)financirao Grad.

Da je pitanje hoće li biti održan VAFI, iznijela je pak Sandra Malenica, nova ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Varaždin, a bivša zaposlenica Filmsko-kreativnog studija VANIMA Varaždin.

Demantirano…

I dok je ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik odmah demantirao gradonačelnika navevši da će se Barokne večeri održati uz eventualno smanjenje programa do 25 posto, slično se dogodilo i u slučaju VAFI-ja.

I taj festival će biti održan.

– VANIMA i VAFI festival stvarani su godinama, a udruga je nedavno proslavila 30 godina postojanja. Iako se spominje upitno sufinanciranje iz proračuna grada Varaždina, redoviti rad VANIMA-e i održavanje 8. VAFI festivala je neupitno – naveo je Hrvoje Selec iz VANIMA-e na svojem Facebooku profilu.

Naime, Barokne večeri i VAFI se samo sufinanciraju iz gradskog proračuna, dok se ostatak novca dobiva iz drugih izvora.

– Zadnje desetljeće je financiranje Varaždinskih baroknih večeri vezano uz projekte zemlje partnera, ali i Ministarstvo kulture – rekao je Rojnik, koji ipak napominje da razumije gradonačelnika, jer bi se i on na njegovom mjestu jednako brinuo za najznačajnije gradske kulturne projekte.
 

Raymond Rojnik

Najavljuje da će zbog manjka novca od 25 posto morati smanjiti projektne aktivnosti, no festival će biti održan.

Proračuna nema, no u Odluci o privremenom financiranju se planiraju sredstva za VBV, i to u iznosu od 61.200 kuna za prva tri mjeseca ove godine. Riječ je o iznosu do kojeg se došlo na temelju izvršenja proračuna (stvarno izvršenih rashoda) u istom mjesecu 2015. godine.

Iz Odluke o privremenom financiranju Grada Varaždina za prvo tromjesječje 2017.

Štoviše, svi programi koji su bili uvršteni u proračun za 2015. se i dalje financiraju, ali u smanjenom obimu, i to do donošenja proračuna za 2017. To se očekuje u srpnju nakon izbora i konstituiranja Gradskog vijeća.

Što je žalosno?

U četvrtak je Sandra Malenica navela i to da 70 ljudi u Pučkom otvorenom učilištu neće biti besplatno educirano, a da će niz vanjskih suradnika ostati bez posla.

– To su strašne stvari. Žalosno je da se pri izglasavanju proračuna nije vodilo računa o malim ljudima – rekla je Malenica, koja je to nazvala „pizdarijama“.

<< POSLJEDICE PADA PRORAČUNA Gradonačelnik ustvrdio da su upitne i Barokne večeri, ravnatelj ga demantirao

Točno je, primjerice, da nisu osigurana sredstva za Filmski ured budući da je riječ o novom projektu, za koji će trebati pričekati novu gradsku vlast i donošenje proračuna.

Međutim, nije točno da će zbog pada proračuna „pasti“ besplatne edukacije. U Odluci o privremenom financiranju Grad Varaždin planira i sredstva za cjeloživotno obrazovanje, a riječ je o 58.800 kuna za prva tri mjeseca.

 

Iz Odluke o privremenom financiranju Grada Varaždina za prvo tromjesječje 2017.

Najave o (ne)održavanju VBV-a i VAFI-ja nisu jedine nepotpune i netočne informacije iznesene u četvrtak u Gradskoj vijećnici. Na popisu „ugroženih projekata“ našli su se i oni koji će se nastaviti financirati i u prva tri mjeseca ove godine. Među njima su, primjerice, rad s darovitim učenicima i književno-izdavačka djelatnost.

Još žalosnije je to što je gradonačelnik Habuš na taj popis (uz niz starih projekata koje nije realizirao) stavio i kupnju Varteksove robne kuće i vatrogasne opreme. Te izdatke je, naime, sam izbacio iz proračuna, i to amandmanom.
 

Iz amandmana gradonačelnika Habuša na prijedlog proračuna za 2017.

 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT/GRAD VARAŽDIN

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje