Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinski gradski vijećnici usvojili Strategiju kulture, koju nema tko provoditi

Objavljeno:

- dana

NAŠA POSLA

Nakon sedam i pol sati prošlotjedne, 7. sjednice Gradskog vijeća Varaždina, vijećnici su u 12. točki dnevnog reda usvojili Strategiju kulture Grada Varaždina.

Bilo je to vrijeme kad su se točke entuzijastičkoga dnevnog reda počele spajati, preskakalo se čitanje formalnih dijelova i vijećnici su se osuli, ali još ih je bilo dovoljno za kvorum kako bi svi dokumenti odreda bili prihvaćeni. Među njima i Strategija kulture.

Gradski vijećnik Vjeran Strahonja jedini je od vijećnika komentirao predloženi dokument i, što god da je rekao, vjerojatno ga više nitko nije ni slušao.
– O odnosu prema kulturi u „Gradu kulture“ najbolje govori činjenica da je Strategija pri kraju dnevnog reda na sjednici – obratio se Vjeran Strahonja kolegama vijećnicima.
I otvorio temu koja se u Gradu preskače: o nebrizi o kulturi u gradu koji se rado kiti epitetom „Grada kulture“ i šlamperaju u varaždinskoj kulturi. Barem u onom dijelu koji se rješava “za stolom”.

Zašto šute?

Profesor na FOI-ju, nezavisni vijećnik koji se pridružio Klubu vijećnika HDZ-a, kako veli, nije kulturnjak, ali puno je toga što ga kao građanina smeta u odnosu prema kulturi u Varaždinu. Čini se više i od samih kulturnjaka.

Strategija nema definiranih prioriteta i akcijskog plana

– Nije mi jasno zašto šute ljudi u kulturi, posebno oni koji rade u institucijama? Zar je tako sjajno kad i ja kao laik vidim da nije? Tko sam ja da govorim o Strategiji? Očekivao sam živu diskusiju na javnom savjetovanju – razočaran je.
Od ljudi koji rade u institucijama u kulturi na javno savjetovanje o Strategiji se javio samo Ivan Mesek iz Galerijskog centra, a od kulturnjaka je zbog kratkih rokova za savjetovanje prigovorio književnik Denis Peričić, uslijed čega su oni na kraju i produljeni.
Međutim, ni tijekom tog vremena vodeći ljudi kulturnih institucija – kojih se Strategija izravno tiče – nisu osjetili potrebu intervenirati. Znači li to kako misle da je dokument besprijekoran?

Hobisti

Strahonja ističe da je pozitivno što smo konačno prihvatili Strategiju za razdoblje 2017. do 2022. jer je 2017. već prošla, a proračun za 2018. je prihvaćen, pa Strategija neće utjecati na dvije od pet godina za koje vrijedi.
– Strategiju trebamo zbog dva razloga. Prvo, da nam se ne bi događale stvari kao na 7. sjednici Gradskog vijeća, kada odluke o dvije važne točke nisu usklađene sa Strategijom. Radi se o proračunu za 2018. i ustroju gradske uprave.

Smatra se da 650 tisuća kuna od Ministarstva nije dovoljno ni za dramu u HNK-u, a kamoli za orkestar i operne produkcije

Drugo, sredstva iz EU projekata nećemo dobiti ako nemamo Strategiju ili ako određeni programi i objekti za koje tražimo sredstva nisu strategijski utemeljeni, nema ih u Strategiji ili nisu u skladu sa Strategijom.
Strategija nam se može više ili manje sviđati, ali ona je u ovom trenutku odraz odnosa naše lokalne zajednice prema kulturi i odras zrelosti, prije svega institucija – govori vijećnik i kaže da je osnovni problem Strategije njezina provedba. U dokumentu je, naime, navedena Tablica odgovornosti u procesu provedbe Strategije. Odgovorni su gradonačelnik, nadležni upravni odjel, Odbor za provedbu i voditelji projekata.

– Od svega navedenog za sada imamo definirano samo jedno: gradonačelnika. Upravljanje kulturom u Varaždinu nije dobro, pa onda ne može biti ni odlučivanje o Kulturnoj strategiji. “Grad kulture” je tijekom neke prošle reorganizacije ukinuo Odjel za kulturu. Varaždin bi htio biti grad kulture bez ozbiljnog upravnog odjela koji se bavi kulturom – oštar je.
Strahonju to podsjeća na priču o Varaždinu kao sveučilišnom gradu, a da se briga o znanosti i visokom obrazovanju ne spominje u opisu poslova bilo kojega gradskoga upravnog odjela prema novom ustrojstvu.

– Također, očigledno je da se institucije u kulturi ne popunjavaju planski, vrsnim profesionalcima. Kad netko ide u mirovinu, ispratimo ga s manje ili više pažnje, ali to je prije svega prilika da se smanje troškovi ukidanjem radnog mjesta ili da se nekog zbrine na sigurnoj plaći. Umjesto toga, trebali bismo dugoročne planove upravljanja kadrovima, ili kako se to sada zove ljudskim resursima, u gradskoj upravi i institucijama, koji uključuju zapošljavanje najboljih mladih ljudi, njihovo usavršavanje i stasanje uz mentore koje će jednog dana zamijeniti. U upravnim odjelima nemamo ljude školovane za menadžment u kulturi, nemamo povjesničara umjetnosti i muzealaca koji dobro poznaju svoj grad, baštinu, tradiciju, ali i aktualnu scenu te globalne trendove.

Od svih strateških projekata za 2017./18. samo tri se spominju i u proračunu

Jedno su hobisti, čak i uspješni hobisti, ali nedostaju profesionalci, s integritetom i znanjem, a jasno je rečeno da nema novih zapošljavanja, pa će se o kulturi, očigledno je, brinuti priučeni ljudi. Vozimo po starom, nismo izvukli pouku iz neuspjele prijava za Europsku prijestolnicu kulture, koju su ocjenjivali međunarodni eksperti. Njihove ocjene nismo analizirali. Kič i improvizacija nisu dobri – ocijenio je Vjeran Strahonja.
Strahonja se prigodno osvrnuo na činjenicu da se javna umjetnička skulptura miješa s urbanim mobilijarom, namještajem u prostoru. Mi „mebliramo“ javni prostor, usprkos činjenici da imamo barem dva profesora kiparstva na Likovnoj akademiji koji bi sigurno mogli pomoći savjetom – jasan je Vjeran Strahonja, vijećnik koji slovi za jednog od rijetkih u Vijeću koji uopće pročitaju materijale za sjednice Vijeća i misle „svojom glavom“. Iako je u Klubu vijećnika HDZ-a, ne libi se izreći vlastito mišljenje.

Prioriteti

Najveći nedostatak usvojene Strategije kulture je što nema definirane priorite i akcijski plan. Strategijski projekti su popis želja koje se sve ne mogu ostvariti. Izvori financiranja su ograničeni, pa bi ih, misli Vjeran Strahonja, trebalo svesti u realne okvire, a ne da se već u startu događaju paradoksi.
– Na istoj sjednici na kojoj smo donijeli Strategiju, mi smo donijeli i odluke koje nisu u skladu s dokumentom. Recimo, osnivanje Moderne galerije se u Strategiji uopće ne spominje, a mi smo glasali za njezino financiranje iz proračuna 2018. O Modernoj galeriji ne postoji ništa napisano, čak ni najgrublji koncept. Spominje se da se zapravo radi o zbrinjavanju vrijedne donacije zbirke Malogorski i potencijalnoj donaciji zbirke Vugrinec, ali što je s drugim vrijednim donacijama, prije svega zbirkama Stančić i Režek? Grad je obvezu odgovarajućeg čuvanja i prezentacije djela Miljenka Stančića preuzeo 1977., a sad je zbirka svedena na status opreme gradskih uredskih prostora – govori.
Na istoj sjednici je donijeta i odluka o ustrojstvu gradske uprave u kojemu nema Odjela za kulturu, a Strategija izričito kao jedan od strateških projekata spominje povećanje administrativnih kapaciteta za upravljanje kulturom.

“Nije mi jasno zašto ljudi u kulturi, posebno oni koji rade u institucijama, šute? Zar je tako sjajno kad i ja kao laik vidim da nije? Tko sam ja da govorim o Strategiji? Očekivao sam živu diskusiju na javnom savjetovanju.” 

Od deset strateških projekata, od kojih se većina trebala realizirati u 2017. i dio u 2018., samo se tri, na posredan ili neposredan način, spominju kao stavke u proračunu. Novac za ostale strateške projekte nije predviđen. A i oni za koje jest, novac koji će dobiti dovoljan je samo za pripremu, ali ne i za završetak bilo kojeg projekta, recimo za Knjižnicu, Centar kreativnih industrija, sinagogu – projekata započetih na ovaj ili onaj način.

“Priča oko kazališnog orkestra, da bi kao nacionalno kazalište mogli imati sve što takva kazališta imaju – operu, operetu, balet… To je potpuno nerealno.”

– Navodno je za sinagogu već nabavljen bakar za lukovice i napravljeni kameni elementi za fasadu. I kaj sad s tim? Imamo Varaždinsku kuću i vilu Oršić – u groznom stanju, raspadaju se. Paralelno s tim, čujemo da se govori o tridesetak milijuna kuna ulaganja u pozornicu HNK-a. Nisam profesionalni kulturnjak, ali mi se kao građaninu neke stvari čine nerealnima. Priča oko kazališnog orkestra, da bismo kao nacionalno kazalište mogli imati sve što takva kazališta imaju – operu, operetu, balet… To je potpuno nerealno – vidjeli smo koliko će novaca dati Ministarstvo kulture i potpuno je jasno da njihovih 650 tisuća kuna neće biti dovoljno za realizaciju ambicioznih projekata niti u dramskom dijelu. Ne vidim novac za financiranje orkestra, operne produkcije… – nabraja Vjeran Strahonja.

Nelogičnosti

On navodi i druge nelogičnosti, koje su terminološke, ali i suštinske: – Značajno mjesto u Strategiji ima kulturni turizam, ali ne kao gospodarska djelatnost koja bi trebala puniti proračun, umjesto da svake godine imamo proračunske stavke kojima ga financiramo – logičan je vijećnik Strahonja.
Slično je s Centrom kreativnih industrija, koji prije svega mora biti infrastruktura za stvaranje novih vrijednosti za koje postoji tržište.

“U upravnim odjelima nemamo ljude školovane za menadžment u kulturi. Jasno je rečeno da nema novih zapošljavanja, pa će se o kulturi, očigledno je, brinuti priučeni ljudi. Vozimo po starom, nismo izvukli pouku iz neuspjele prijave za Europsku prijestolnicu kulture, koju su ocjenjivali međunarodni eksperti. Njihove ocjene nismo analizirali.” 

Zbog toga glavni cilj centra ne može biti „promicanje multidisciplinarnih vještina i organiziranje događanja“, kako piše u Strategiji, nego, govori Strahonja, osiguranje infrastrukture i platforme za poslovne subjekte koji prodaju svoje proizvode i usluge na tržištu, stvaraju profit i pridonose proračunu. – Kao nositelj provedbe projekta je naveden Grad, koji nema nikakve provedbene kapacitete, te Pučko otvoreno učilište, jako važna institucija koja se do sada nije bavila kreativnim industrijama, za razliku od Tehnološkog parka, koji ima neka iskustva u kreativnim industrijama… – zaključuje.

Unatoč svemu, smatra kako je pozitivno da Varaždin danas ima Strategiju kulture, ali tek će se vidjeti hoće li i kako će ona utjecati na donošenje odluka o kulturi u Varaždinu.
Grad kulture nije, dakle, jedina neobična gradska aspiracija, jer neodoljivo podsjeća na onu o Varaždinu kao sveučilišnom gradu.
Grad nema Ured za kulturu, nema ni Ured za znanost, niti za obrazovanje, osim za osnovnoškolsko, a pretendira na obje titule.
Neozbiljno?

Izvor:
Foto: Ilustracija

U fokusu

FOTO Varaždin slavi Dan grada, na svečanoj sjednici dodijeljene nagrade i priznanja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Povodom blagdana sv. Nikole u varaždinskom HNK u ponedjeljak, 6. prosinca, održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina.

Sve su pozdravili predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan i gradonačelnik Neven Bosilj koji su uručili nagrade i plakete Grada Varaždina.

Dodijeljene su četiri nagrade za životno djelo. Stjepanu Čuseku, dr. med. za postignute rezultate na unaprjeđenju zdravstva te dugogodišnji predani rad u varaždinskoj općoj bolnici na području hitne medicine. Slavenki Majski Cesarec, dr. med. za dugogodišnji i predani rad u promicanju zdravlja te za rezultate od posebnog značaja za unaprjeđenje zdravstva, posebno medicine rada. Nenadu Opačiću za djela od posebnog značaja za unaprjeđenje likovnih umjetnosti i kulture te promicanje vrijednosti grada Varaždina te Ivanu Rukljiću za osobit doprinos u oslobađanju grada Varaždina, promicanje ugleda grada Varaždina te omogućavanje uspostave suvereniteta i izgradnju demokracije u Republici Hrvatskoj.

Nagrade Grada Varaždina otišle su u ruke Aleksandri Saši Božović za najviše zasluge u promicanju znanosti te iznimne rezultate na području matematike, Goranu Mihaliću, posthumno, za izniman doprinos u obrani suvereniteta i stvaranje Republike Hrvatske, očuvanje istine o Domovinskom ratu i doprinos ugledu grada Varaždina te Ireni Vrdoljak, dugogodišnjoj predsjednici Društva multiple skleroze Varaždinske županije za predani rad, humanitarno djelovanje te skrb za osobe oboljele od multiple skleroze i osobe s invaliditetom.

Plaketa Grada Varaždina dodijeljene su Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Biškupec za dugogodišnji doprinos zaštiti ljudi i imovine te promicanje plemenitih ideja na kojima počiva dobrovoljno vatrogastvo, Srebrenki Golubić za 40 godina kontinuiranog uspješnog poslovanja te promicanje obrtništva grada Varaždina, Klubu podvodnih aktivnosti “Drava” Varaždin za 40 godina uspješnog rada i djelovanja na području sporta, posebno ronilačkih aktivnosti, Kulturnom umjetničkom društvu Hrvatske željeznice Varaždin za 90. godina neprekidnog djelovanja u kulturnom životu Grada te Nogometnom klubu Sloboda Varaždin za 90 godina uspješnog rada i djelovanja na području sporta.

Medalja Grada Varaždina otišle su u ruke Sofiji Cingula i Darku Rušecu za ostvarenje iznimno uspješnog projekta očuvanja glazbene ostavštine kompozitora Ivana Padovca, unapređenje glazbene umjetnosti i promociju ugleda grada Varaždina, Udruzi specijalne jedinice policije “Roda” Varaždin za sveukupni izniman doprinos oslobađanju grada Varaždina, obrani Republike Hrvatske te očuvanje istine o Domovinskom ratu, Marijanu Husaku za dugogodišnji predani rad u Gimnaziji Varaždin i uzorne uspjehe u prosvjeti od interesa za Grad Varaždin i šire, Tomislavu Cvetku za dugogodišnji rad i doprinos razvoju gospodarstva i poduzetništva te Rudolfu Kišičeku za izniman doprinos gospodarstvu grada Varaždina koje se ogleda u stvaranju regionalnog trgovačkog lanca, stvaranju novih radnih mjesta i promicanje poduzetništva.

Nastavite čitati

U fokusu

Zagorje-Tehnobeton je varaždinska tvrtka koja je lani ostvarila najveću dobit

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Varaždinu, sjedištu Varaždinske županije, u 2020. godini poslovao je 2176 poduzetnika s 21.003 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,5 % u odnosu na 2019. godinu, objavila je FINA.

Znači, FINA je napravila pregled podataka tvrtki koji imaju sjedište baš u Varaždinu.

U 2020. godini, poduzetnici Varaždina iskazali su pad ukupnih prihoda od 1,2 % i ukupnih rashoda od 1,9 % u odnosu na 2019. godinu. S ostvarenih 14,9 milijardi kuna prihoda u 2020. godini, udio poduzetnika Varaždina u ukupnim prihodima županije bio je 54,2 % (27,5 milijardi kuna).

Poduzetnici sa sjedištem u Varaždinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2020. godini, u iznosu od 571,7 milijuna kuna, što je 19 % više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2019. godini.

Udio poduzetnika sa sjedištem u Varaždinu u 2020. godini u broju poduzetnika Varaždinske županije bio je 50,9 %, u broju zaposlenih 49,7%, u ukupnim prihodima 54,2%, u ukupnim rashodima 54,6%, u dobiti razdoblja 45,8% i u gubitku razdoblja 46,8%.

U razdoblju od 2008. do 2014. godine (iznimka je 2011. godina) iskazan je pad ukupnih prihoda poduzetnika Varaždina, a u razdoblju od 2015. do 2019. godine ukupni prihodi su rasli, s tim da u 2019. godini (15,2 milijarde kuna) još nije dostignuta razina ukupnih prihoda ostvarenih 2008. godine (17 milijardi kuna). U 2020. godini ostvareno je 14,9 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Među poduzetnicima sa sjedištem u Varaždinu, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2020. godini, bila je VINDIJA d.d. s 3 milijarde kuna. Društvo je sa 1128 zaposlenih ostvarilo 19,9 % ukupnih prihoda svih poduzetnika grada Varaždina.

Druga po visini prihoda bila je KOKA d.d. s 1,3 milijarde kuna, koja je ostvarila 8,6 % ukupnih prihoda svih poduzetnika Varaždina.

U 2020. godini, najveću dobit razdoblja od 59,3 milijuna kuna ostvarilo je društvo ZAGORJE-TEHNOBETON d.d. s 236 zaposlenih (udio od 8,4% u dobiti razdoblja poduzetnika u Varaždinu).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje