Povežite se s nama

U fokusu

HGK: Mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena pozitivna za tržište rada

rad novac euro umirovljenici

Objavljeno:

- dana

Od 1. siječnja 2019. proširila se mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, uz nastavak primanja pune mirovine. Umirovljenici koji tako skupe najmanje dvije godine novog staža mogu tražiti i novi izračun mirovine.

Dosad je rad na pola radnog vremena bio dopušten samo osobama koje su otišle u starosnu mirovinu, odnosno muškarcima starijima od 65 i ženama starijima od 62 godine. No, od početka godine na pola se radnog vremena mogu zaposliti i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Mogućnost masovnijeg zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, koja se poslodavcima otvara od početka ove godine, trebala bi donijeti pozitivne pomake na hrvatskom tržištu rada. Povratak umirovljenika i općenito zadržavanje starijih zaposlenika u svijetu rada podiže njihovu kupovnu moć i potrošnju, što dovodi do općega gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ova mjera mogla bi i djelomično olakšati kronični problem nedostatka domaće radne snage te adresirati problem rada starijih osoba u sivoj i crnoj zoni, piše HGK.

„Jedan od najtvrdokornijih i najdugovječnijih mitova na tržištu rada jest onaj da zaposlenost starijih pogoršava stanje s nezaposlenošću mlađe populacije, dok je empirijski utvrđena istina sasvim obrnuta. Naime, veća zaposlenost seniora smanjuje nezaposlenost kod mladih i povećava im plaće“, ističe savjetnik Hrvatske gospodarske komore za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović, dodajući kako taj mit proizlazi iz tradicionalnog shvaćanja ekonomije prema kojemu je ukupan broj radnih mjesta uglavnom konstantan, što u realnosti nije slučaj.

Vidović objašnjava kako su iskustva Njemačke, Francuske i Kanade pokazala da veća zaposlenost starijih radnika ima pozitivan učinak na zaposlenost mladih jer povećava obujam ekonomskih aktivnosti i time stvara nova radna mjesta za mlade.

„To potvrđuje tezu da je ostanak ili povratak radnika u svijet rada i ekonomski i društveno opravdan. Time se podiže njihova kupovna moć i potrošnja, što dovodi do općega gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, uz napomenu da povratak umirovljenika na tržište rada treba biti rezultat njihove želje za aktivnijim i produktivnijim životom, a ne tek puke financijske nužde i egzistencijalne ugroženosti niskim mirovinama“, poručio je Vidović.

Prema njegovim procjenama, legalni rad umirovljenika i osoba s invaliditetom (oko 300.000 ljudi u Hrvatskoj) te učenika i studenata, može djelomično, ali ne i potpuno ublažiti problem nedostatka radnika. Smatra da potencijalne povratnike u svijet rada treba tražiti u mlađim kontingentima umirovljenika i procjenjuje da bi se oko 100.000 umirovljenika moglo radno aktivirati zbog ove nove mjere jer ih otprilike toliko već sada radi u sivoj ili crnoj zoni (povremeni poslovi čuvanja djece, skrbi o starijima, pomoćni poslovi u kućanstvu i sl.).

HGK već nekoliko godina sustavno upozorava nadležna državna tijela i donosioce političkih odluka na ozbiljne strukturne probleme hrvatskog tržišta rada. Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama bio je uočljiv i kada je Hrvatska bila jedna od zemalja EU s najvišom stopom nezaposlenosti, čak i u vrijeme krize 2008. – 2015., dok je prave razmjere počeo pokazivati oživljavanjem proizvodnje te posebice nakon otvaranja europskog tržišta rada nakon pristupanja EU.

„U skladu sa sve izraženijim zahtjevima naših članica, inicirali smo niz prijedloga kako osigurati dovoljan broj radnika iz domaćih kontingenata, s obzirom na to da Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa zaposlenosti i aktivnosti svoga stanovništva. Među tim je prijedlozima bio i prijedlog reaktiviranja radnika koji su umirovljeni, ali su sačuvali znatan radni potencijal. U tom smislu, svako stimuliranje ostanka u svijetu rada starijih radnika ili njihovo radno aktiviranje nakon odlaska u mirovinu predstavlja pozitivan pomak u kvalitetnijem radnom aktiviranju domaćih ljudskih potencijala“, zaključuje Vidović.

U fokusu

FOTO Provjerite kako napreduje gradnja Centralnog operacijskog bloka varaždinske Bolnice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Općoj bolnici Varaždin Andrej Plenković je 24. studenoga lani položio kamen temeljac za izgradnju Centralnog operacijskog bloka OB Varaždin, najvećeg projekta Varaždinske županije i najveću investiciju u bolnički sustav u Hrvatskoj iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Mediji su danas bili pozvani na obilazak gradilišta nove zgrade Centralnog operacijskog bloka. Isto su napravili ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak i župan Varaždinske žuupanije Anđelko Stričak.

Podsjetimo, radovi se izvode u sklopu projekta ukupno vrijednog 45.077.468,19 eura, od čega je 43.064.198,02 eura bespovratnih sredstava Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Varaždinska županija je osigurala dva milijuna eura.

Riječ je o najvećem EU projektu u području zdravstva u Varaždinskoj županiji, koji će rezultirati izgradnjom objekta ukupne bruto površine 11.736 metara kvadratnih sa šest etaža (četiri etaže plus podrum i prizemlje). Bit će to središnja zgrada u bolničkom krugu u kojoj će se nalaziti medicinsko-biokemijski laboratorij, RTG dijagnostika, osam operacijskih sala, odjeli jedinice intenzivnog liječenja, središnja sterilizacija, transfuzijska medicina i sletna staza za helikopter na krovu i niz drugih sadržaja.

Gradnja bi trebala trajati oko dvije godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2024. godini

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U svečanoj atmosferi i predivnoj kulisi dvorane Grand Dalmatia u hotelu Le Meridien Lav, svečano je 10. travnja otvoren 6. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu.

Ceremoniju otvaranja uveličali su brojni hrvatski i međunarodni gosti iz svijeta ruralnog turizma i javnog života Lijepe naše. Više od 300 uzvanika iz 28 zemalja stiglo je u Splitsko – dalmatinsku županiju, odnosno u Podstranu kako bi nazočili ovom jedinstvenom događaju. Među cijenjenim gostima bili su: Marija Vučković (ministrica poljoprivrede u Vladi RH i izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića), Danica Baričević (saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića), Dubravka Šuica (potpredsjednica Europske komisije), Sunčana Glavak zastupnica u Europskom parlamentu, Blaženko Boban (župan Splitsko – dalmatinske županije) te brojni drugi.

U ime organizatora, prisutnima se obratila Dijana Katica, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa.

Večer je okrunila dodjela priznanja za najbolje mlade poljoprivrednike 2024., izbor u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i ambasadorice ovog projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke (EPP), Sunčane Glavak i Jutarnjeg lista.

Pobjedu je odnio OPG Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana pokraj Varaždina.

– Iznimno nam je velika čast što smo uopće sudjelovali na ovom izboru i nadamo se da ćemo dostojno predstaviti Hrvatsku na europskom izboru ove godine. Počeli smo sa šest hektara na posjedu, prošle godine smo prijavili 95, a ove godine imamo namjeru prijaviti oko 120 hektara od čega 80 posto sijemo i prerađujemo heljdu. Bavimo se isključivo poljoprivredom – istaknula je Tamara Pocedulić, supruga pobjednika Darija Pocedulića.

Najbolji mladi poljoprivrednik je Dario Pocedulić iz Gornjeg Kućana u Varaždinskoj županiji koji je nagrađen iznosom od 3500 eura. OPG Pocedulić bavi se uzgojem heljde te proizvodi bezglutenske prehrambene i druge proizvode od te žitarice.

Drugoplasirani ratar iz Zlatara Andrija Škrlec nagrađen je iznosom od 2000 eura, a trećeplasirani ratar iz Čađavice Darijo Sajko nagrađen je iznosom od 1000 eura. Čitatelji Jutarnjeg lista titulu najbolje mlade poljoprivrednice dodijelili su Ivoni Andrašić Presečan koja se bavi uzgojem povrća. Svih 20 finalista bit će nagrađeno dvodnevnim putovanjem u Bruxelles i posjetom Europskom parlamentu u organizaciji zastupnice Sunčane Glavak.

Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Dario Pocedulić uputio je finalistima i organizatorima izbora riječi zahvale.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da događaj ima snažnu poruku, posebno za sve mlade koji dvoje trebaju li se baviti poljoprivredom.

Na ovom velikom uspjehu čestitao mu je i župan Anđelko Stričak.

– Čestitam Dariju Poceduliću na ovom iznimnom priznanju, a čestitke upućujem i njegovoj obitelji. Ova obitelj je doista primjer marljivih i inovativnih poljoprivrednika nove generacije, koja varaždinsku heljdu, jedan od autohtonih proizvoda Varaždinske županije, prerađuje u niz proizvoda za koje su osvojili već pregršt medalja. Na tome smo im osobno čestitali i lani kada su njihovi mlinci od varaždinske heljde proglašeni najboljim inovativnim proizvodom na 9. Sajmu zimnice, ekoloških i autohtonih proizvoda, a treba podsjetiti i da su iz Bruxellesa su od International Taste Instituta za Heljdine krekere primili „Superior Taste Award** 2023“. Još jednom čestitam! – istaknuo je župan Stričak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje