Povežite se s nama

U fokusu

HNS-ovci Goranka Štefanić i Marijan Horvat vraćaju se bivšem šefu Čačiću

Objavljeno:

- dana

Prelaze u Reformiste

Reformisti župana Radimira Čačića postali su azil HNS-ovih prebjega. Sve više HNS-ovaca upisuje se u Reformiste, osobito onih iz okolice Varaždina koji su izgubili vlast na lokalnim izborima.

Ovih je dana petero članova HNS-a iz Martijanca, među kojima i bivši načelnik Marijan Horvat, potpisalo pristupnice, a još troje njih je u postupku verifikacije članstva. Izgledno je da će i bivša HNS-ova gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić pristupiti županovoj stranci, a govori se i o ravnatelju Specijalne bolnice u Toplicama Damiru Mihaliću.

Da su ove glasine – što se tiče sad već bivših članova HNS-a iz Martijanca točne – potvrdio nam je Marijan Horvat. Zanimljiv je razlog zašto narodnjake zamjenjuju reformistima. – Želja nam je vratiti se izvornom HNS-u, a Čačić je na toj liniji – kaže. Sve što je napravljeno u Martijancu, odrađeno je vlastitim snagama, kaže, a jedino gdje su Županija i župan Štromar trebali pomoći ostalo je neostvareno. Riječ je o najvažnijim projektima za Općinu – dogradnji škole i općinskom vrtiću..

Marijan Horvat kao glavne krivce za takvu situaciju proziva HNS zbog, kako kaže, nedovoljne zainteresiranosti za male sredine. On nije jedini koji tako razmišlja. Više lokalnih čelnika je i dosad bilo razočarano strankom, ali su se nadali da uz HNS-ovog župana imaju više šanse za ostvariti osnovno, što se izjalovilo, pa su zanemarili ideološka preispitivanja i okrenuli se pragmatizmu. Prešutno su prešli i preko HNS-ovog koaliranja s HDZ-om.

Odlaskom Predraga Štromara u Zagreb iscrpili su se svi razlozi ostanka u HNS-u.

Bivša gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić neće konkretno potvrditi, ali ni demantirati svoj prelazak u Reformiste. Diplomatski kaže: – Još razmišljam o svojoj političkoj budućnosti. U svakom slučaju će se sve znati na vrijeme.

Zahvaljujući politici Predraga Štromara, Reformisti su dobili “gotove”, politički iskusne članove

Goranka Štefanić je izgubila izbore od kandidatkinje HSLS-a Dragice Ratković, koju podupire toplički HDZ. Ona to neće reći, ali bilo je očigledno da je u trenucima kad ju je HDZ drugi put rušio zbog proračuna – i uspio u tome – izostala podrška stranke, što ju je moralo razočarati.

Ravnatelj Specijalne bolnice Damir Mihalić odgovara da informacija o prelasku nije točna. – Uopće ne kontaktiram ni sa “svojima” ni s Reformistima – kratak je Mihalić. On je prošlog tjedna za Regionalni tjednik otvoreno rekao da je Županija kao vlasnik loš gospodar Specijalnoj bolnici, koja zahvaljujući takvom odnosu propada. 

Pristupnicu za Reformiste je potpisala i najpoznatija Vidovčanka, Marija Cafuk. 

Predsjednica gradskih Reformista i posebna savjetnica župana Natalija Martinčević potvrđuje prelaske članova HNS-a u Reformiste i želi im dobrodošlicu.
Predsjednica HNS-a Varaždinske županije Božica Makar negira da odlasci stranačkog članstva imaju veze s programima jedne ili druge stranke. – Zanimljivo je da su otišli nakon lokalnih izbora, a ne, recimo, poslije nacionalnih, kad su Reformisti poraženi. 

Kako god bilo, svakim danom je sve manje aktivnih članova HNS-a u tradicionalnoj županiji narodnjaka. Ako im je Štromarov HNS – što otvoreno ili ne priznaje sve troje sugovornika – koristio još samo iz pragmatizma, sad je i taj razlog postao izlišan. Predrag Štromar je napravio uslugu Radimiru Čačiću. Zahvaljujući njegovoj politici, Reformisti dobivaju politički iskusne članove. Ako stranka sama po sebi i nije bila prejaka, s ovakvim kadroviranjem ima sve šanse to postati. Tako je Predrag Štromar u ovom trenutku glavni regruter Narodne stranke Reformisti. 

Veliko pojačanje: Vesna Dušak

Pristupnicu Reformistima u ponedjeljak je potpisala i gradska vijećnica prof. dr. Vesna Dušak. Ona je na lokalne izbore izašla kao kandidatkinja HNS-SDP-HSS-HSU za zamjenicu varaždinskoga gradonačelnika Zahvaljujući ovom prelasku Reformisti sad imaju troje vijećnika i osnivaju svoj klub u Vijeću, dok je HNS spao na jednog vijećnika.
U aktualnoj situaciji je svaki vijećnik zlata vrijedan. 

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje