Hrvati u 2023. putuju više nego godinu ranije, a trend će se nastaviti i dalje, pokazalo je to najnovije istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u listopadu ove godine na uzorku od 1018 ispitanika.
Putovanja na odmor ostaju dominantna s udjelom od 60 %, dok su poslovna putovanja zastupljena s 40 %, a u prosjeku su ispitanici na odmor u godini dana putovali 4,6 puta, dok su na poslovni put išli 3,1 put.
Prema istraživanju, putovanja su doživjela značajan porast u 2023. godini u Hrvatskoj, čime je nadmašena čak i razina iz predpandemijske 2019. godine, pokazuju podaci istraživanja.
Primjetan je porast broja putovanja na odmor unutar Hrvatske, s prosječnim brojem od 3 putovanja u 2023. naspram 2,5 u prethodnoj godini. Sličan uzlet primjećuje se i u putovanjima unutar Eurozone, gdje je prosječan broj putovanja porastao sa 0,7 u 2022. na 1,1 u 2023.
Kada su u pitanju poslovna putovanja, zabilježen je snažan porast putovanja unutar Hrvatske, a primjetan je i blagi porast u poslovnim putovanjima u Eurozonu.
Značajan skok u odnosu na prošlu godinu uočava se i u udjelu onih koji planiraju zimska putovanja u inozemstvo, bez obzira radi li se o jednodnevnim ili višednevnim putovanjima. Čak 46% planira ove zime putovati u inozemstvo, što označava porast od 9 postotnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Turistička putovanja u inozemstvo češće planiraju mladi u dobi od 18 do 29 godina (53 %), nešto je više žena u usporedbi s muškarcima kao i pojedinaca s primanjima višim od 1.200 eura.
Također, planiranje ovakvih putovanja češće je među ispitanicima koji dolaze iz regija poput Istre, Primorja i Gorskog kotara (59%) i Dalmacije (53%).
Adventska putovanja u europske gradove najčešći su odabir naših građana. Gotovo svaki ispitanik. Gotovo svaki četvrti ispitanik planira odlazak na skijanje, dok svaki peti planira putovanje za doček Nove godine u neki od europskih gradova. Planirana adventska putovanja u europske gradove obično su kraća, trajanja do tri dana, dok većina skijaških putovanja traje do tjedan dana. Osim toga, više od polovice ispitanika koji planiraju putovati, planiraju odlazak van Europe i to na duže od osam dana.
Što se tiče putovanja unutar Hrvatske, 56% ispitanika planira turistička putovanja unutar zemlje, slično kao i prošle godine. Ova putovanja češće planiraju osobe s višim stupnjem obrazovanja (62%), visokim osobnim prihodima (iznad 1600 eura – 65%), te stanovnici iz regije Istre, Primorja i Gorskog kotara.
Istraživanje je pokazalo da je prosječni iznos potrošen na putovanja u inozemstvo u svrhu odmora porastao u usporedbi s prethodnom godinom. Primjetan je rast od 93 eura, odnosno sa 664 eura u 2022. na 757 eura u 2023.
Prosječni troškovi putovanja variraju prema dobi ispitanika. Mladi od 18 do 29 godina uglavnom troše do 300 eura, dok osobe od 30 do 39 godina češće imaju troškove između 501 i 1000 eura. Stariji od 55 troše između 1001 i 2000 eura, dok oni od 40 do 55 godina troše između 501 i 2000 eura. Muškarci u prosjeku češće troše više od žena, a svaki četvrti ispitanik navodi trošak od 501 do 1000 eura za putovanje u inozemstvo u svrhu odmora.
Gotovo polovica ispitanika planira platiti putovanja u inozemstvo debitnom karticom, dok se gotovina kao način plaćanja spominje kod 31% ispitanika. Značajan udio (22%) planira koristiti internet bankarstvo (e- ili m-banking).
„Čak 92% ispitanika nosi svoje platne kartice prilikom putovanja u inozemstvo, pri čemu se kartično plaćanje koristi za 61% svih transakcija u inozemstvu“, ističe Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
