Svake godine gotovo 33.000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike, piše portal Ordinacija.hr.

Ako se nastavi trend širenja rezistencije, do 2050. godine otporne bakterije bit će vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.

– Virusne infekcije, kao što su prehlada, gripa ili COVID-19, za razliku od onih bakterijskih, ne liječe se antibioticima. Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem, kao i nepravilnom uporabom antibiotika, potiče se otpornost bakterija na tu važnu skupinu lijekova, što povećava rizik za razvoj drugih bolesti i povećanje smrtnosti – istaknuto je na panelu „Antibiotici nisu bomboni“ održanom povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenoga, kada neslužbeno otprilike počinje i sezona prehlada te gripe.

Problemi današnje medicine

Rezistencija bakterija na antibiotike općenito predstavlja jedan od najvećih izazova 21. stoljeća, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što osobito dolazi do izražaja u uvjetima pandemije COVID-19.

U skladu s aktualnim trenutkom, uvodno izlaganje „Rezistencija bakterija na antibiotike u doba COVID-a“, održala je prof. dr. sc. Arjana Tambić – Andrašević, dr. med., predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA), predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike Akademije za medicinske znanosti Hrvatske i voditeljica Referentnoga centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva – Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

– U vrijeme COVID-19 pandemije mnogi problemi današnje medicine došli su još više do izražaja. Tako i problem bakterija rezistentnih na antibiotike. Iako je COVID-19 bolest uzrokovana virusima i ne liječi se antibioticima, u tijeku invazivnog bolničkog liječenja može doći do sekundarne infekcije bakterijama. Čimbenici koji bolesnike čine podložnima razvoju težeg oblika bolesti COVID-19 (visoka dob, komorbiditeti) ujedno utječu i na teži tijek intenzivnog liječenja pa su upravo takvi bolesnici i podložniji razvoju sekundarnih bakterijskih infekcija. Uzročnici sekundarnih bakterijskih infekcija kod bolesnika s COVID-om 19 su najčešće rezistentne bakterije koje prevladavaju u bolničkoj sredini, tzv. superbakterije – istaknula je prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević.

Upozorila je također da su teški bolesnici s COVID-om 19 izuzetno podložni razvoju infekcija povezanih s bolničkom skrbi te da je dužnost zdravstvenih djelatnika da poduzmu sve kako do sekundarnih infekcija ne bi došlo, stoga su praćenje i kontrola širenja rezistentnih bakterija u vlastitoj sredini važniji nego ikada.

Podizanje svjesnosti

Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prvenstveno ima za cilj povećati svjesnost o globalnoj zdravstvenoj prijetnji antimikrobne rezistencije, koja bi mogla biti odgovorna za više od 10 milijuna smrtnih slučajeva do 2050. godine ako se ne poduzmu hitne mjere.

Međutim, ovaj tjedan također služi poticanju i isticanju dobre prakse među zdravstvenim radnicima i široj javnosti da pokušaju izbjeći daljnje pogoršanje otpornosti bakterija na antibiotike. 

Iako se u zadnjih 10-ak godina situacija u Hrvatskoj poboljšala u smislu smanjenja prekomjernoga propisivanja i potrošnje, Hrvati još uvijek uzimaju više antibiotika nego što ih prosječno uzimaju stanovnici nekih zapadnih zemalja Europske unije.

Kako uzimati antibiotik?

Postoje jednostavne radnje koje pojedinci mogu poduzeti da bi se uključili u borbu protiv antibiotske rezistencije.

Naime, antibiotike treba uzimati samo kada je potrebno i isključivo prema preporuci liječnika. Ako su antibiotici propisani, uzimaju se sve propisane doze te ciklus liječenja završava točno onako kako je preporučio liječnik. Nikada se ne uzimaju preostali antibiotici koji su propisani nekoj drugoj osobi.

Osim toga, antibiotici koje je liječnik propisao nikada se ne dijele s drugim osobama, niti se oni uzimaju samoinicijativno, odnosno ako to nije propisao liječnik. Redovito se moraju prati ruke i poštivati druge mjere sprječavanja širenja zaraznih bolesti.

Stručnjaci su pozvali javnost da se pridruži borbi protiv rezistencije bakterija na antibiotike slušajući savjete liječnika i ljekarnika.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je otpornost na antibiotike ozbiljan zdravstveni problem te je istaknula da je jedan od ključnih ciljeva poboljšati razumijevanje antimikrobne rezistencije učinkovitom komunikacijom i edukacijom.

Komentari

Komentara