Povežite se s nama

Kultura

Hrvatsko knjižničarsko društvo: “Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police!”

društvo

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, kojem se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica, uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Struka nije bila uključena u oblikovanje konačnoga prijedloga Zakona, zbog čega je tijekom e-Savjetovanja istaknula gotovo 2600 primjedbi. Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona, knjižničari strahuju da će ovaj prijedlog Zakona, koji je u saborskoj proceduri, biti izglasan. Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za razvoj društva – priopćilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Špekulacija?

Prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih knjižnica. Svrha toga je nejasna i otvara prostor špekulacijama, smatraju u Društvu, jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost, smatraju u HKD-u. U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju takozvane „javne” knjižnice, što je loš prijevod za „public”, to jest „narodne” knjižnice.

društvo

Dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva

Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu. Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i kako u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara.

– Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri „legalizirali” različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice, te održavanje edukativnih programa – kaže dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da nije točno da struka nije konzultirana u pripremi prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši da su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva povezane s posljedicama toga zakona stvar krive interpretacije njegovih odredbi:

– Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno! – kaže ministrica. Dodala je da Zakon o knjižnicama nije u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja. Na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom.

– Jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom – objašnjava ministrica kulture.

Struka struku mije

Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom da je to potpuna neistina.

– Ne znam uopće kako su to iščitali. Ne znam iz čega taj zaključak proizlazi, pa ga ne mogu niti komentirati – rekla je. Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom institucijom, poručila je ministrica kulture.

 

društvo

Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, stotinu knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica u Hrvatskoj postoje jedna nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), sedam sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), dvije općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bila su 1 309 484, a od ukupno korištene knjižnične građe (11 492 797 jedinica), najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%).

Da bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, te svim saborskim zastupnicima.

Kultura

FOTO Festival čipke uz turske specijalitete, zanimljive radionice i koncerte

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Unatoč kiši, drugi festivalski dan 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, protekao je u lijepoj atmosferi. Festivalska publika uživala je u atraktivnoj ponudi na „Danu Turske, koji je pripremila Turska, ovogodišnja zemlja – partner festivala u Lepoglavi.

Iako zbog lošeg vremena u subotu nije održan Tradicionalni sajam, posjetitelji Međunarodnog festivala čipke imali su priliku razgledati čak 35 izložbi na kojima su predstavljene najljepše čipke iz čak 15 europskih zemalja.

Za najmlađe su u Domu kulture u subotu priređene zanimljive radionice vezane uz rukotvorstvo i kulturnu baštinu na kojima su djeca pokazala svoju maštu i kreativnost.

U festivalskom šatoru u gradskom parku u subotu je održana gastronomska priredba – Okusi Hrvatske i Turske, na kojoj su ponuđena jela Hrvatskog zagorja te tradicionalni turski specijaliteti, koje su pripremili učenici – kuhari iz varaždinske Gospodarske škole pod vodstvom svojih mentora, članice KUD-a Lepoglavski pušlek i vrsnih kuhara iz Turske. Oni su za posjetitelje festivala pripremili pileće rolice punjene mlincima, hajdinu kašu s bukovačama, krpice sa zeljem, mlinčani kolač, turske pide s povrćem i mesom, ali i tradicionalne turske slastice – baklave i rahat lokum te pravu tursku kavu i turski čaj.

-Želimo da na našem festivalu uživaju sva čula. Posjetitelji tako mogu uživati u ljepoti izloženih čipaka, a zahvaljujući Turskoj, ovogodišnjoj zemlji – partneru, imaju priliku kušati tradicionalne turske s pecijalitete, ali i naša tradicionalna jela, kakav je primjerice, mlinčani kolač, koji smo i zaštitili. Gastronomska baština važan je dio naše bogate tradicije, stoga i nju, baš kao i čipku, želimo sačuvati i predstaviti na našem međunarodnom festivalu. Zahvaljujem našim partnerima iz Turske, Gospodarskoj školi u Varaždinu te našim turskim partnerima, uz čiju smo podršku i ove godine organizirali ovu atraktivnu gastronomsku priredbu – istaknuo je Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave na otvorenju „Okusa Hrvatske i Turske“.

Sadržajni subotnji program nastavljen je koncertom poznate turske pijanistice Tutu Aydinoğlu u lepoglavskoj župnoj crkvi. Virtuozna pijanistica iz Turske u Lepoglavi je izvela dojmljiv koncertni program pod nazivom – Međustoljetno putovanje Turskom. Publika u župnoj crkvi u Lepoglavi tako je uživala u izvedbi rijetko izvođenih skladbi koje počivaju na bogatoj glazbenoj tradiciji Turske, među kojima je bilo i jedno od najpoznatijih djela suvremenog turskog skladatelja Hasana Uçarsua – Ostaci ljetnog putovanja: Priča o četiri drevna grada, te djelo turskog skladatelja i pijanista Cemala Reşita Reyja – Šetnja gradom koji se sastoji od uspomena, koje je ovaj turski skladatelj posvetio starom Istanbulu.

Drugi festivalski dan završio je još jednim sjajnim koncertom na kojem su nastupile domaće estradne zvijezde – Vanna i Martin Kosovec. Koncert Vane i Martina Kosovca protekao je u pravom štimungu, uz najveće Vannine hitove te u odličnoj izvedbi domaćih i stranim evergreena sjajnog Martina Kosovca.

Organizatori su našoj poznatoj pjevačici poklonili ogrlicu od čipke, koju je izradila umjetnica Snježana Varović. Posjetitelji festivala čipke u Lepoglavi atraktivne izložbe čipke moći će razgledati i danas. Posljednjeg dana 28. Međunarodnog festivala čipke u svečanom šatoru od 14 sati i 30 minuta nastupit će na već tradicionalnom koncertu Limena glazba Lepoglava, kojoj će se na pozornici pridružiti i Big band iz Čakovca.

Od 15 sati u Domu kulture bit će organizirana i radionica Ivane Mikić inspirirana lepoglavskom čipkom, a od 16 sati će biti održana i tradicionalna priredba – Gradonačelnikov gulaš. U poslijepodnevnim satima Međunarodni festival čipke posjetit će i njegov visoki pokrovitelj – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Program ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi završit će izborom Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske u svečanom šatoru, koji će početi u 19 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Srijeda u Muzeju: Predstavljanje knjige ˝Grad u kojem spavaju anđeli˝ Željka Prsteca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 18. rujna u palači Herzer predstavlja se knjiga Grad u kojem spavaju anđeli autora Željka Prsteca.

Knjiga je rezultat opsežnog posla prikupljanja i sređivanja dokumentacije vezane uz rad likovnog umjetnika Željka Prsteca (Varaždin, 1950.), u kojoj se iscrpno predstavlja pedeset pet godina autorova stvaralaštva, kako u rodnom gradu tako i drugdje u Hrvatskoj. U njoj je obuhvaćen pregled predgovora, kritika i eseja koje su o Prstecovim djelima pisali naši istaknuti likovni kritičari, kao i popis održanih samostalnih i skupnih izložbi. Sastavni dio je i 87 reproduciranih djela te 43 fotografije ilustracija, koje dokumentiraju Prstecove likovne dosege i stvaralačku poetiku.

Umjetnički rad i akcije Željka Prsteca već se godinama u Varaždinu odvijaju pod geslom Grad u kojem  spavaju anđeli, koje autor u okviru projekta Anđelinjak implementira svojim instalacijama u varaždinske prostore i sustavno ga provodi različitim sadržajima u svome Muzeju anđela. Akvareli, crteži i grafike Željka Prsteca izazivaju uzbuđenje zbog klasičnog načina na koji su rađeni i kao takvi prihvaćeni kod likovne publike i posjetitelja, i bez obzira na to što svaki njegov rad odiše tragičnim osjećajem prolaznosti, Željko Prstec je tražen slikar te će ova knjiga pomoći boljem upoznavanju njegove slikarske osobnosti.

Uz autora, knjigu će predstaviti povjesničari umjetnosti Mirjana Dučakijević i Miroslav Klemm, oboje umirovljeni muzejski savjetnici u GMV-u, a održat će se i projekcija dvaju kratkih filmova o stvaralaštvu Željka Prsteca nastalih u produkciji HRT-a i VTV Televizije.

 Program počinje u 19 sati. Ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje