Povežite se s nama

Novosti

Hrvoje Zgombić: Svaki novi porez usporava ekonomske aktivnosti

Objavljeno:

- dana

Skup o pretpostavkama za gospodarski rast i izlazak iz krize

Neučinkovita država nastoji, zbog pada BDP-a, namaknuti novac kroz nove i više poreze, umjesto da smanjuje troškove, veli Zgombić.

Svaki novi porez usporava ekonomske aktivnosti, tim više što su naši porezi na potrošnju i dobit uglavnom veći nego u našem okruženju koje smanjuje porezna opterećenja, poput Slovenije, upozorio je u Varaždinu porezni stručnjak Hrvoje Zgombić tijekom Rotary Business Foruma 2012. Uz guvernera hrvatskog Districta Duška Čorka, njegove je sudionike pozdravio i potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, ali je odmah nakon toga napustio skup u pratnji predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića i zamjenice varaždinskoga gradonačelnika Natalije Martinčević.

Porez na divdendu

– PDV je povećan, kao i porez na dividendu, a spremaju se i novi porezi pomoću kojih javni sektor namjerava doći do više novca. To će drastično utjecati na BDP. Ako povećanjem PDV-a za jedan posto prihodujemo milijardu kuna, nikako ne znači da ćemo povećanjem za dva posto dobiti dvostruko više. Rast PDV-a može se prevaliti na potrošače, cijenu kapitala ili rada, a sve to usporava gospodarske aktivnosti – upozorio je Zgombić napomenuvši da neučinkovita država nastoji, zbog pada BDP-a, namaknuti novac kroz nove i više poreze, umjesto da smanjuje svoje troškove.
 
I porez na dividendu, kako je dodao, prevaljuje se na potrošače ili čimbenike u proizvodnji.
– Govorimo o investicijskoj klimi, a nismo ni svjesni da proizvodnja odlazi iz zemlje dijelom i zbog poreza na dividendu. Kada imate viši porez na dividendu, smanjuje se i sklonost ulaganjima – ustvrdio je Zgombić koji smatra da porez na nekretnine neće biti tako skoro uveden zbog više razloga među kojima su i nesređene zemljišne knjige.
 
Iako je porezni sustav bitan, Zgombić je naglasio da nije jedini čimbenik kod odlučivanja o investicijama.
– Kada dolaze ulagači iz Austrije ili Njemačke, uglavnom govore o pravnoj sigurnosti. Kada bismo imali porezni sustav ujednačen kao u tim zemljama, ostalo bi nam ključno pitanje pravne sigurnosti. A ona je katastrofalna i izostanu li tu promjene, posebice kod postupanja organa uprave, vrlo teško ćemo moći govoriti o pravnoj državi – ustvrdio je Zgombić koji dvoji u opravdanost utvrđivanja minimalnih plaća.

Novac (ni)je bitan

Govoreći o pretpostavkama za održivi gospodarski rast, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ukazao je na višegodišnje zanemarivanje industrijske politike.
 
– Dugo smo mislili da je novac sve. Naravno, bitan je za građane i poduzetnike, ali ne i državu za koju je samo slika proizvodnje dobara i usluga. Ukoliko toga nemate, nemate ništa. Mi imamo kunu, ali smo zapravo uveli euro koji je slika gospodarstva EU te sada moramo dostići učinkovitost tih zemalja – ustvrdio je Jurčić.
 
Sve zemlje koje su izašle iz krize, kako je naglasio, imale su planove ze to.
– Države koje su to shvatile ušle su u krizu i iz nje izašle. Mi pričamo o strukturnim reformama, ali ne znamo koji elementi i odnosi čine strukturu. Pričamo o investicijskoj klimi, a ne navodimo koje čimbenike treba mijenjati. Stalno govorimo kako je bitna cijena rada, a uvozimo proizvode iz zemalja u kojima su plaće puno veće nego kod nas. Očigledno je bitna tehnološka razina i znanje koje imamo, ali ga naša politika ne koristi, već se oslanja na metodu pokušaja i promašaja ili koristimo znanja iz zemalja koje nam ne mogu pomoći – smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.
 
Jurčić se založio za veću ulogu države u osmišljavanju gospodarskog razvoja, posebice podizanja tehnološke razine.
– Nije Silicijska dolina nastala slučajno, kao ni Hollywood. No naši političari vode državu kao da vode poduzeća, pa tako rješavaju, primjerice, probleme DIOKI-ja, a ne čitave kemijske ili tekstilne industrije. Uloga politike ide do razine sektora – ustvrdio je Jurčić.
 
Za osiguranje rasta bitno je, kako je naglasio, zaposliti čimbenike o kojima ovisi rast.
– Imamo više od pola milijuna nezaposlenih, a ne 300 tisuća. Kod nas je najniža stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u Europi, a imamo neobrađene zemlje, manje sijemo i zatvaramo tvornice – upozorio je Jurčić koji smatra nedopustivim da se ne pomogne poljoprivredi stradaloj uslijed suše.

Kako se (ne) ponaša mudra i odgovorna vlast 

Premda se Varaždin, osobito njegov južni dio, i ove godine guši u smeću koje smrdi s ilegalnog odlagališta u Brezju, obližnjem postrojenju za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada i dalje se ne isporučuje otpad zbog, kako se tvrdi, istrage. Je li to opravdano, odnosno što bi trebalo činiti, pitali smo Hrvoja Zgombića. – Svaka lokalna vlast u takvoj bi situaciji trebala biti dovoljno mudra te zatražiti mišljenje stručnjaka s Pravnog fakulteta o tome jesu li ugovori valjani ili nisu. Ukoliko se dobije potvrdan odgovor, onda vlast ima legitimitet za poštovanje ugovora i nitko je ne može optužiti da je nešto radila u zloj vjeri. Naravno, može se pokrenuti spor, ali odgovorna vlast mora biti svjesna posljedica ukoliko se ne poštuju valjani ugovori – rekao nam je Zgombić.

Uložene milijarde, a izgubljeno 200.000 radnih mjesta

U Hrvatsku je od 2000. godine uloženo 500 milijardi, a danas imamo 200 tisuća radnih mjesta manje. Češka ili Slovačka, koje su imale manja ulaganja, danas imaju veće stope rasta od nas jer se ulagalo u infrastrukturu i trgovinu koja je omogućavala ulazak strane robe, ustvrdio je Jurčić upozoravajući na strukturu investicija. Banke su u nas kvalitetne, ali su kamate barem dva puta više nego u zapadnim zemljama, upozorio je Damir Kirić, direktor Gumiimpexa, dodavši da se taj nedostatak anulira cijenom rada. Uz financiranje, kao glavne probleme izdvojio je tehnološko zaostajanje, nisku produktivnost te nedostatak kadrova, odnosno velike industrije s razvojem. 
 
– Bitna je naša produktivnost koja je po zaposlenom dva puta manja nego u Austriji ili Njemačkoj. Dok se to ne promijeni, bojim se da ništa osobito nećemo napraviti. A za to je nužno puno investirati. Konkurentni proizvod ne može se temeljiti na niskoj cijeni rada, već na višoj tehnologiji, uštedama i sličnom – upozorio je Kirić te naglasio da nitko neće ulagati ako nema stabilne osnove za povrat investicija. Jurčić se zapitao zašto se Hrvatska ne bi financirala kroz tiskanje novca umjesto da uvozi kapital, i to iz zemalja koje imaju puno veće proračunske manjkove nego naša zemlja, kao što je Italija. Navodeći primjer Srbije, analitičar Hrvoje Stojić upozorio je da bi to moglo imati teške posljedice za depozite, ali i ukupno gospodarstvo.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Happy Bike: sastanak projektnih timova uključenih gradova održan u Letenyu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz brojne projekte u kojima sudjeluje kao partner ili nositelj projekta, Grad Prelog dio je i projekta HAPPY BIKE.

HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.

Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.

Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.

Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.

Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.

Nastavite čitati

Događanja

Kulturno-umjetnička večer posvećena Rudolfu Steineru održana u čakovečkoj knjižnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudolf Steiner

U čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ prošlog tjedna predavanjem i kulturno-umjetničkim programom je obilježena 157. obljetnica rođenja začetnika antropozofije i waldorfske pedagogije, Rudolfa Steinera.

Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.

Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.

Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.

Ravnateljica Centra “Dr. Rudolf Steiner”, Dijana Posavec

-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.

Učenice Graditeljske škole Čakovec predstavile su Steinerovu poeziju

Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje