Povežite se s nama

Život i društvo

Humana Nova: Najveći je uspjeh povrat koji čovjek pruža ako mu date na važnosti, samopouzdanje i smisao

Objavljeno:

- dana

Socijalna zadruga “Humana Nova” u Čakovcu s radom je počela 2011. godine te je brojila četiri zaposlenika.

Cilj je bio pronaći rješenje za osobe s invaliditetom i osmisliti održivi model zapošljavanja, u čemu je ovo poduzeće i uspjelo, što potvrđuje i nedavno uručena europska nagrada “EASPD Innovation Award 2022” za jedinstveni model radne integracije osoba s invaliditetom u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, rekla nam je socijalna radnica i stručna podrška u Zadruzi Karolina Kraljić.

”Humana Nova” danas je neprofitno eko poduzeće koje se bavi radnom integracijom osoba s invaliditetom i drugih marginaliziranih skupina putem modela gospodarenja tekstilnim otpadom. Trenutno zapošljava 44 osobe, od kojih je 25 s invaliditetom. Među njima su osobe s intelektualnim poteškoćama, tjelesnim invaliditetom, slabovidne i gluhe osobe, s cerebralnom paralizom, multiplom sklerozom, ali i s nekim kroničnim bolestima. Od marginaliziranih skupina, ovdje su osobe koje su bile dugotrajno nezaposlene, mlade osobe bez radnog iskustva ili s nižom razinom obrazovanja, romska nacionalna manjina i samohrane majke, objasnila nam je Kraljić.

Zbrinjavanje tekstila

– Bavimo se zbrinjavanjem tekstilnog otpada, najviše na području Međimurja, ali i šire. Djelujemo na području Varaždina, a imamo podružnicu i u Dugoj Resi. Model sakupljanja djeluje putem komunalnih poduzeća i donacija građana, a organiziramo i akcije sakupljanja tekstila te edukacije u suradnji sa školama, vrtićima i raznim udrugama. Kod Ikee u Zagrebu imamo i svoj kontejner za prikupljanje, imali smo prije i na području Međimurja, ali ovdje smo s njima imali više štete nego koristi zbog razbijanja – istaknula je Kraljić pa pojasnila proces zbrinjavanja tekstila.

– Sakupljeni tekstil prvo sortiramo na upotrebljiv i neupotrebljiv. Ako je jako očuvani, ide u naš Second hand dućan, gdje se prodaje za 40 kuna po kilogramu. Onda izdvajamo materijal za reciklirane proizvode, to su razni ruksaci, torbe, “bike” torbe, papuče, kute za tete u vrtićima… U sjeverozapadnoj Hrvatskoj nema vrtića koji nema našu kutu. Zatim izvlačimo pamuk za industrijske krpe od ostatka dijela tekstila. Industrijske krpe se režu na određene komade i njih plasiramo metaloprerađivačkim i drvnim industrijama, a koriste se za brisanje. Sav preostali tekstil reciklira se u suradnji s Regeneracijom iz Zaboka. Oni od te robe rade filc koji onda opet voze k nama na uslužno pakiranje. To je model koji smo uspostavili 2020. godine kada smo se preselili ovdje u novi prostor. Tu smo imali priliku zaposliti sedam novih osoba. U šivaoni pak se radi serijska proizvodnja, gdje se šivaju proizvodi od eko certificiranih materijala ili lokalno dobavljenih materijala, a najčešće su to platnene vrećice, hudice, duksice, t-shirt majice i radna odjela – otkrila je socijalna radnica koja sa zaposlenicima vodi individualne razgovore i grupne radionice, a jednom mjesečno organiziraju rođendane, peku palačinke i na razne načine provode integraciju osoba s invaliditetom.

Cilj je, kaže, pružiti priliku da svi pokažu svoje vještine, da se istaknu i uklope. Dodaje da su pristup poslu i tempo rada drukčiji od ostalih poduzeća, no na kraju dana ciljevi se ostvare i proizvod se plasira na tržište. Sve što je potrebno za rad poduzeća, “Humana Nova” ima unutar “kuće” – od komercijale i prodaje do proizvodnje, a zaposlenici su zadovoljni, ističe. Neki od njih imaju radnog iskustva, a neki nemaju.

– Radi se po osam sati, vikendi su slobodni, ali mi nemamo normu. Kada makneš taj pritisak da treba sašiti određeni broj majica na dan, ležernije se radi, a posao se ipak odradi. Osim toga, na ploči imamo zapisane četiri važne riječi, a to su tolerancija, odgovornost, poštovanje i povjerenje – navodi Kraljić. To su nam potvrdili i neki od zaposlenika s kojima smo razgovarali.

Dobili i iskoristili priliku

Dino Višnjić (25) je mladić s cerebralnom paralizom. U “Humani Novoj” radi tri i pol godine kao web administrator i, kako nam je rekao, život mu se uvelike promijenio otkad je zaposlen.

– Rad ovdje mi je stvarno super, moja kvaliteta života se jako poboljšala jer sam prije toga bio pet godina doma, nezaposlen, nigdje drugdje nisam dobio priliku. To mi je prvo radno iskustvo i zaista sam sretan što sam ovdje u tako dobrom okruženju, gdje imam priliku napredovati. Ovdje smo svi podrška jedni drugima i gledamo da svaki dan izvučemo maksimum iz sebe. Na svoj invaliditet gledam kao na jednu malu stepenicu više u životu zbog koje se moram potruditi, ali smatram da, ako na pravilan način sagledaš situaciju, to uopće ne mora utjecati na tvoj život. Ustvari mi smo ti koji kreiramo sami svoju sudbinu, a opet treba imati u nekom trenutku i malo sreće da se nađu ljudi na tom putu da ti pomognu, da te malo poguraju – otkrio je Dino, dodavši da je nedavno položio i vozački ispit te se u životu trudi biti što aktivniji.

– Još si samo moram nabaviti auto pa ću biti još samostalniji te će mi kvaliteta života biti na još višoj razini. To mi je dugo bila želja, ali, naravno, kako nisam imao posao, dosad je nisam mogao ostvariti. Isto tako, bavim se power liftingom, dižem utege, tako da me i to na neki način izgradilo, volim pokazati da mogu, bez obzira na svoj hendikep – zadovoljan je Dino.

Nada Domjanić u ovom poduzeću radi više od dvije godine, i to na kontroli te pomoćnim poslovima. Prije toga je zbog obiteljske situacije bila dugo nezaposlena.

– Imam sina s cerebralnom paralizom i morala sam ga njegovati, a onda i ići s njime u školu jer tada još nije imao asistenta u nastavi. Kada sam konačno bila u mogućnosti raditi, nakon toliko godina bilo mi se teško ponovno zaposliti. Ipak, dobila sam posao u jednoj tvrtki, gdje sam zatim bila višak i dobila otkaz te tako opet bila kod kuće i tražila posao. Ovdje mi se ukazala prilika i moram reći da mi je ovdje najljepše raditi od svih prijašnjih radnih mjesta. I zbog ljudi i pristupa poslu – ističe Nada.

S radom u Zadruzi zadovoljna je i Nikolina Luketić koja radi u Second hand trgovini. U “Humani Novoj” je isprva volontirala, a u radnom odnosu je od 11. mjeseca prošle godine.

– Roba je kvalitetna i ljudi dolaze sve više, interes je sve veći. Suradnja je dobra i podržavamo jedni druge. Razlika u odnosu na prošla radna mjesta je zaista velika, ovdje postoji više empatije i više je izražena pomoć nego negdje drugdje – rekla je Nikolina.

Potražnja za poslom je zaista velika, zamolbe pristižu na dnevnoj razini te je u bazi trenutno više od 400 molbi za posao, rekla je Karolina Kraljić.

Kružna ekonomija

”Humana Nova” danas s ponosom može reći da je prava tvrtka koja radi veliki posao jer, osim toga što zapošljava osobe s invaliditetom i marginalizirane skupine, isporučuje kvalitetan eko proizvod te posluje s više od 130 internacionalnih tvrtki.

– Sama nagrada je dosad najveće priznanje našem radu koju smo dobili od europske krovne organizacije za pružatelje usluga osobama s invaliditetom EASPD na godišnjoj konferenciji koja je održana prije dva tjedna na Malti. Naš rad je prepoznat u privatnom sektoru koji nas hrani samim poslom, ali pogotovo na europskoj razini, gdje smo dobili i brojna druga priznanja i nagrade za radnu integraciju OSI i model gospodarenja tekstilnim otpadom. To je posebno zadovoljavajuće ako znamo da nemamo nikakvu podršku na nacionalnoj razini, nemamo adekvatan status, sustav podrške, potpore… Nakon što platimo poreze i isplatimo plaće, kompletno svu dobit reinvestiramo dalje u razvoj Zadruge i nova zapošljavanja – rekao je upravitelj Ivan Božić i dodao da su po tome jedinstveni u Europi.

Prije tri godine u prostorijama Čistoće u Varaždinu otvorili su pogon u suradnji za centralno sakupljanje tekstila, gdje zapošljavaju dvije osobe, a u planu je razvoj centra te zaposlenje još dviju osoba. Podrška Grada Varaždina je velika, ali planove često uspore prepreke.

– Mi imamo rizične modele zbog svoje specifičnosti, nikad ne znamo tko će sutra doći na posao i to je sve naš trošak. Kada stvaramo dodanu vrijednost, a netko nam ne dođe, mi ne da stagniramo, nego moramo doplatiti taj dio troška. Ne žalimo se, svjesni smo toga, ali nedostaje nam podrška sustava koja je jako važna, za što je primjer Slovenija. S manjim PDV-om i poreznim olakšicama mogli bismo biti još konkurentniji i brže se razvijati – govori upravitelj i ističe da danas otprilike 30 osoba sigurno ne bi radilo da nema “Humane Nove”.

– To su ljudi koji su izvučeni iz ruba društva, koji su danas integrirani i znaju se brinuti sami o sebi. To je nešto što se može vrlo lako preslikati na cijelu Hrvatsku, imamo rješenje za sve kasnije procese. Tekstil je danas drugi najveći zagađivač na svijetu, ali s velikim šansama da uskoro bude najveći. I to je naš povrat društvenog putem zapošljavanja i ekološkog putem zbrinjavanja tekstila s jako transparentnim i ozbiljnim podacima o korisnosti našeg postojanja – navodi Božić te dodaje: – Imamo puno poduzeća s kojima surađujemo i komuniciramo o njihovim potrebama, većina njih ima stranu radnu snagu zaposlenu na dijelu tih procesa jer naša konkurentna radna snaga je otišla u Austriju i Njemačku, a ovi ljudi tu neće ići van. To je kao mali omladinski pogon nogometne škole koji izbacuje igrače, tako bismo mi radili na toj integraciji osoba. To je jedan veliki zalogaj, što na nižoj razini radimo u “Humani Novoj”. Ne uspijevamo sa svima, ali to je dalo strateški cilj – otkrio je planove upravitelj Zadruge.

Rad i priznanja

Ipak, u njihovu ostvarenju ne pomaže ni porast cijena energenata, a ni činjenica da kao zadruga nisu predstavljali prihvatljiv oblik prijavitelja na dobar dio natječaja, ali vjeruje da će se i to uskoro promijeniti. To ih, ističe, samo tjera da rade više na tržištu, što im se i vraća.

– Bila je tu dizajnerica iz Ikee koja će nam donirati oko 200.000 kuna opreme da si obnovimo i opremimo prostore. A zašto? Jer su predstavili suradnju s nama na globalnoj razini Ikee i bio je šok da to postoji. Mi njihove dekore i tekstil iskoristimo na najtransparentniji način, ništa ne ide u smeće niti se ne trguje s tim, nego im iz toga napravimo ruksake, torbe ili tako nešto. To je značajan dio kružne ekonomije, gdje oni direktno utječu na nekoliko radnih mjesta, a njima je to u izvještajima i samom postojanju jako bitno. To sve skupa dolazi u Hrvatsku i da to njegujemo već neko vrijeme, ne bi toliko ljudi odlazilo van – smatra Božić.

Sve nagrade i priznanja koja su dobili kao Zadruga, ali i upravitelj osobno, guraju ih dalje, sa svim procesima koji su u skladu s certifikatima za zaštitu okoliša i društvenu odgovornost.

– Imamo i status pouzdane organizacije koja dodatno daje na ozbiljnosti te s ponosom mogu reći da ćemo dobiti i zeleni certifikat, ali više o tome kad ga dobijemo. Ipak, najveći je uspjeh onaj koji se ne može izmjeriti, a to je činjenica koliko povrata čovjek može dati ako mu date na važnosti, samopouzdanje i smisao – zaključio je upravitelj ove inovativne i hvalevrijedne Zadruge.

Život i društvo

Učenici iz Varaždinske županije sudjelovali na državnom LiDraNo-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.

Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.

Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.

U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.

U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.

Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.

Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO U općini Cestica mraz “obrao“ vinograde, spas se traži s prihranom mladica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.

>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a  najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.

Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.

Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje