Povežite se s nama

U fokusu

Inspekcije češljaju teren: kome sve i zašto smeta bezbroj kućica za odmor uz obale Drave i akumulacija?

Objavljeno:

- dana

Neopisiv je osjećaj nemoći s kojim su proteklih nekoliko mjeseci suočeni vlasnici bespravno izgrađenih kućica za odmor uz obale rijeke Drave i akumulacija.

Naime, zaposlenici Državnog inspektorata, odnosno službenici Građevinske inspekcije intenzivirali su obilazak jezera, rukavaca i priobalja u dvjema najsjevernijim županijama. Pritom targetiraju bespravno sagrađene objekte, koje, između ostalog, na vidljivom mjestu obilježavaju tipiziranim znakom “zatvoreno gradilište”.

Podrška policije

Kako doznajemo od vlasnika kućica za odmor koje su se našle na meti inspektora, neki su već dobili i poziv na saslušanje. Podsjećamo, da s inspektorima nema šale, ovog ljeta iskusili su Podravci kojima su stigle obavijesti o rušenju kućica za odmor i kamperica. Naime, svi koji to u kratkom roku nisu učinili sami, dovedeni su u situaciju da snose višestruko veće troškove ako to umjesto njih obavi tvrtka koju država angažira za taj posao.

Nažalost, čak i ako investitor uloži žalbu na rješenje Državnog inspektorata, ona ne odgađa uklanjanje nelegaliziranog bespravno izgrađenog objekta za odmor. Kako neslužbeno doznajemo, ni tzv. ribičke kućice uz Dravu najvjerojatnije neće biti izuzetak u ovom procesu, koji je intenziviran i zbog projekta revitalizacije dravskih rukavaca u kojeg su involvirane Hrvatske vode, te drugi čimbenici. S obzirom na to da je riječ o gradnji na državnom zemljištu, u zoni zaštićenog područja kojeg obuhvaća Regionalni park Mura-Drava, inspektorima na terenu podršku u nadzoru pružaju policijski službenici.

– Policijski službenici Policijske uprave međimurske u nekoliko navrata tijekom listopada ove godine pružili su potporu u smislu međuresorne suradnje Državnom inspektoratu. U spomenutim nadzorima djelatnici inspektorata obavljali su aktivnosti iz svoje nadležnosti, točnije nadzor bespravne gradnje na više lokacija. Unatrag nekoliko godina Policijska uprava međimurska nije zaprimila prijave o bespravnoj gradnji – ističu u PU međimurskoj, dok od njihovih kolege u PU varaždinskoj doznajemo da dosad uopće nisu postupali po ovoj problematici s kojom se u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode suočavaju od samih početaka djelovanja.

Ovako je počelo…

Gradnja unutar zaštićenih područja prepoznata je kao jedan od prioriteta u radu i jedna od prvih kompleksnih problematika s kojom se Ustanova pokušala uhvatiti u koštac.

– Tijekom 2010. godine čuvari prirode detektirali su stotinjak bespravno izgrađenih objekata na zaštićenom području uz rijeku Muru, sastavili opsežan katalog bespravne gradnje sa svim podacima o pojedinom objektu (lokacija, izgled, dimenzije, fotografije) te isti dostavili nadležnoj građevinskoj inspekciji. Ubrzo nakon naše prijave na snagu stupa zakon o legalizaciji, pa je dio prijavljenih objekata ozakonjen, za dio objekata izdani su nalozi za uklanjanje, dok je dio bespravno izgrađenih objekata još uvijek u postupku rješavanja građevinske inspekcije. Nakon te akcije popisivanja bespravne gradnje na području uz rijeku Muru primijećena je stagnacija u izgradnji novih objekata. Međutim, slučajevi koji su se pojavili nakon toga propisno su prijavljivani građevinskoj inspekciji od strane čuvara prirode – ističu u Međimurskoj prirodi.

Bespravna gradnja oko rijeke Drave puno je kompleksniji problem. Riječ je o broju bespravno izgrađenih objekata koji je daleko veći od onog oko rijeke Mure.

– Najveći dio objekata izgrađen je na državnom zemljištu kojim upravljaju HEP, Hrvatske vode ili Hrvatske šume, dok je manji dio izgrađen na privatnom zemljištu. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u više je navrata inicirala sastanke s čelnicima regionalne i lokalne samouprave, inspekcijskim službama, predstavnicima HEP-a i drugim zainteresiranim stranama. Do danas nije pronađeno sustavno rješenje kako riješiti problem bespravne gradnje u zaštićenim područjima oko rijeka Mure i Drave. Služba čuvara prirode i nadalje, u okviru svojih redovnih nadzora zaštićenih područja na teritoriju Međimurske županije, prijavljuje svaku bespravnu gradnju koju samostalno uoči ili za čije postojanje sazna putem dojava građana. Ovisno o konkretnom slučaju, radi li se o privatnom ili državnom zemljištu, ili se osim bespravne gradnje krši još neki propis ili zakon, isti se prijavljuje nadležnoj inspekcijskoj službi ovlaštenoj za nadzor u području graditeljstva te prema potrebi i drugim inspekcijama iz područja zaštite okoliša, prirode ili gospodarenja šumama i vodama – objasnili su čuvari prirode koji osim inspekcijskim službama, ovisno o konkretnom slučaju, prijave prosljeđuju i drugim subjektima koji imaju određenu ingerenciju na predmetnom području (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume).

Tko je legalizirao – legalizirao je

Iz svega dosad iznijetog proizlazi da početak sveobuhvatne akcije zapravo seže u 2018. godinu. Naime, u zadnjih 5 godina Međimurska priroda je prijavila 50-ak slučajeva bespravne gradnje!

– U tijeku je inventarizacija ilegalne gradnje na oba akumulacijska jezera nakon koje ćemo znati koji je točno obim ilegalne gradnje, odnosno koliko bespravno izgrađenih objekata ima na tom području. Procjene su da samo oko akumulacijskog jezera HE Čakovec, tzv. Varaždinskog jezera ima najmanje 500-tinjak objekata, a ta brojka bi mogla biti i znatno veća. Nemamo saznanja koliko je objekata od toga legalizirano, i jesu li uopće, niti pak koliko ih je uklonjeno. U dosadašnjim postupanjima na terenu u vezi bespravne gradnje međimurski čuvari prirode nisu bili izloženi verbalnim ni fizičkim napadima od strane bespravnih graditelja, bilo je raznih negativnih komentara i negodovanja, ali konkretne napade zasad ne bilježimo. Iz tog razloga dosad nismo tražili asistenciju policije za postupanja vezana uz bespravnu gradnju – naglašavaju naši sugovornici.

U proteklom razdoblju čuvari prirode su u okviru svojih redovnih nadzora, ali i putem dojava, utvrdili da se na terenu provode intenzivni radovi na sanaciji šteta od nedavnih poplava na postojećim objektima i oko njih.

– S obzirom na to da se ti radovi provode bez ikakvih dopuštenja ili dozvola, uostalom kao što se svojevremeno provodila i sama gradnja tih objekata, isti su prijavljeni Državnom inspektoratu na daljnje postupanje. Građevinski inspektor bio je pozvan na zajednički nadzor terena od strane čuvara prirode, no poziv je odbijen s objašnjenjem da nema potrebe za pomoći pri postupanju inspekcije. Ilegalna gradnja u zaštićenim područjima na teritoriju Međimurske županije u proteklih je 30 godina poprimila široke razmjere (pogotovo na rijeci Dravi, točnije na obalama hidroakumulacijskih jezera). Napori čuvara prirode u posljednjih 15 godina da se ilegalna gradnja zaustavi i počne procesuirati tek su malo uzburkali javnost i tek nešto više uznemirili političke elite (preciznije – načelnike općina u kojima divlja ilegalna gradnja). Da bi se problem ilegalne gradnje, ne samo u zaštićenim područjima i ne samo u Međimurskoj županiji, počeo kvalitetno rješavati, potrebno je nešto više od voljnog momenta ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i jednog građevinskog inspektora koji nerijetko u nadležnosti ima i više od jedne županije. Za hvatanje u koštac s ilegalnom gradnjom na svim razinama, pa tako i u zaštićenim područjima, potrebna je jasna i nedvosmislena politička odluka – i to sa samog vrha političke piramide – smatraju u Međimurskoj prirodi.

Neugodnosti

A kakva je situacija s bespravnom gradnjom na desnoj obali Drave, najbolje znaju u Javnoj ustanovi Priroda Varaždinske županije koja je putem online aplikacije Državnog inspektorata 2023. godine prijavila 3 slučaja.

– Lani su prijavljena dva slučaja, te 2021. i 2020. godine po 2 slučaja zatečene nove bespravne gradnje na području Regionalnog parka Mura-Drava u Varaždinskoj županiji. Prijave se u okviru Državnog inspektorata prosljeđuju nadležnim inspekcijskim službama. U 2019. godini nije bilo prijava. Treba znati da sve dojave o nelegalnim radnjama koje su zaprimljene od strane drugih fizičkih ili pravnih osoba, čuvar prirode javne ustanove prethodno provjerava obilaskom područja na terenu te ih nakon toga prosljeđuje Državnom inspektoratu. Tijekom tekuće 2023. godine, na poziv Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin – Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, čuvar prirode Javne ustanove Priroda Varaždinske županije bio je prisutan prilikom obilaska jedne od lokacija nove bespravne gradnje na području uz Dravu kod Varaždina – vele u ovoj Ustanovi uz napomenu da su svi izvidi obavljeni isključivo na kopnu, bez korištena plovila.

Dodajmo da je prilikom redovitog nadzora zaštićenog područja na lokacijama bespravno izgrađenih objekata uz Dravu, čuvar prirode Javne ustanove Priroda Varaždinske županije povremeno doživljavao verbalne napade od strane osoba koje su zatečene na predmetnim lokacijama. Inače, Javna ustanova Priroda Varaždinske županije ne posjeduje informacije o broju uklonjenih bespravno izgrađenih objekata za odmor uz rijeku Dravu, budući da je uklanjanje tih objekata isključiva nadležnost Državnog inspektorata.

– Trošak uklanjanja i visina propisanih kazni za bespravno izgrađene objekte u nadležnosti su propisa vezanih uz gradnju, stoga Javna ustanova Priroda Varaždinske županije ne raspolaže ni s tim podacima. Planiranje korištenja zemljišta uređeno je Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 i 32/20). Odnosno, odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) nisu regulirana pitanja gradnje. Također, nelegalno izgrađeni objekti na području uz rijeku Dravu nalaze se i unutar područja javnog vodnog dobra, stoga se na predmetno područje primjenjuju i odredbe Zakona o vodama (NN 66/19, 84/21 i 47/23) – ukazuju u JU Priroda Varaždinske županije.

Zatečeno stanje

Štoviše, javnosti skreću pažnju na to da prema podacima s Geoportala DGU, proizlazi da se najveći broj bespravno izgrađenih objekata na području uz rijeku Dravu kod Varaždina administrativno nalazi unutar područja Međimurske županije.

– Tek manji broj bespravno izgrađenih objekata nalazi se na području Varaždinske županije. Također, veliki broj bespravno izgrađenih objekata postojao je već i u vrijeme proglašenja zaštite Regionalnog parka Mura-Drava (2011. godine), stoga je prisustvo bespravno izgrađenih objekata na tom području za sektor zaštite prirode zapravo zatečeno stanje. Međutim, bespravna gradnja i uzurpacija prirodnog područja uz rijeku Dravu unutar granica zaštite Regionalnog parka Mura-Drava, ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000, sasvim sigurno nije praksa koja doprinosi očuvanju prirodnih vrijednosti ovog područja – zaključuju u JU Priroda Varaždinske županije.

U fokusu

Stričak: Prošle godine najviše se ulagalo u zdravstvo i školstvo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija je prošlu godinu završila s viškom prihoda od 8,6 milijuna eura, a višak prihoda je prvi put nakon niza godina ostvarilo i svih šest zdravstvenih ustanova, istaknuto je  na 15. sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, na kojoj su županijski vijećnici jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima javnih priznanja u 2024. godini.

Nagrada za životno djelo Varaždinske županije u 2024. godini je posthumno dodijeljena Petri Horvat, stradaloj u prometnoj nesreći, koja je tijekom života ostavila trag darujući svoje vrijeme za volontiranje i humanost, a posebno treba istaknuti da je prije svoje 24. godine postala udomiteljica četvero djece. Njoj u čast je Odjel za sestrinstvo Sveučilišta Sjever uveo priznanje koje nosi Petrino ime, a koje se dodjeljuje studentima volonterima koji su se posebno istaknuli svojim angažmanom.

Dobitnici Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i inozemstvu su prof. dr. sc. Ivor Karavanić koji 30 godina znanstveno proučava špilju Vindija, direktor VTV Televizije Marijan Varović te Dvor Trakošćan koji ove godine obilježava 70. obljetnicu osnivanja. Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobit će Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin za 120 godina organiziranog obrtništva u Varaždinu te Boris Kos, poduzetnik koji je u 45 godina rada od jednog zaposlenog razvio tvrtku s 300-tinjak zaposlenih. Nagrade će dobitnicima biti uručene u rujnu na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana Županije.

Vijećnici su većinom glasova usvojili Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Varaždinske županije za 2023. godinu.

– Županija je prošlu godinu završila s 8,6 milijuna kuna viška prihoda i to zahvaljujući izvršenju proračuna za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 268 milijuna eura. To je povećanje od čak 20,5 % u odnosu na 2022. godinu, što je posljedica rasta gotovo svih kategorija prihoda, kao i rasta povučenih bespovratnih EU sredstava. Ukupno ugovorena vrijednost EU projekata koji su se provodili u 2023. godini iznosi više od 107 milijuna eura, pri čemu je više od 70 % tih sredstava usmjereno u poboljšanje zdravstvenog standarda naših žitelja. Varaždinska županija je od 2021. godine pri samom vrhu ugovorenih EU projekata među županijama, a u 2023. s vrijednošću od 107 milijuna eura bit će zasigurno vodeća – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Napomenuo je da je nositelj razvoja Županije prije svega kvalitetno i uspješno gospodarstvo, koje po mnogim pokazateljima prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske.

– Porez na dohodak  je ključni izvorni prihod Županije, a u prošloj godini je ostvaren u iznosu od 21,1 milijuna eura, što je 34 % više  u odnosu na 2022. U ožujku 2024. bilo zaposleno 70.599 osoba, dok je nezaposlenih bilo 1.171 – naveo je župan.

Sva ostvarena sredstva Županije proračunom su usmjerena  primarno u poboljšanje standarda u zdravstvu, u koje je bilo lani usmjereno više od 50 posto proračunskih sredstava, te u školstvo koje nosi 40 posto realizacije proračuna.

Prihvaćena su i izvješća o radu i financijskom poslovanju šest zdravstvenih ustanova u 2023. godini, čiji je osnivač Županija.

– U zdravstvu Varaždinske županije nikad toliko investicija i nikad sve zdravstvene ustanove u jednoj proračunskoj godini nisu završile u plusu. Opća bolnica Varaždin ostvarila je 5.644.809 eura viška prihoda, Specijalna bolnica Varaždinske Toplice 1.722.580 eura, Dom zdravlja 110.374 eura, Zavod za javno zdravstvo 1.206.051 eura, Nastavni zavod za hitnu medicinu 20.372 eura te Ljekarna 397.397 eura viška prihoda. Zahvaljujući tome, smanjeni su ukupni manjkovi koje su zdravstvene ustanove ostvarivale prijašnjih godina – rekao je župan Stričak.

Povećan je i broj specijalizacija na koje će biti upućeni zdravstveni radnici iz županije budući da su vijećnici prihvatili izmjene i dopune Plana specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020. – 2024.).

– U našoj županiji trenutno su na specijalizacijama 152 liječnika, a ovom odlukom se broj specijalizacija za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice s 14 poveća na 18, a za Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije s pet na osam – izvijestio je župan.   

Županijski vijećnici prihvatili su izvješća o radu i poslovanju Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin te Županijske uprave za ceste za 2023. godinu, kao i odluke o prihvaćanju tri investicije. Riječ je o energetskoj obnovi upravne zgrade u Ivancu, zgrade javnog sektora u Novome Marofu i Područne škole Margečan. Putem poziva „Energetska obnova zgrada javnog sektora“, a u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, za projekt energetske obnove zgrade u Ivancu odobreno je 612.827 eura, zatim 1.053.797,67 eura za obnovu zgrade u Novome Marofu te 168.757,99 eura za Područnu školu Margečan.

Vijećnici Županijske skupštine su osnovali Koordinacijski odbor za pripremu i provedbu projekta „Varaždinska županija – prijatelj zlatne dobi“, a ciljem utvrđivanja aktivnosti i ugrađivanja koncepta aktivnog starenja u javne politike.

– Baš kao što smo i najavili, korak po korak rješavamo sve izazove. Posebnu brigu moramo voditi o našim sugrađanima starije životne dobi jer oni su izgradili ovu županiju, mi je sada dograđujemo. Ovoj temi treba prići sustavno i najprije utvrditi njihov položaj i potrebe, a potom predložiti rješenja. Upravo je izrada planskog dokumenta zadaća Koordinacijskog odbora, čiji su članovi i predstavnici umirovljenika koji najbolje znaju što im je potrebno i što bi im pomoglo – rekao je župan Stričak.

Usvojena je i Rezolucija o proglašenju Varaždinske županije sigurnim mjestom za žene. Cilj je aktivno provođenje javnih politika kojima se jamči sigurnost  žena uz osudu svakog rodno uvjetovanog nasilja, osiguranja pristupa specijaliziranim, sigurnim i sveobuhvatnim uslugama potpore za žrtve rodnog uvjetovanog nasilja.

Županijski vijećnici su na 15. sjednici prihvatili i sve ostale točke dnevnog reda.   

Dodajmo da su za vijećnike prisegnuli Igor Borovec koji je zamijenio preminuloga prof. dr. sc. Marijana Cingulu, te Mira Letić koja je zamijenila Sanju Kočet.                

Nastavite čitati

U fokusu

Hoće li porasti cijena smještaja u Domu za starije?  Svoje mjesto čeka 2700 ljudi, a stanje je neodrživo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na današnjoj Županijskoj skupštini Varaždinske županije raspravljalo se i o poslovanju Doma za starije. Tako se moglo čuti da je na listi čekanja čak 2700 onih koji bi htjeli smještaj. Međutim, govorilo se i o troškovima.

Kad govorimo o brojkama, Dom za starije je u prošloj godini ostvario manjak u iznosu od 17.976,10 eura. S obzirom da je u 2022. godini ostvaren višak prihoda u iznosu od 1.627,92 eura, a kojim se pokrio dio manjka u 2023. godini, ukupni manjak iznosi 16.348,18 eura.

Ravnatelj Doma Alen Runac istaknuo je da bi poslovanje bilo znatnije otežano da nije bilo pomoći Županije. Međutim, napomenuo je isto tako da situacija više nije održiva i da će morati povećati cijene smještaja.

-Naše cijene su uvjerljivo najniže u Hrvatskoj. Privatni domovi su i do 250 posto skuplji. Teško je izaći na kraj s takvom konkurencijom, ne možemo im konkurirati ni s plaćama ni s ostalim izdvajanjima za djelatnike. Također, moramo misliti na kvalitetu, a ovakva situacija na tržištu je neodrživa. Prošle godine županijski domovi u Hrvatskoj su digli cijene 50 posto. I mi smo prije dvije godine podigli cijenu, ali projekcije pokazuju da bi nam trebalo nekih 930.000 eura. Bili smo i kod ministra, ali već godinu i pol naše ministarstvo radi izračune i nikako da ih napravi, a mi nemamo vremena čekati. Moramo dići cijene korištenja naših usluga, jer više tako ne možemo izdržati – kazao je Runac.

SDP-ova Ruža Jelovac istaknula je da je ovo minimalan manjak u odnosu na troškove. Također, ukazala je i na nepravdu od strane države.

-Naš dom dobiva najmanje sredstava u Hrvatskoj, najmanje subvencioniranja po korisniku od države. Da nas subvencioniraju kao i druge, imali bi i obnovljeni dom. Liste čekanja su ogromne, a to ukazuje na potrebu izgradnje novog doma. Trebamo pokrenuti inicijativu da se izravnaju sredstva za subvencioniranje, a moramo pokrenuti i inicijativu za izgradnju novih kapaciteta – rekla je Ruža Jelovac.

– I prije dvije godine raspravljali smo o stanju u domu, voda je curila na sve strane, plijesan… Dom ima kapacitet za 360 korisnika, a 2700 ljudi je na listi čekanja, neki od njih su smješteni u druge domove, ali bi htjeli prijeći u ovaj – rekao je Stričak i dodao da će održati sastanak i s upravnim vijećem i predstavnicima korisnika te razgovarati o cijenama.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje