Neopisiv je osjećaj nemoći s kojim su proteklih nekoliko mjeseci suočeni vlasnici bespravno izgrađenih kućica za odmor uz obale rijeke Drave i akumulacija.

Naime, zaposlenici Državnog inspektorata, odnosno službenici Građevinske inspekcije intenzivirali su obilazak jezera, rukavaca i priobalja u dvjema najsjevernijim županijama. Pritom targetiraju bespravno sagrađene objekte, koje, između ostalog, na vidljivom mjestu obilježavaju tipiziranim znakom “zatvoreno gradilište”.

Podrška policije

Kako doznajemo od vlasnika kućica za odmor koje su se našle na meti inspektora, neki su već dobili i poziv na saslušanje. Podsjećamo, da s inspektorima nema šale, ovog ljeta iskusili su Podravci kojima su stigle obavijesti o rušenju kućica za odmor i kamperica. Naime, svi koji to u kratkom roku nisu učinili sami, dovedeni su u situaciju da snose višestruko veće troškove ako to umjesto njih obavi tvrtka koju država angažira za taj posao.

Nažalost, čak i ako investitor uloži žalbu na rješenje Državnog inspektorata, ona ne odgađa uklanjanje nelegaliziranog bespravno izgrađenog objekta za odmor. Kako neslužbeno doznajemo, ni tzv. ribičke kućice uz Dravu najvjerojatnije neće biti izuzetak u ovom procesu, koji je intenziviran i zbog projekta revitalizacije dravskih rukavaca u kojeg su involvirane Hrvatske vode, te drugi čimbenici. S obzirom na to da je riječ o gradnji na državnom zemljištu, u zoni zaštićenog područja kojeg obuhvaća Regionalni park Mura-Drava, inspektorima na terenu podršku u nadzoru pružaju policijski službenici.

– Policijski službenici Policijske uprave međimurske u nekoliko navrata tijekom listopada ove godine pružili su potporu u smislu međuresorne suradnje Državnom inspektoratu. U spomenutim nadzorima djelatnici inspektorata obavljali su aktivnosti iz svoje nadležnosti, točnije nadzor bespravne gradnje na više lokacija. Unatrag nekoliko godina Policijska uprava međimurska nije zaprimila prijave o bespravnoj gradnji – ističu u PU međimurskoj, dok od njihovih kolege u PU varaždinskoj doznajemo da dosad uopće nisu postupali po ovoj problematici s kojom se u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode suočavaju od samih početaka djelovanja.

Gradnja unutar zaštićenih područja prepoznata je kao jedan od prioriteta u radu i jedna od prvih kompleksnih problematika s kojom se Ustanova pokušala uhvatiti u koštac.

– Tijekom 2010. godine čuvari prirode detektirali su stotinjak bespravno izgrađenih objekata na zaštićenom području uz rijeku Muru, sastavili opsežan katalog bespravne gradnje sa svim podacima o pojedinom objektu (lokacija, izgled, dimenzije, fotografije) te isti dostavili nadležnoj građevinskoj inspekciji. Ubrzo nakon naše prijave na snagu stupa zakon o legalizaciji, pa je dio prijavljenih objekata ozakonjen, za dio objekata izdani su nalozi za uklanjanje, dok je dio bespravno izgrađenih objekata još uvijek u postupku rješavanja građevinske inspekcije. Nakon te akcije popisivanja bespravne gradnje na području uz rijeku Muru primijećena je stagnacija u izgradnji novih objekata. Međutim, slučajevi koji su se pojavili nakon toga propisno su prijavljivani građevinskoj inspekciji od strane čuvara prirode – ističu u Međimurskoj prirodi.

Bespravna gradnja oko rijeke Drave puno je kompleksniji problem. Riječ je o broju bespravno izgrađenih objekata koji je daleko veći od onog oko rijeke Mure.

– Najveći dio objekata izgrađen je na državnom zemljištu kojim upravljaju HEP, Hrvatske vode ili Hrvatske šume, dok je manji dio izgrađen na privatnom zemljištu. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u više je navrata inicirala sastanke s čelnicima regionalne i lokalne samouprave, inspekcijskim službama, predstavnicima HEP-a i drugim zainteresiranim stranama. Do danas nije pronađeno sustavno rješenje kako riješiti problem bespravne gradnje u zaštićenim područjima oko rijeka Mure i Drave. Služba čuvara prirode i nadalje, u okviru svojih redovnih nadzora zaštićenih područja na teritoriju Međimurske županije, prijavljuje svaku bespravnu gradnju koju samostalno uoči ili za čije postojanje sazna putem dojava građana. Ovisno o konkretnom slučaju, radi li se o privatnom ili državnom zemljištu, ili se osim bespravne gradnje krši još neki propis ili zakon, isti se prijavljuje nadležnoj inspekcijskoj službi ovlaštenoj za nadzor u području graditeljstva te prema potrebi i drugim inspekcijama iz područja zaštite okoliša, prirode ili gospodarenja šumama i vodama – objasnili su čuvari prirode koji osim inspekcijskim službama, ovisno o konkretnom slučaju, prijave prosljeđuju i drugim subjektima koji imaju određenu ingerenciju na predmetnom području (HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume).

Tko je legalizirao – legalizirao je

Iz svega dosad iznijetog proizlazi da početak sveobuhvatne akcije zapravo seže u 2018. godinu. Naime, u zadnjih 5 godina Međimurska priroda je prijavila 50-ak slučajeva bespravne gradnje!

– U tijeku je inventarizacija ilegalne gradnje na oba akumulacijska jezera nakon koje ćemo znati koji je točno obim ilegalne gradnje, odnosno koliko bespravno izgrađenih objekata ima na tom području. Procjene su da samo oko akumulacijskog jezera HE Čakovec, tzv. Varaždinskog jezera ima najmanje 500-tinjak objekata, a ta brojka bi mogla biti i znatno veća. Nemamo saznanja koliko je objekata od toga legalizirano, i jesu li uopće, niti pak koliko ih je uklonjeno. U dosadašnjim postupanjima na terenu u vezi bespravne gradnje međimurski čuvari prirode nisu bili izloženi verbalnim ni fizičkim napadima od strane bespravnih graditelja, bilo je raznih negativnih komentara i negodovanja, ali konkretne napade zasad ne bilježimo. Iz tog razloga dosad nismo tražili asistenciju policije za postupanja vezana uz bespravnu gradnju – naglašavaju naši sugovornici.

U proteklom razdoblju čuvari prirode su u okviru svojih redovnih nadzora, ali i putem dojava, utvrdili da se na terenu provode intenzivni radovi na sanaciji šteta od nedavnih poplava na postojećim objektima i oko njih.

– S obzirom na to da se ti radovi provode bez ikakvih dopuštenja ili dozvola, uostalom kao što se svojevremeno provodila i sama gradnja tih objekata, isti su prijavljeni Državnom inspektoratu na daljnje postupanje. Građevinski inspektor bio je pozvan na zajednički nadzor terena od strane čuvara prirode, no poziv je odbijen s objašnjenjem da nema potrebe za pomoći pri postupanju inspekcije. Ilegalna gradnja u zaštićenim područjima na teritoriju Međimurske županije u proteklih je 30 godina poprimila široke razmjere (pogotovo na rijeci Dravi, točnije na obalama hidroakumulacijskih jezera). Napori čuvara prirode u posljednjih 15 godina da se ilegalna gradnja zaustavi i počne procesuirati tek su malo uzburkali javnost i tek nešto više uznemirili političke elite (preciznije – načelnike općina u kojima divlja ilegalna gradnja). Da bi se problem ilegalne gradnje, ne samo u zaštićenim područjima i ne samo u Međimurskoj županiji, počeo kvalitetno rješavati, potrebno je nešto više od voljnog momenta ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i jednog građevinskog inspektora koji nerijetko u nadležnosti ima i više od jedne županije. Za hvatanje u koštac s ilegalnom gradnjom na svim razinama, pa tako i u zaštićenim područjima, potrebna je jasna i nedvosmislena politička odluka – i to sa samog vrha političke piramide – smatraju u Međimurskoj prirodi.

Neugodnosti

A kakva je situacija s bespravnom gradnjom na desnoj obali Drave, najbolje znaju u Javnoj ustanovi Priroda Varaždinske županije koja je putem online aplikacije Državnog inspektorata 2023. godine prijavila 3 slučaja.

– Lani su prijavljena dva slučaja, te 2021. i 2020. godine po 2 slučaja zatečene nove bespravne gradnje na području Regionalnog parka Mura-Drava u Varaždinskoj županiji. Prijave se u okviru Državnog inspektorata prosljeđuju nadležnim inspekcijskim službama. U 2019. godini nije bilo prijava. Treba znati da sve dojave o nelegalnim radnjama koje su zaprimljene od strane drugih fizičkih ili pravnih osoba, čuvar prirode javne ustanove prethodno provjerava obilaskom područja na terenu te ih nakon toga prosljeđuje Državnom inspektoratu. Tijekom tekuće 2023. godine, na poziv Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin – Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, čuvar prirode Javne ustanove Priroda Varaždinske županije bio je prisutan prilikom obilaska jedne od lokacija nove bespravne gradnje na području uz Dravu kod Varaždina – vele u ovoj Ustanovi uz napomenu da su svi izvidi obavljeni isključivo na kopnu, bez korištena plovila.

Dodajmo da je prilikom redovitog nadzora zaštićenog područja na lokacijama bespravno izgrađenih objekata uz Dravu, čuvar prirode Javne ustanove Priroda Varaždinske županije povremeno doživljavao verbalne napade od strane osoba koje su zatečene na predmetnim lokacijama. Inače, Javna ustanova Priroda Varaždinske županije ne posjeduje informacije o broju uklonjenih bespravno izgrađenih objekata za odmor uz rijeku Dravu, budući da je uklanjanje tih objekata isključiva nadležnost Državnog inspektorata.

– Trošak uklanjanja i visina propisanih kazni za bespravno izgrađene objekte u nadležnosti su propisa vezanih uz gradnju, stoga Javna ustanova Priroda Varaždinske županije ne raspolaže ni s tim podacima. Planiranje korištenja zemljišta uređeno je Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) i Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 i 32/20). Odnosno, odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) nisu regulirana pitanja gradnje. Također, nelegalno izgrađeni objekti na području uz rijeku Dravu nalaze se i unutar područja javnog vodnog dobra, stoga se na predmetno područje primjenjuju i odredbe Zakona o vodama (NN 66/19, 84/21 i 47/23) – ukazuju u JU Priroda Varaždinske županije.

Zatečeno stanje

Štoviše, javnosti skreću pažnju na to da prema podacima s Geoportala DGU, proizlazi da se najveći broj bespravno izgrađenih objekata na području uz rijeku Dravu kod Varaždina administrativno nalazi unutar područja Međimurske županije.

– Tek manji broj bespravno izgrađenih objekata nalazi se na području Varaždinske županije. Također, veliki broj bespravno izgrađenih objekata postojao je već i u vrijeme proglašenja zaštite Regionalnog parka Mura-Drava (2011. godine), stoga je prisustvo bespravno izgrađenih objekata na tom području za sektor zaštite prirode zapravo zatečeno stanje. Međutim, bespravna gradnja i uzurpacija prirodnog područja uz rijeku Dravu unutar granica zaštite Regionalnog parka Mura-Drava, ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000, sasvim sigurno nije praksa koja doprinosi očuvanju prirodnih vrijednosti ovog područja – zaključuju u JU Priroda Varaždinske županije.