Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Miran Bojanić Morandini o svojoj viziji turističkog razvoja Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Turistička zajednica Varaždinske županije ovih je dana dobila novog direktora – Mirana Bojanića Morandinija.

S novim prvim čovjekom TZ-a razgovarali smo o njegovoj viziji turističkog razvoja Županije, što misli promijeniti u dosadašnjem radu, gdje leže najveći potencijali i na koji se način mogu najbrže iskoristiti kako bi i Varaždinska županija ubrzala porast turističkih dolazaka po uzoru na susjedne, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju.

Koji su glavni elementi plana razvoja turizma Varaždinske županije koje ste predstavili Turističkom vijeću županijske Turističke zajednice? Na kojim oblicima turizma treba najviše raditi – kulturnom, zdravstvenom, ruralnom, rekreativnom?
Turizam može postati pokretač gospodarskoga, urbanističkoga, sociokulturološkoga, demografskoga i održivog razvoja Varaždinske županije i šire regije. Kao svaka organizacija, i TZ ovisi o osobnim sklonostima i sposobnostima voditelja, čija je svrha unaprijediti djelovanje institucije. Potrebno je redefinirati ulogu TZ-a u društvu. Poticajnim dijalogom i radom s direktnim i indirektnim akterima turizma TZ se otvara prema novim idejama, promišljanjima, prati trendove i kvalitetnije se pozicionira u okruženju kao pokretačka institucija u turizmu Županije. Stoga će temelj biti na otvorenom, konstruktivnom i poticajnom objedinjavanju i prezentaciji postojeće te razvoju nove turističke ponude.

Što je nužno mijenjati u dosadašnjem radu TZ-a? Bivša direktorica Turističkog ureda isticala je da se Varaždinska županija okrenula kvalitetnom, tj. elitnom turizmu i gostima veće platežne moći. Hoće li to i dalje biti glavni smjer razvoja turizma Županije?
Direktor TZ-a mora biti inicijator suradnje s javnošću, privatnim subjektima, lokalnom i regionalnom upravom, ministarstvima, znanstvenim institucijama, privatnim i javnim turističkim sektorom, medijima, vjerskim zajednicama… Izvorni, zakonom definirani prihodi nedostatni su za bilo kakav iskorak u radu TZ-a, pa je potrebno pronaći dodatne izvore za realizaciju programa. Da je to moguće pokazuju primjeri TZ-a susjednih županija. U financijama TZ-a Varaždinske županije potrebno je promijeniti paradigmu o nemogućnosti provedbe projekata i ideja zbog nedovoljnih prihoda. Brojni su izvori financiranja aktivnosti te je kvalitetnom i projektno orijentiranom programskom politikom moguće značajnije iskoristiti sredstva Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma, ostalih ministarstava, zaklada, natječaja tvrtki i ustanova i slično. Jedan od važnih segmenata financiranja projekata moraju postati sredstva EU, koja su kao stvorena za turistički sektor.

U kontinentalnom turizmu postoci turističkih dolazaka i noćenja posljednjih godina kontinuirano rastu, ali se na Varaždinsku županiju od toga odnosi tek mali dio. Koji su glavni turistički aduti Županije i kako ih se može bolje marketinški pozicionirati?
Naša županija ostvaruje kontinuirani turistički rast, no u odnosu na županije u okruženju taj je rast u posljednja dva desetljeća bio najskromniji. Kako je palača Varaždinske županije najdojmljiviji i najprepoznatljiviji simbol Županije, potrebno je u prizemlju palače otvoriti Turističko-informativni županijski centar. Na gotovo svim događanjima diljem Županije nedostaje kohezivni moment i upravo se TZ mora uključiti u aktivnosti strukovnih udruženja i poticati njihov rad. Naglasak mora biti na objedinjavanju proizvođača lokalnih proizvoda i tradicionalnih roba i usluga, a posebno proizvođača buča i proizvoda od buča. Cilj je njihovo objedinjavanje i zajednički promotivno-prodajni nastup na tržištu i sajmovima.

Često se može čuti da u Varaždinu, ali i na području Varaždinske županije nedostaje smještajnih kapaciteta. Kako se može stimulirati njihovo povećanje?
Smještajni kapaciteti u Županiji najveća su prepreka značajnijem razvoju turizma. Stvaranje poticajne klime, prijateljskog okruženja i partnerskog odnosa cijele destinacije ono je što TZ i jedinice lokalne samouprave mogu učiniti za značajnije iskorake potencijalnih investitora. Najveći napredak moguć je udruživanjem „malih“ privatnih iznajmljivača, OPG-ova i svih pružatelja turističkih proizvoda i usluga. Kroz poticanje zajedničkog nastupa na tržištu, uz stalnu edukaciju i jasno definirane kriterije, podižemo kvalitetu i ohrabrujemo povećanje broja smještajnih kapaciteta destinacije. Upravo su na privatnom smještaju vidljivi najveći pomaci i to će biti prioritetna zadaća u budućem radu TZ-a te ćemo uskoro predstaviti novi projekt brendiranja privatnih iznajmljivača.

Postoje li ideje o zajedničkim turističkim projektima Varaždinske županije sa susjednima Međimurskom i Krapinsko-zagorskom županijom, koje su obje uspješnije po turističkim rezultatima?
Iako najstarija u Hrvatskoj, Varaždinska županija nije turistički zaokružena cjelina. Tek u širem kontekstu, koji obuhvaća i dvije susjedne županije, Krapinsko-zagorsku i Međimursku, naša županija dobiva puni turistički potencijal. Ekonomsku, promocijsku, kadrovsku i resursnu cjelinu čine nadopunjujući zagorski i međimurski zdravstveno-toplički, enogastronomski, biciklistički, vinski, sportski i ostali sadržaji koji s varaždinskom, prije svega kulturnom, ali potencijalno i zdravstveno-turističkom, religijskom i gastronomskom ponudom čine prirodnu cjelinu. Kroz zajedničke projekte, nastupom na tržištu i objedinjenom ponudom moguće je pozicionirati sjever kao jedinstveno doživljajno odredište za zdravstveni i kulturni turizam, aktivni boravak u prirodi kroz sport i rekreaciju, odredište za enogastronomiju i religijski turizam očuvane prirodne, ruralne i urbane baštine. Upravo je obveza Varaždinske županije, kao povezujućeg središta regije, ponuditi svima jaču suradnju.

Kulturna ponuda vrlo je važna za privlačenje gostiju u destinaciju poput Varaždinske županije. U kojoj Vam mjeri iskustvo rada kao direktora Gradskog muzeja Varaždin može biti prednost na novoj funkciji?
Kultura u najširem pojmu temelj je svih turističkih politika i aktivnosti u Varaždinskoj županiji. Iako su muzeji po svojoj primarnoj zadaći baštinske institucije koje prikupljaju, obrađuju i prezentiraju građu, temelj su identiteta zajednice. Iskustvo rada u muzeju nepresušni je izvor ideja, inspiracija i kvalitativnih kriterija za aktivnosti u turizmu.

Zagrebački Institut za turizam izradio je Strategiju razvoja turizma Varaždinske županije za razdoblje od 2015. do 2025. godine. U kojoj je mjeri dosad zaživjela?
Prema Strategiji turistički se razvoj temelji na sadržajnoj ponudi visokodoživljajnih iskustava, a za kreiranje takve ponude presudna su dva elementa: kvaliteta ljudskog potencijala i učinkovit model provedbe Strategije. Prioritet nam je kontinuirani rad na podizanju znanja, iskustva i vještina svih malih i srednjih privatnih poduzetnika, ali i djelatnika javnih institucija te podizanje svijesti lokalnog stanovništva i njihovo aktivno sudjelovanje u razvoju turizma. Svaka Strategija mora biti fleksibilna i podložna kritičkom preispitivanju i doradi. Strategija će biti uspješna jedino ako se dogodi konsenzus svih nositelja izvršne vlasti o viziji, ciljevima i konceptu razvoja uz istodobno uspostavljanje kvalitetnog tima stručnjaka zaduženih za provedbu definiranih aktivnosti.

Kako zadržati goste?

Često se uspoređujemo s Međimurcima, pa se među varaždinskim vinarima može čuti da je za uspjeh međimurskih vinara zaslužna i njihova Turistička zajednica, koja ih ciljano promovira. Međimurje može biti uzor i na drugim područjima u turizmu – od razvoja cikloturizma do sve većeg broja obiteljskih iznajmljivača. Može li se nešto od svega toga „prekopirati“ i na Varaždinsku županiju?
Susjedne županije imaju komparativnu prednost značajnih turističkih kapaciteta u toplicama. Nažalost, u našoj županiji još uvijek nije iskorišten ogroman turistički potencijal Varaždinskih Toplica. Međimurska županija ostvarila je zapaženi napredak u cikloturizmu i u tom smo dijelu uspostavili suradnju uvođenjem Cyclist Welcome Quality standarda, koji se već primjenjuje u susjednoj županiji. S druge strane, događanja, festivali i kulturna ponuda Varaždinske županije, prvenstveno povijesne građevine i lokaliteti, muzeji, galerije i prirodne znamenitosti, naša su komparativna prednost. Turističke ponude naših sjevernih županija su kompatibilne i nadopunjujuće, a ne konkurentne, stoga se trebamo veseliti svakom turistu u susjednim županijama i svi zajedno raditi da mu omogućimo veću sadržajnost i kvalitetu kako bismo ga zadržali što dulje.

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje