Turistička zajednica Varaždinske županije ovih je dana dobila novog direktora – Mirana Bojanića Morandinija.
S novim prvim čovjekom TZ-a razgovarali smo o njegovoj viziji turističkog razvoja Županije, što misli promijeniti u dosadašnjem radu, gdje leže najveći potencijali i na koji se način mogu najbrže iskoristiti kako bi i Varaždinska županija ubrzala porast turističkih dolazaka po uzoru na susjedne, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju.
Koji su glavni elementi plana razvoja turizma Varaždinske županije koje ste predstavili Turističkom vijeću županijske Turističke zajednice? Na kojim oblicima turizma treba najviše raditi – kulturnom, zdravstvenom, ruralnom, rekreativnom?
Turizam može postati pokretač gospodarskoga, urbanističkoga, sociokulturološkoga, demografskoga i održivog razvoja Varaždinske županije i šire regije. Kao svaka organizacija, i TZ ovisi o osobnim sklonostima i sposobnostima voditelja, čija je svrha unaprijediti djelovanje institucije. Potrebno je redefinirati ulogu TZ-a u društvu. Poticajnim dijalogom i radom s direktnim i indirektnim akterima turizma TZ se otvara prema novim idejama, promišljanjima, prati trendove i kvalitetnije se pozicionira u okruženju kao pokretačka institucija u turizmu Županije. Stoga će temelj biti na otvorenom, konstruktivnom i poticajnom objedinjavanju i prezentaciji postojeće te razvoju nove turističke ponude.
Što je nužno mijenjati u dosadašnjem radu TZ-a? Bivša direktorica Turističkog ureda isticala je da se Varaždinska županija okrenula kvalitetnom, tj. elitnom turizmu i gostima veće platežne moći. Hoće li to i dalje biti glavni smjer razvoja turizma Županije?
Direktor TZ-a mora biti inicijator suradnje s javnošću, privatnim subjektima, lokalnom i regionalnom upravom, ministarstvima, znanstvenim institucijama, privatnim i javnim turističkim sektorom, medijima, vjerskim zajednicama… Izvorni, zakonom definirani prihodi nedostatni su za bilo kakav iskorak u radu TZ-a, pa je potrebno pronaći dodatne izvore za realizaciju programa. Da je to moguće pokazuju primjeri TZ-a susjednih županija. U financijama TZ-a Varaždinske županije potrebno je promijeniti paradigmu o nemogućnosti provedbe projekata i ideja zbog nedovoljnih prihoda. Brojni su izvori financiranja aktivnosti te je kvalitetnom i projektno orijentiranom programskom politikom moguće značajnije iskoristiti sredstva Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma, ostalih ministarstava, zaklada, natječaja tvrtki i ustanova i slično. Jedan od važnih segmenata financiranja projekata moraju postati sredstva EU, koja su kao stvorena za turistički sektor.
U kontinentalnom turizmu postoci turističkih dolazaka i noćenja posljednjih godina kontinuirano rastu, ali se na Varaždinsku županiju od toga odnosi tek mali dio. Koji su glavni turistički aduti Županije i kako ih se može bolje marketinški pozicionirati?
Naša županija ostvaruje kontinuirani turistički rast, no u odnosu na županije u okruženju taj je rast u posljednja dva desetljeća bio najskromniji. Kako je palača Varaždinske županije najdojmljiviji i najprepoznatljiviji simbol Županije, potrebno je u prizemlju palače otvoriti Turističko-informativni županijski centar. Na gotovo svim događanjima diljem Županije nedostaje kohezivni moment i upravo se TZ mora uključiti u aktivnosti strukovnih udruženja i poticati njihov rad. Naglasak mora biti na objedinjavanju proizvođača lokalnih proizvoda i tradicionalnih roba i usluga, a posebno proizvođača buča i proizvoda od buča. Cilj je njihovo objedinjavanje i zajednički promotivno-prodajni nastup na tržištu i sajmovima.
Često se može čuti da u Varaždinu, ali i na području Varaždinske županije nedostaje smještajnih kapaciteta. Kako se može stimulirati njihovo povećanje?
Smještajni kapaciteti u Županiji najveća su prepreka značajnijem razvoju turizma. Stvaranje poticajne klime, prijateljskog okruženja i partnerskog odnosa cijele destinacije ono je što TZ i jedinice lokalne samouprave mogu učiniti za značajnije iskorake potencijalnih investitora. Najveći napredak moguć je udruživanjem „malih“ privatnih iznajmljivača, OPG-ova i svih pružatelja turističkih proizvoda i usluga. Kroz poticanje zajedničkog nastupa na tržištu, uz stalnu edukaciju i jasno definirane kriterije, podižemo kvalitetu i ohrabrujemo povećanje broja smještajnih kapaciteta destinacije. Upravo su na privatnom smještaju vidljivi najveći pomaci i to će biti prioritetna zadaća u budućem radu TZ-a te ćemo uskoro predstaviti novi projekt brendiranja privatnih iznajmljivača.
Postoje li ideje o zajedničkim turističkim projektima Varaždinske županije sa susjednima Međimurskom i Krapinsko-zagorskom županijom, koje su obje uspješnije po turističkim rezultatima?
Iako najstarija u Hrvatskoj, Varaždinska županija nije turistički zaokružena cjelina. Tek u širem kontekstu, koji obuhvaća i dvije susjedne županije, Krapinsko-zagorsku i Međimursku, naša županija dobiva puni turistički potencijal. Ekonomsku, promocijsku, kadrovsku i resursnu cjelinu čine nadopunjujući zagorski i međimurski zdravstveno-toplički, enogastronomski, biciklistički, vinski, sportski i ostali sadržaji koji s varaždinskom, prije svega kulturnom, ali potencijalno i zdravstveno-turističkom, religijskom i gastronomskom ponudom čine prirodnu cjelinu. Kroz zajedničke projekte, nastupom na tržištu i objedinjenom ponudom moguće je pozicionirati sjever kao jedinstveno doživljajno odredište za zdravstveni i kulturni turizam, aktivni boravak u prirodi kroz sport i rekreaciju, odredište za enogastronomiju i religijski turizam očuvane prirodne, ruralne i urbane baštine. Upravo je obveza Varaždinske županije, kao povezujućeg središta regije, ponuditi svima jaču suradnju.
Kulturna ponuda vrlo je važna za privlačenje gostiju u destinaciju poput Varaždinske županije. U kojoj Vam mjeri iskustvo rada kao direktora Gradskog muzeja Varaždin može biti prednost na novoj funkciji?
Kultura u najširem pojmu temelj je svih turističkih politika i aktivnosti u Varaždinskoj županiji. Iako su muzeji po svojoj primarnoj zadaći baštinske institucije koje prikupljaju, obrađuju i prezentiraju građu, temelj su identiteta zajednice. Iskustvo rada u muzeju nepresušni je izvor ideja, inspiracija i kvalitativnih kriterija za aktivnosti u turizmu.
Zagrebački Institut za turizam izradio je Strategiju razvoja turizma Varaždinske županije za razdoblje od 2015. do 2025. godine. U kojoj je mjeri dosad zaživjela?
Prema Strategiji turistički se razvoj temelji na sadržajnoj ponudi visokodoživljajnih iskustava, a za kreiranje takve ponude presudna su dva elementa: kvaliteta ljudskog potencijala i učinkovit model provedbe Strategije. Prioritet nam je kontinuirani rad na podizanju znanja, iskustva i vještina svih malih i srednjih privatnih poduzetnika, ali i djelatnika javnih institucija te podizanje svijesti lokalnog stanovništva i njihovo aktivno sudjelovanje u razvoju turizma. Svaka Strategija mora biti fleksibilna i podložna kritičkom preispitivanju i doradi. Strategija će biti uspješna jedino ako se dogodi konsenzus svih nositelja izvršne vlasti o viziji, ciljevima i konceptu razvoja uz istodobno uspostavljanje kvalitetnog tima stručnjaka zaduženih za provedbu definiranih aktivnosti.
Kako zadržati goste?
Često se uspoređujemo s Međimurcima, pa se među varaždinskim vinarima može čuti da je za uspjeh međimurskih vinara zaslužna i njihova Turistička zajednica, koja ih ciljano promovira. Međimurje može biti uzor i na drugim područjima u turizmu – od razvoja cikloturizma do sve većeg broja obiteljskih iznajmljivača. Može li se nešto od svega toga „prekopirati“ i na Varaždinsku županiju?
Susjedne županije imaju komparativnu prednost značajnih turističkih kapaciteta u toplicama. Nažalost, u našoj županiji još uvijek nije iskorišten ogroman turistički potencijal Varaždinskih Toplica. Međimurska županija ostvarila je zapaženi napredak u cikloturizmu i u tom smo dijelu uspostavili suradnju uvođenjem Cyclist Welcome Quality standarda, koji se već primjenjuje u susjednoj županiji. S druge strane, događanja, festivali i kulturna ponuda Varaždinske županije, prvenstveno povijesne građevine i lokaliteti, muzeji, galerije i prirodne znamenitosti, naša su komparativna prednost. Turističke ponude naših sjevernih županija su kompatibilne i nadopunjujuće, a ne konkurentne, stoga se trebamo veseliti svakom turistu u susjednim županijama i svi zajedno raditi da mu omogućimo veću sadržajnost i kvalitetu kako bismo ga zadržali što dulje.