Povežite se s nama

U fokusu

Što nam donosi, a koje su negativne strane indeksa razvijenosti? Evo koji su gradovi i općine najviše i najmanje razvijeni

Objavljeno:

- dana

Vlada je na svojoj prvoj sjednici u 2024. godini usvojila novu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti. Pritom su istaknuli kako novi podaci pokazuju da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim gradovima i općinama.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić to je argumentirao i podatkom da je 17 jedinica lokalne samouprave, prema novom indeksu razvijenosti, prešlo u krug iznadprosječno razvijenih lokalnih jedinica.

Međutim, problem je, upozoravaju ekonomski stručnjaci, što je ono što Hrvatska smatra razvijenim prema svojim pokazateljima, zapravo za veći dio Europe osrednje razvijeno ili pak nerazvijeno!

Usporedba na razini države, ne i Europe

Za izračun stupnja razvijenosti županija, gradova i općina Vlada koristi pokazatelje o stupnju nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, prihodima lokalnih proračuna po stanovniku, općem kretanju stanovnika i stupnju obrazovanja, kao i indeks starenja stanovništva. Tako dobiveni podaci uspoređuju se s onima na razini države, pa se i županije, gradovi i općine rangiraju ovisno o tome jesu li i koliko iznad ili ispod tog prosjeka.

Euroactiv u nedavnoj analizi podsjeća na podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska je u 2022. godini dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU. Iako je riječ o znatnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, korigiranom za paritet kupovne moći, u odnosu na 2012., posljednju godinu u kojoj nismo bili članica EU, a u kojoj je Hrvatska bila na samo 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, i dalje smo po stupnju gospodarskog razvitka na začelju EU.

Po stupnju razvoja je s Hrvatskom u 2022. bila izjednačena Latvija, dok su iza nas bile Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67 posto) i Bugarska (62 posto). S druge strane, po stupnju razvoja pretekla nas je Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku 2022. godine iznosio 76 posto prosjeka Unije, isto kao i u Mađarskoj, dok su nam Češka i Slovenija, sa svojim BDP-om po stanovniku koji je dosegao 90 posto prosjeka EU, neuhvatljive.

Što to znači za građane?

No, što zapravo indeks razvijenosti znači za čelnike gradova i općina, a što za građane?

Konkretno, oni koji su u višem stupnju razvijenosti dobivaju manje. Pojedini gradovi i općine na neke se natječaje neće moći ni javiti, ako su primjerice ti natječaji predviđeni samo za slabije razvijene.

Što se građana tiče, podsjetimo da se iznos sufinanciranja APN-ove mjere za mlade računao prema stupnju razvijenosti. Tako su oni u manje razvijenim gradovima i općinama dobili veću subvenciju za kupnju stana ili kuće.

Indeks razvijenosti uzimao se u obzir i kod mjera samozapošljavanja koje je provodio HZZ, kao i kod dodjela potpora Fonda za zaštitu okoliša.

Prevelike razlike

Među načelnicima i gradonačelnicima je pak najviše polemike oko indeksa razvijenosti donijela prošlogodišnja odluka Vlade o dodjeli državnih sredstava jedinicama lokalne samouprave vezano na novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića. Doduše, odluka se odnosila na dosadašnju kategorizaciju indeksa razvijenosti.

Podsjetimo da je Plenkovićeva Vlada odlučila sufinancirati dječje vrtiće od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, a ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada. Sasvim očekivano prigovori su stizali od onih razvijenih koji su smatrali da je mjera prije svega nepravedna.

Prevelika je razlika u omjeru sufinanciranja, upozorili su u više navrata načelnici i gradonačelnici.

Prema indeksu razvijenosti, jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, razvrstane su u četiri skupine (I.-IV.), pri čemu prve dvije imaju status potpomognutih područja jer njihov prosjek razvijenosti ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske.

Varaždinska županija našla se u III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih županija, i to zajedno s Krapinsko-zagorskom, Međimurskom, Primorsko-goranskom i Splitsko-dalmatinska županijom. U IV. skupini županija, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, našle su se Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.

Jedinice područne samouprave, odnosno gradovi i opčine, razvrstane su u osam skupina (I.-VIII.), pri čemu prve četiri imaju status potpomognutih područja.

U Varaždinskoj županiji u II. skupinu spada jedino Općina Donja Voća, dok je u III. skupini Općina Bednja. Međimurska županija nema ni jednu općinu u II. skupini, a u trećoj su Domašinec, Orehovica, Podturen, Selnica.

U IV. skupinu svrstala su se čak dva grada u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji – Lepoglava i Mursko Središće, dok su ostali gradovi u VII. i VIII. skupini.

Među najrazvijenije sredine, one u VIII. skupini spadaju Varaždin, Čakovec i Šenkovec.

Je li indeks razvijenosti pravedan?

Ovisi koga pitate. U svakom slučaju Eurospka unija iziskuje da se ovakva kategorizacija napravi, prvenstveno zbog raspodjele sredstava. Činjenica je da je Hrvatska napredovala u smislu razvijenosti, ali i dalje ne možemo parirati s onim razvijenijima. Da su u pojedinim natječajima prevelike razlike u sufiananciranju u odnosu nerazvijeni-razvijeni je također činjenica. Jasno je i da svaka država želi i treba podupirati one najnerazvijenije. Međutim, općine i gradovi uz more, koje imaju i po 10 puta veće prihode, većinom zbog turizma po glavi stanovnika od naših gradova i općina, tretirane jednako kao i naši gradovi i općine, a da neke od njih istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak. Treba li onda razmisliti da se ipak smanje barem razlike u omjerima financiranja, kao i da se u obzir uzmu neki drugi parametri? Sigurno treba.

Varaždinska Županija

II. skupina

  • Donja Voća

III. skupina

  • Bednja

IV. skupina

  • Breznica
  • Breznički Hum
  • Cestica
  • Jalžabet
  • Lepoglava
  • Mali Bukovec
  • Martijanec
  • Sveti Đurđ
  • Visoko

V. skupina

  • Klenovnik
  • Maruševec
  • Petrijanec
  • Veliki Bukovec
  • Vidovec
  • Vinica

VI. skupina

  • Beretinec
  • Ljubešćica
  • Novi Marof
  • Sračinec
  • Sveti Ilija
  • Trnovec Bartolovečki
  • Varaždinske Toplice

VII. skupina

  • Ivanec
  • Gornji Kneginec
  • Ludbreg

VIII. skupina

  • Varaždin

Međimurska županija

III. skupina

  • Domašinec
  • Orehovica
  • Podturen
  • Selnica

IV. skupina

  • Belica
  • Donji Vidovec
  • Goričan
  • Gornji Mihaljevec
  • Mala Subotica
  • Mursko Središće
  • Štrigova
  • Pribislavec
  • Vratišinec

V. skupina

  • Dekanovec
  • Donja Dubrava
  • Donji Kraljevec
  • Kotoriba
  • Nedelišće
  • Sveta Marija
  • Sveti Martin na Muri

VI. skupina

  • Sveti Juraj na Bregu

VII. skupina

  • Prelog

Strahoninec

VIII. Skupina

  • Čakovec
  • Šenkovec

U fokusu

Varaždin je europski grad stabala: “Ovo smo postigli kao tim”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.

The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.

Priznanje

Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.

Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.

– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.

Zahvala

– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.

– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje