Nova mjera Grada Varaždina: Povoljnija kupnja građevinskih zemljišta za mlade obitelji
Grad Varaždin otvorio je javno savjetovanje o prodaji po povoljnijim uvjetima građevinskog zemljišta u Varaždinskoj ulici u Gornjem Kućanu. O...
U fokusu
Što nam donosi, a koje su negativne strane indeksa razvijenosti? Evo koji su gradovi i općine najviše i najmanje razvijeni
Vlada je na svojoj prvoj sjednici u 2024. godini usvojila novu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti. Pritom su istaknuli kako novi podaci pokazuju da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim gradovima i općinama.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić to je argumentirao i podatkom da je 17 jedinica lokalne samouprave, prema novom indeksu razvijenosti, prešlo u krug iznadprosječno razvijenih lokalnih jedinica.
Međutim, problem je, upozoravaju ekonomski stručnjaci, što je ono što Hrvatska smatra razvijenim prema svojim pokazateljima, zapravo za veći dio Europe osrednje razvijeno ili pak nerazvijeno!
Usporedba na razini države, ne i Europe
Za izračun stupnja razvijenosti županija, gradova i općina Vlada koristi pokazatelje o stupnju nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, prihodima lokalnih proračuna po stanovniku, općem kretanju stanovnika i stupnju obrazovanja, kao i indeks starenja stanovništva. Tako dobiveni podaci uspoređuju se s onima na razini države, pa se i županije, gradovi i općine rangiraju ovisno o tome jesu li i koliko iznad ili ispod tog prosjeka.
Euroactiv u nedavnoj analizi podsjeća na podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska je u 2022. godini dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU. Iako je riječ o znatnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, korigiranom za paritet kupovne moći, u odnosu na 2012., posljednju godinu u kojoj nismo bili članica EU, a u kojoj je Hrvatska bila na samo 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, i dalje smo po stupnju gospodarskog razvitka na začelju EU.
Po stupnju razvoja je s Hrvatskom u 2022. bila izjednačena Latvija, dok su iza nas bile Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67 posto) i Bugarska (62 posto). S druge strane, po stupnju razvoja pretekla nas je Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku 2022. godine iznosio 76 posto prosjeka Unije, isto kao i u Mađarskoj, dok su nam Češka i Slovenija, sa svojim BDP-om po stanovniku koji je dosegao 90 posto prosjeka EU, neuhvatljive.
Što to znači za građane?
No, što zapravo indeks razvijenosti znači za čelnike gradova i općina, a što za građane?
Konkretno, oni koji su u višem stupnju razvijenosti dobivaju manje. Pojedini gradovi i općine na neke se natječaje neće moći ni javiti, ako su primjerice ti natječaji predviđeni samo za slabije razvijene.
Što se građana tiče, podsjetimo da se iznos sufinanciranja APN-ove mjere za mlade računao prema stupnju razvijenosti. Tako su oni u manje razvijenim gradovima i općinama dobili veću subvenciju za kupnju stana ili kuće.
Indeks razvijenosti uzimao se u obzir i kod mjera samozapošljavanja koje je provodio HZZ, kao i kod dodjela potpora Fonda za zaštitu okoliša.
Prevelike razlike
Među načelnicima i gradonačelnicima je pak najviše polemike oko indeksa razvijenosti donijela prošlogodišnja odluka Vlade o dodjeli državnih sredstava jedinicama lokalne samouprave vezano na novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića. Doduše, odluka se odnosila na dosadašnju kategorizaciju indeksa razvijenosti.
Podsjetimo da je Plenkovićeva Vlada odlučila sufinancirati dječje vrtiće od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, a ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada. Sasvim očekivano prigovori su stizali od onih razvijenih koji su smatrali da je mjera prije svega nepravedna.
Prevelika je razlika u omjeru sufinanciranja, upozorili su u više navrata načelnici i gradonačelnici.
Prema indeksu razvijenosti, jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, razvrstane su u četiri skupine (I.-IV.), pri čemu prve dvije imaju status potpomognutih područja jer njihov prosjek razvijenosti ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske.
Varaždinska županija našla se u III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih županija, i to zajedno s Krapinsko-zagorskom, Međimurskom, Primorsko-goranskom i Splitsko-dalmatinska županijom. U IV. skupini županija, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, našle su se Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.
Jedinice područne samouprave, odnosno gradovi i opčine, razvrstane su u osam skupina (I.-VIII.), pri čemu prve četiri imaju status potpomognutih područja.
U Varaždinskoj županiji u II. skupinu spada jedino Općina Donja Voća, dok je u III. skupini Općina Bednja. Međimurska županija nema ni jednu općinu u II. skupini, a u trećoj su Domašinec, Orehovica, Podturen, Selnica.
U IV. skupinu svrstala su se čak dva grada u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji – Lepoglava i Mursko Središće, dok su ostali gradovi u VII. i VIII. skupini.
Među najrazvijenije sredine, one u VIII. skupini spadaju Varaždin, Čakovec i Šenkovec.
Je li indeks razvijenosti pravedan?
Ovisi koga pitate. U svakom slučaju Eurospka unija iziskuje da se ovakva kategorizacija napravi, prvenstveno zbog raspodjele sredstava. Činjenica je da je Hrvatska napredovala u smislu razvijenosti, ali i dalje ne možemo parirati s onim razvijenijima. Da su u pojedinim natječajima prevelike razlike u sufiananciranju u odnosu nerazvijeni-razvijeni je također činjenica. Jasno je i da svaka država želi i treba podupirati one najnerazvijenije. Međutim, općine i gradovi uz more, koje imaju i po 10 puta veće prihode, većinom zbog turizma po glavi stanovnika od naših gradova i općina, tretirane jednako kao i naši gradovi i općine, a da neke od njih istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak. Treba li onda razmisliti da se ipak smanje barem razlike u omjerima financiranja, kao i da se u obzir uzmu neki drugi parametri? Sigurno treba.
Varaždinska Županija
II. skupina
- Donja Voća
III. skupina
- Bednja
IV. skupina
- Breznica
- Breznički Hum
- Cestica
- Jalžabet
- Lepoglava
- Mali Bukovec
- Martijanec
- Sveti Đurđ
- Visoko
V. skupina
- Klenovnik
- Maruševec
- Petrijanec
- Veliki Bukovec
- Vidovec
- Vinica
VI. skupina
- Beretinec
- Ljubešćica
- Novi Marof
- Sračinec
- Sveti Ilija
- Trnovec Bartolovečki
- Varaždinske Toplice
VII. skupina
- Ivanec
- Gornji Kneginec
- Ludbreg
VIII. skupina
- Varaždin
Međimurska županija
III. skupina
- Domašinec
- Orehovica
- Podturen
- Selnica
IV. skupina
- Belica
- Donji Vidovec
- Goričan
- Gornji Mihaljevec
- Mala Subotica
- Mursko Središće
- Štrigova
- Pribislavec
- Vratišinec
V. skupina
- Dekanovec
- Donja Dubrava
- Donji Kraljevec
- Kotoriba
- Nedelišće
- Sveta Marija
- Sveti Martin na Muri
VI. skupina
- Sveti Juraj na Bregu
VII. skupina
- Prelog
Strahoninec
VIII. Skupina
- Čakovec
- Šenkovec
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 8 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 9 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 10 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 10 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 11 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
