Povežite se s nama

U fokusu

Što nam donosi, a koje su negativne strane indeksa razvijenosti? Evo koji su gradovi i općine najviše i najmanje razvijeni

Objavljeno:

- dana

Vlada je na svojoj prvoj sjednici u 2024. godini usvojila novu odluku o razvrstavanju županija, gradova i općina prema stupnju razvijenosti. Pritom su istaknuli kako novi podaci pokazuju da se smanjuju razlike u stupnju razvijenosti među hrvatskim gradovima i općinama.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić to je argumentirao i podatkom da je 17 jedinica lokalne samouprave, prema novom indeksu razvijenosti, prešlo u krug iznadprosječno razvijenih lokalnih jedinica.

Međutim, problem je, upozoravaju ekonomski stručnjaci, što je ono što Hrvatska smatra razvijenim prema svojim pokazateljima, zapravo za veći dio Europe osrednje razvijeno ili pak nerazvijeno!

Usporedba na razini države, ne i Europe

Za izračun stupnja razvijenosti županija, gradova i općina Vlada koristi pokazatelje o stupnju nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, prihodima lokalnih proračuna po stanovniku, općem kretanju stanovnika i stupnju obrazovanja, kao i indeks starenja stanovništva. Tako dobiveni podaci uspoređuju se s onima na razini države, pa se i županije, gradovi i općine rangiraju ovisno o tome jesu li i koliko iznad ili ispod tog prosjeka.

Euroactiv u nedavnoj analizi podsjeća na podatke Eurostata prema kojima je Hrvatska je u 2022. godini dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU. Iako je riječ o znatnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, korigiranom za paritet kupovne moći, u odnosu na 2012., posljednju godinu u kojoj nismo bili članica EU, a u kojoj je Hrvatska bila na samo 61 posto prosjeka razvijenosti Unije, i dalje smo po stupnju gospodarskog razvitka na začelju EU.

Po stupnju razvoja je s Hrvatskom u 2022. bila izjednačena Latvija, dok su iza nas bile Slovačka (71 posto prosjeka EU), Grčka (67 posto) i Bugarska (62 posto). S druge strane, po stupnju razvoja pretekla nas je Rumunjska, čiji je BDP po stanovniku 2022. godine iznosio 76 posto prosjeka Unije, isto kao i u Mađarskoj, dok su nam Češka i Slovenija, sa svojim BDP-om po stanovniku koji je dosegao 90 posto prosjeka EU, neuhvatljive.

Što to znači za građane?

No, što zapravo indeks razvijenosti znači za čelnike gradova i općina, a što za građane?

Konkretno, oni koji su u višem stupnju razvijenosti dobivaju manje. Pojedini gradovi i općine na neke se natječaje neće moći ni javiti, ako su primjerice ti natječaji predviđeni samo za slabije razvijene.

Što se građana tiče, podsjetimo da se iznos sufinanciranja APN-ove mjere za mlade računao prema stupnju razvijenosti. Tako su oni u manje razvijenim gradovima i općinama dobili veću subvenciju za kupnju stana ili kuće.

Indeks razvijenosti uzimao se u obzir i kod mjera samozapošljavanja koje je provodio HZZ, kao i kod dodjela potpora Fonda za zaštitu okoliša.

Prevelike razlike

Među načelnicima i gradonačelnicima je pak najviše polemike oko indeksa razvijenosti donijela prošlogodišnja odluka Vlade o dodjeli državnih sredstava jedinicama lokalne samouprave vezano na novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića. Doduše, odluka se odnosila na dosadašnju kategorizaciju indeksa razvijenosti.

Podsjetimo da je Plenkovićeva Vlada odlučila sufinancirati dječje vrtiće od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, a ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada. Sasvim očekivano prigovori su stizali od onih razvijenih koji su smatrali da je mjera prije svega nepravedna.

Prevelika je razlika u omjeru sufinanciranja, upozorili su u više navrata načelnici i gradonačelnici.

Prema indeksu razvijenosti, jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, razvrstane su u četiri skupine (I.-IV.), pri čemu prve dvije imaju status potpomognutih područja jer njihov prosjek razvijenosti ispod prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske.

Varaždinska županija našla se u III. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih županija, i to zajedno s Krapinsko-zagorskom, Međimurskom, Primorsko-goranskom i Splitsko-dalmatinska županijom. U IV. skupini županija, koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave, našle su se Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija, Zadarska županija i Zagrebačka županija te Grad Zagreb.

Jedinice područne samouprave, odnosno gradovi i opčine, razvrstane su u osam skupina (I.-VIII.), pri čemu prve četiri imaju status potpomognutih područja.

U Varaždinskoj županiji u II. skupinu spada jedino Općina Donja Voća, dok je u III. skupini Općina Bednja. Međimurska županija nema ni jednu općinu u II. skupini, a u trećoj su Domašinec, Orehovica, Podturen, Selnica.

U IV. skupinu svrstala su se čak dva grada u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji – Lepoglava i Mursko Središće, dok su ostali gradovi u VII. i VIII. skupini.

Među najrazvijenije sredine, one u VIII. skupini spadaju Varaždin, Čakovec i Šenkovec.

Je li indeks razvijenosti pravedan?

Ovisi koga pitate. U svakom slučaju Eurospka unija iziskuje da se ovakva kategorizacija napravi, prvenstveno zbog raspodjele sredstava. Činjenica je da je Hrvatska napredovala u smislu razvijenosti, ali i dalje ne možemo parirati s onim razvijenijima. Da su u pojedinim natječajima prevelike razlike u sufiananciranju u odnosu nerazvijeni-razvijeni je također činjenica. Jasno je i da svaka država želi i treba podupirati one najnerazvijenije. Međutim, općine i gradovi uz more, koje imaju i po 10 puta veće prihode, većinom zbog turizma po glavi stanovnika od naših gradova i općina, tretirane jednako kao i naši gradovi i općine, a da neke od njih istovremeno na ljestvici razvijenosti nisu ostvarile nikakav pomak. Treba li onda razmisliti da se ipak smanje barem razlike u omjerima financiranja, kao i da se u obzir uzmu neki drugi parametri? Sigurno treba.

Varaždinska Županija

II. skupina

  • Donja Voća

III. skupina

  • Bednja

IV. skupina

  • Breznica
  • Breznički Hum
  • Cestica
  • Jalžabet
  • Lepoglava
  • Mali Bukovec
  • Martijanec
  • Sveti Đurđ
  • Visoko

V. skupina

  • Klenovnik
  • Maruševec
  • Petrijanec
  • Veliki Bukovec
  • Vidovec
  • Vinica

VI. skupina

  • Beretinec
  • Ljubešćica
  • Novi Marof
  • Sračinec
  • Sveti Ilija
  • Trnovec Bartolovečki
  • Varaždinske Toplice

VII. skupina

  • Ivanec
  • Gornji Kneginec
  • Ludbreg

VIII. skupina

  • Varaždin

Međimurska županija

III. skupina

  • Domašinec
  • Orehovica
  • Podturen
  • Selnica

IV. skupina

  • Belica
  • Donji Vidovec
  • Goričan
  • Gornji Mihaljevec
  • Mala Subotica
  • Mursko Središće
  • Štrigova
  • Pribislavec
  • Vratišinec

V. skupina

  • Dekanovec
  • Donja Dubrava
  • Donji Kraljevec
  • Kotoriba
  • Nedelišće
  • Sveta Marija
  • Sveti Martin na Muri

VI. skupina

  • Sveti Juraj na Bregu

VII. skupina

  • Prelog

Strahoninec

VIII. Skupina

  • Čakovec
  • Šenkovec

U fokusu

Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva obrane RH tada su isticali da je Hrvatski sabor Odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, kojom je od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, zamijenio dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Naglasili su da ročnicima koji pristupe dragovoljnom vojnom osposobljavanju te pristupe Hrvatskoj vojsci omogućuje popuna Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zaokret

U međuvremenu Mario Banožić više nije ministar obrane, a na njegovo mjesto stigao je Ivan Anušić. I sada nakon osam mjeseci ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenje obveznog vojnog roka.

Naime, nacionalni mediji imaju informacije da bi od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž.

U MORH-u smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.

U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu.

Bivši ministar obrane Mario Banožić početkom prošle godine povisio je naknade dobrovoljnim ročnicima s 400 na 700 eura mjesečno, a novi ministar planira ih još podići, ako za to bude imao prostora u proračunu. Služenje tromjesečnog obveznog vojnog roka novacima bi ulazilo i u radni staž.

Priziv savjesti

Ovdje se ponovno otvorilo pitanje što s mladima, kojih je bilo oko 70 posto, koji su se 2008. godine pozivali na priziv savjesti pa je vojni rok zamrznut. MORH kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke.

Njih bi MORH, primjerice, učio kako reagirati u slučajevima katastrofe ili pružiti prvu pomoć. Zasad se pod svaku cijenu želi izbjeći civilno služenje vojnog roka, primjerice rad u domovima za starije i nemoćne ili nešto slično.

Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost ne moraju imati, stekli bi je na obuci, ona ne bi bila obvezna, samo moraju biti zdravi da mogu izdržati napor, pišu nacionalni mediji.

No, što na uvođenje vojnog roka kažu Varaždinci i Varaždinke.

Milan Magdalenić

– Bio sam u JNA u Srbiji. Koristilo je mladima za poslije. Služio sam 15 mjeseci, a nekad je bilo dobro, a nekad loše. Ta disciplina nije bila previše izražena ako si bio normalan u glavi – ističe Milan Magdalenić.

Korist?

Suprug Danice Herceg služio je JNA-a u Sarajevu.

– S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bilo bi dobro da se mladi osposobe za rukovanje oružjem. Ne daj Bože da do nečega dođe. Mislim da će s ovim mlađim generacijama biti malo teže, budući da im je potrebno više stege – dodala je Herceg.

Danica Herceg

Hrvatsku redovnu vojsku među posljednjima je služio Karlo Čolja.

– Šest mjeseci u Požegi i na Plesu. Nije bilo tako strašno. Dobro bi mlađim generacijama došlo da malo puste mobitele sastrane, da malo vide što je red i disciplina. Sad sam natrag dobio poziv za pričuvu, pa bi po meni bolje bilo da se mlađe regrutiraju, a ne da se nas zove na vježbe i pripravnost – rekao je Čolja koji drži da su tri mjeseca dovoljna da se prođe temeljna obuka.

Karlo Čolja

Za uvođenje obveznog vojnog roka je i Robert Kaniški.

– Apsolutno sam za to, jer ne bi se mladi toliko tukli po ulicama. Ove Bad Blue Boyse sve ih treba poslati u vojsku – rekao je kroz šalu Kaniški.

Robert Kaniški

Zanimljivo mišljenje o uvođenju vojnog roka ima Leon Grgić koji je hrvatski branitelj i dva puta je ranjavan.

Emotivno

– Služio sam JNA-a i bio sam u Gardi. Premijer i predsjednik nisu bili. Bio sam zadnja generacija u JNA-a 90/91. i bio je traumatično. Nisam baš za te priče da se treba čeličiti. Tko hoće neka ide, tko neće ne mora. Dva sam puta bio ranjavan. Svom djetetu bih noge polomio da ide u rat. Na kraju svaki rat završe primirjem. Bogati sklone djecu i podjele kosti. Išao sam u školu sa Srbima, nisam imao s njima problem. To je bio nečiji drugi rat. To nije bio rat od moje generacije, a ako vidite ljude koji su poginuli to su bili oni većinom rođeni od 1963. do 1973. godine. Sada se na uvođenju vojnog roka samo broje politički poeni – ističe hrvatski branitelj.

Leon Grgić

No, drugi hrvatski branitelj, aktivan u braniteljskim udrugama, Ivica Dolenec je za uvođenje vojnog roka.

– Nitko osim Hrvata neće braniti Hrvatsku. Iako smo u NATO savezu neće neki Nijemac doći i braniti Hrvatsku. To moramo sami. Uzdaj se u se i u svoje kljuse – drži Dolenec.

No, što o svemu misle mladi, odnosno srednjoškolci.

– Zanimljivo, ali po meni nije potrebno obvezno uvođenje obveznog vojnog roka. Ima dovoljno discipline i u školi – zaključio je Toni Jezidžić.

Toni Jezidžić

Nastavite čitati

U fokusu

U travnju stižu uvećane mirovine, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas, 20. veljače, neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje