Povežite se s nama

U fokusu

Porezna uprava objavila do kada će većina građana dobiti povrat poreza

Objavljeno:

- dana

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2024. godine, objavila je Porezna uprava.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Povrati više plaćenog poreza i prireza za porezne obveznike iz redovnog postupka započet će tijekom lipnja 2023. godine.

Na području Hrvatske, sa stanjem na dan 31.12.2023. godine, za ukupno 787.469 poreznih obveznika – građana proveden je poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu. Kod ukupno 704.992 poreznih obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 259.537.184,97 eura, dok je kod 70.315 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 16.772.301,36 eura. Kod preostalih 12.162 obveznika nije bilo razlike za povrat ili uplatu poreza i prireza na dohodak.

Nadalje, ukupno 68.765 poreznih obveznika podnijelo je godišnju poreznu prijavu za 2022. godinu u redovnom postupku koji se provodi za obveznike podnošenja Obrasca DOH. Kod ukupno 22.124 poreznih obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 16.147.431,02 eura, dok je kod 24.084 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 40.588.791,51 eura. Kod preostalih 22.557 obveznika nije bilo razlike za povrat ili uplatu poreza i prireza na dohodak.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu ukupno je 181.146 poreznih obveznika – mladih osoba ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 69.305 osoba do 25 godina života u iznosu od 48.543.144,72 eura, odnosno 111.841 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 68.440.513,51 eura.

Procjenjuje se kako će broj prijava te iznos povrata poreza na dohodak za 2023. godinu biti u okvirima prošle godine.

U fokusu

Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva obrane RH tada su isticali da je Hrvatski sabor Odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, kojom je od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, zamijenio dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Naglasili su da ročnicima koji pristupe dragovoljnom vojnom osposobljavanju te pristupe Hrvatskoj vojsci omogućuje popuna Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zaokret

U međuvremenu Mario Banožić više nije ministar obrane, a na njegovo mjesto stigao je Ivan Anušić. I sada nakon osam mjeseci ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenje obveznog vojnog roka.

Naime, nacionalni mediji imaju informacije da bi od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž.

U MORH-u smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.

U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu.

Bivši ministar obrane Mario Banožić početkom prošle godine povisio je naknade dobrovoljnim ročnicima s 400 na 700 eura mjesečno, a novi ministar planira ih još podići, ako za to bude imao prostora u proračunu. Služenje tromjesečnog obveznog vojnog roka novacima bi ulazilo i u radni staž.

Priziv savjesti

Ovdje se ponovno otvorilo pitanje što s mladima, kojih je bilo oko 70 posto, koji su se 2008. godine pozivali na priziv savjesti pa je vojni rok zamrznut. MORH kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke.

Njih bi MORH, primjerice, učio kako reagirati u slučajevima katastrofe ili pružiti prvu pomoć. Zasad se pod svaku cijenu želi izbjeći civilno služenje vojnog roka, primjerice rad u domovima za starije i nemoćne ili nešto slično.

Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost ne moraju imati, stekli bi je na obuci, ona ne bi bila obvezna, samo moraju biti zdravi da mogu izdržati napor, pišu nacionalni mediji.

No, što na uvođenje vojnog roka kažu Varaždinci i Varaždinke.

Milan Magdalenić

– Bio sam u JNA u Srbiji. Koristilo je mladima za poslije. Služio sam 15 mjeseci, a nekad je bilo dobro, a nekad loše. Ta disciplina nije bila previše izražena ako si bio normalan u glavi – ističe Milan Magdalenić.

Korist?

Suprug Danice Herceg služio je JNA-a u Sarajevu.

– S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bilo bi dobro da se mladi osposobe za rukovanje oružjem. Ne daj Bože da do nečega dođe. Mislim da će s ovim mlađim generacijama biti malo teže, budući da im je potrebno više stege – dodala je Herceg.

Danica Herceg

Hrvatsku redovnu vojsku među posljednjima je služio Karlo Čolja.

– Šest mjeseci u Požegi i na Plesu. Nije bilo tako strašno. Dobro bi mlađim generacijama došlo da malo puste mobitele sastrane, da malo vide što je red i disciplina. Sad sam natrag dobio poziv za pričuvu, pa bi po meni bolje bilo da se mlađe regrutiraju, a ne da se nas zove na vježbe i pripravnost – rekao je Čolja koji drži da su tri mjeseca dovoljna da se prođe temeljna obuka.

Karlo Čolja

Za uvođenje obveznog vojnog roka je i Robert Kaniški.

– Apsolutno sam za to, jer ne bi se mladi toliko tukli po ulicama. Ove Bad Blue Boyse sve ih treba poslati u vojsku – rekao je kroz šalu Kaniški.

Robert Kaniški

Zanimljivo mišljenje o uvođenju vojnog roka ima Leon Grgić koji je hrvatski branitelj i dva puta je ranjavan.

Emotivno

– Služio sam JNA-a i bio sam u Gardi. Premijer i predsjednik nisu bili. Bio sam zadnja generacija u JNA-a 90/91. i bio je traumatično. Nisam baš za te priče da se treba čeličiti. Tko hoće neka ide, tko neće ne mora. Dva sam puta bio ranjavan. Svom djetetu bih noge polomio da ide u rat. Na kraju svaki rat završe primirjem. Bogati sklone djecu i podjele kosti. Išao sam u školu sa Srbima, nisam imao s njima problem. To je bio nečiji drugi rat. To nije bio rat od moje generacije, a ako vidite ljude koji su poginuli to su bili oni većinom rođeni od 1963. do 1973. godine. Sada se na uvođenju vojnog roka samo broje politički poeni – ističe hrvatski branitelj.

Leon Grgić

No, drugi hrvatski branitelj, aktivan u braniteljskim udrugama, Ivica Dolenec je za uvođenje vojnog roka.

– Nitko osim Hrvata neće braniti Hrvatsku. Iako smo u NATO savezu neće neki Nijemac doći i braniti Hrvatsku. To moramo sami. Uzdaj se u se i u svoje kljuse – drži Dolenec.

No, što o svemu misle mladi, odnosno srednjoškolci.

– Zanimljivo, ali po meni nije potrebno obvezno uvođenje obveznog vojnog roka. Ima dovoljno discipline i u školi – zaključio je Toni Jezidžić.

Toni Jezidžić

Nastavite čitati

U fokusu

U travnju stižu uvećane mirovine, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas, 20. veljače, neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje