Povežite se s nama

Kultura

INTERVJU Varaždinski skladatelj Davor Bobić vraća se Rusiji, operi i baletu!

Objavljeno:

- dana

Skladatelj, pedagog, organizator i voditelj nekad varaždinske, a danas osječke glazbene sezone te dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić definitivno je odlučio otvoriti novo poglavlje u svom stvaralaštvu.

Bez predaha

Štoviše, ovaj nesumnjivo jedan od najutjecajnijih dionika suvremenoga hrvatskoga glazbenog života, okreće se pisanju scenske glazbe, pa i opera, jer se u tom žanru još nije okušao. Iako u intervjuu za Regionalni tjednik nije želio otkriti sve detalje, priznao je da o jednom projektu već pregovara s nekoliko nacionalnih kuća!

– Tema je Glorija, odnosno moja opera je inspirirana najpoznatijom dramom Ranka Marinkovića. Bude li snage, napisat ću ove godine i karakterističnu Varaždinsku simfoniju te Purger marš povodom 270 godina postojanja Varaždinske građanske garde. Iduće godine uz pisanje opera prihvatit ću se skladanja baleta – ističe varaždinski glazbenik, koji ni lani nije imao vremena za predah.

Podsjećamo da je iznimno intenzivna sezona izvođenja djela Davora Bobića počela Novogodišnjim koncertom u bečkom Volkstheateru uz izvedbu Concertinata za tamburu i glasovir, koji su izveli Mario Zbiljski na bisernici i Konstantin Krasnitsky, bjeloruski pijanist. Riječ je o velikom uspjehu jer je prvi put klasična glazba na tamburi predstavljena na Novogodišnjem koncertu. Bio je to fantastičan uvod u cjelotjedno predstavljanje Bobićeva autorskog opusa na uglednom američkom sveučilištu The University of Wisconsin – River Falls, koje je tradicionalni „Klavirski festival 2019.“ u ožujku rezerviralo za varaždinskog skladatelja.

– Veću čast teško je zamisliti jer je prvi put unatrag 52 godine djelovanja cijela sveučilišna manifestacija posvećena stvaralaštvu jednoga hrvatskog autora. U Americi su ujedno praizvedeni moj Međimurski koncertni diptih za violinu i glasovir te drugi stavak klavirskoga koncerta – rekao je Bobić.

Koncerti s njegovom glazbom zaredali su potom u St. Paulu, Minneapolisu, New Jerseyju i Washingtonu, a niz praizvedbi u Hrvatskoj nastavljen je tijekom proslave 49. obljetnice djelovanja Glazbene škole u Požegi. Riječ je o skladbi „Diridika“ u izvedbi zbora Kapela, a spomenimo i to da su Samoborske jeseni u listopadu okončane praizvedbom “Kutnarijade” za violinu i Cantus ansambl.

– Riječ je o skladbi posvećenoj našoj poznatoj violinistici Katrini Kutnar, koja je osobno nastupila s ansamblom pod dirigentskom palicom Berislava Šipuša. Još jedna lijepa stvar dogodila se u prigodi ređenja varaždinskog biskupa Bože Radoša, kada je praizvedena kompozicija “Prva poslanica Korinćanima” (za naratora, zbor, tri trublje i timpane). Riječ je, zapravo, o hvalospjevu ljubavi, čija je posebnost u tome što je skladba pisana na starom kajkavskom jeziku, a maestralno su je izveli članovi Katedralnog zbora Chorus Dominicalis. Stihove je izgovarao vlč. Tihomir Kosec, dok je orkestrom i zborom dirigirao Višeslav Jaklin – ističe naš sugovornik, kojem je lani u prosincu povodom 600. obljetnice Orlanda praizvedena istoimena skladba u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića.

Doktorat na čekanju

To je ujedno i prvo Bobićevo djelo pisano za lijericu, tradicijski dubrovački gudački instrument, uz pratnju klasičnog orkestra. Zbog niza vrhunskih umjetničkih ostvarenja Bobić je odnedavno i kandidat za Nagradu “Vladimir Nazor”, najvišu državnu nagradu na području kulture i umjetnosti. Sve to mu, kaže, imponira, ali puno rada i obveza na dužnostima akumulira ogroman stres.

– Ponekad sam zaista iscrpljen od silnih angažmana, ali u stvaralačkom smislu lani je ostvaren izniman rezultat. Naime, imao sam usput u Vinici i pretpremijeru nove kompozicije „Valentinovo (Feast of St. Valentine)”, koju je izveo Hrvatski komorni orkestar (HKO), a slijedio je koncert u đakovačkoj katedrali… Djelo je potom s velikim uspjehom 11. veljače ove godine izvedeno u Hrvatskom glazbenom zavodu u originalnoj verziji za bandoneon (vrsta argentinske harmonike), koju je svirao Marijan Kralj uz pratnju HKO-a – govori Bobić i podsjeća da sa Slavonijom nije vezan samo koncertima već i profesionalno.

Ove godine očekuje ga izbor za redovitog profesora u trajno zvanje. To je odlična vijest jer mu se u visokom zvanju smanjuje satnica na Osječkom sveučilištu, uz koje je vezan 18 godina.

– Ja sam tamo došao s idejom da postanem docent, kako bih nakon toga možda prešao na Sveučilište u Zagreb. No, radna okolina s velikim brojem intelektualaca koji trenutačno rade na Akademiji rezultirala je mojom ostavkom. Deset godina bio sam prodekan za umjetnost i znanost, dok trenutno imam funkciju savjetnika dekanice. Riječ je o velikoj, odgovornoj i časnoj dužnosti na fakultetu koji je počeo s 15, a danas ima 163 zaposlena. Imamo šest odsjeka s oko 900 studenata, i to je najveća umjetnička institucija visokog školstva u istočnoj Hrvatskoj. K nama dolaze studenti iz susjednih BiH i Vojvodine, a zahvaljujući mom angažmanu otvoreni su brojni novi studijski programi. Posebno sam ponosan na studij tambure, koji je prvi takav u svijetu, i poslijediplomski studij muzikoterapije. No, i pri otvaranju studija glazbene teorije te kompozicije imao sam značajan udio – naglašava Bobić, koji trenutno na doktorskoj školi predaje predmet Glazba kao komunikacija i društveno-politička poruka.

To mu je, dodaje, možda i najteže predavati budućim doktorima znanosti jer među njima su svakakvi ljudi – ima tu novinara Indexa, članova Psihomodo popa, pa i predsjednica uprava velikih inozemnih kompanija.

– Svi su oni različiti, imaju širok aspekt obrazovanja, i to je velik izazov predavaču. Uza sve nabrojeno, na Osječkom sveučilištu sam predsjednik Povjerenstva za umjetnička područja, a i Grad mi je dao veliko povjerenje, pa osam godina vodim sada već brendirani koncertni ciklus koji je jedan od najvažnijih segmenata tamošnje kulture. U sve se uključila i Osječko-baranjska županija, te se program disperzira diljem njezina teritorija – ističe maestro Davor Bobić, kojem je veliko iznenađenje bila informacija da je nominiran za Nagradu “Porin”.

Senzacionalan album

S obzirom na konkurenciju, u kojoj su bili albumi velikih zagrebačkih orkestara sa skladbama Alfija Kabilja, Ive Josipovića i Berislava Šipuša, ulazak u finale s albumom više izvođača snimanim u varaždinskoj sinagogi je nesumnjivo ogroman uspjeh.

– U prvi mah nisam ni vjerovao da sam nominiran u dvjema najprestižnijim kategorijama. Nevjerojatno je da smo s budžetom od svega 21.000 kuna, uz svesrdnu pomoć izdavača Cantusa, realizirali projekt koji kandidira za album godine klasične glazbe. To je velika čast suvremenom autoru, tim više što je skladba „Simfoneo“ nominirana za nagradu u kategoriji klasične skladbe godine. Bez obzira na ishod 27. ožujka u Rijeci, ovo je već sada vrhunac uspjeha za Ansambl Alisios Camerata, Miju Elezović, moje bivše učenike, a danas studente, poput Ane i Petre Horvat, Lucije Čehok, Lucije Spevec i Aleksandre Lazar, te sve druge glazbenike koji su iznjedrili album. Pokazali smo što mogu napraviti varaždinske snage jer je i omot albuma snimio Siniša Sović, a tekst je pisala naša muzikologinja Nataša Maričić – govori Bobić o senzacionalnom albumu koji je 90 % varaždinski proizvod.

Dodajmo da je njegov prvi autorski album snimljen prije 23 godine, ali se opet sam morao potruditi oko izdanja koje će možda osvojiti vrijednu nagradu. Bila bi to velika satisfakcija skladatelju koji je do prije dvije godine bio predsjednik Kulturnog vijeća Grada Varaždina, ali i član vijeća Osorskih glazbenih večeri.

– Puno je to funkcija, a koliko je lijepo, toliko je i opterećujuće. Smatram da ipak više vremena moram posvetiti stvaralaštvu, a ne izgarati oko organizacije. Ovih dana putujem u Irsku, gdje me čeka niz koncerata s Akademskim orkestrom Strossmayer, jer predstavljam hrvatsku tamburašku glazbu u Dublinu i Corku. U toj zemlji imamo veliku potporu hrvatske iseljene zajednice, a sasvim je izgledno da će nam Irska iduće godine biti zemlja partner Varaždinskih baroknih večeri. Stoga radi njihova predstavljanja s kolegama iz Koncertnog ureda ostajemo neko vrijeme u Galwayu na konferenciji najvećih europskih festivala – otkriva Bobić, koji će krajem ove godine odraditi turneju u Rusiji.

Naime, za sebe uvijek kaže da je „sovjetski“ đak, te će kulturnoj javnosti u Jaroslavlju predstaviti svoje kultno djelo “Koraci kroz Yad Vashem”.

– U planu je i autorska večer u kapeli Petrograd, u najvećoj i najstarijoj dvorani carske Rusije, te jedan koncert u Pskovskoj oblasti, u kojoj je odrastao Puškin. Velika mi je želja da se nakon 22 godine opet vratim u Rusiju jer ipak sam predstavnik njihove glazbene škole – zaključio je Davor Bobić.

Logistika VBV-a u skučenom prostoru

Davor Bobić je već 14 godina ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri. Ove jeseni bit će održan jubilarni, 50. festival, i to u znaku hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

– Sve države članice Europske unije koje su nam dosad bile partner dat će obol jubilarnim Baroknim večerima s pojedinim znamenitim umjetnikom ili ansamblom. U sklopu programa bit će održan dvodnevni međunarodni simpozij i svečana akademija, a Ernest Fišer piše monografiju povodom 50-godišnjeg jubileja VBV-a. Suradnju ćemo ovog puta proširiti na 15 gradova u cijeloj regiji u pet županija. Festival pripremamo danonoćno i posebno me raduje fantastičan odaziv članova našeg jedinstvenog Kluba mecena. Ove godine pratit će nas kao pokrovitelj i Mezzo televizija, koja ima više od 63 milijuna korisnika, a na VBV se ponovno vraća i Zbor Hrvatske radiotelevizije, koja je naš festival jednoglasno proglasila najboljim u državi, između ostaloga i zbog čvrste programske kvalitete – veli Bobić o manifestaciji koja je ostala dosljedna svojim programskim kriterijima i konceptu.

Premda se festivali s vremenom ujednačuju, Bobić smatra da su Varaždinske barokne večeri daleko od uravnilovke, jer to uvijek iznova potvrđuju stavovi struke.

– Budimo iskreni, Barokne večeri su kulturološki brend grada i cijele regije, te smo kao takvi prepoznati od svjetske javnosti. Kao Varaždinci na te činjenice moramo biti iznimno ponosni – ne dvoji maestro Bobić.

Njemu i timu koji priprema novo izdanje Festivala jedino možemo poželjeti da im se gradske vlasti smiluju kako bi napokon prestali biti podstanari u skučenim prostorima varaždinskoga HNK-a.

– Mi se znamo „stisnuti“, a evo, nakon osam godina dobio sam i novi kompjuter – pohvalio se kroza smijeh naš sugovornik.

Kultura

Dvije obljetnice glavne teme novog broja “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čakovečki Ogranak Matice hrvatske od 1991. godine bez prekida izdaje publikaciju “Hrvatski kajkavski kolendar”.

Radi se o godišnjaku u kojem o lokalnim i kajkavskim temama pišu (najviše) autori i autorice uglavnom s područja sjeverozapadne Hrvatske. Na više od 400 stranica u izrazito pristupačnom “Kolendaru” obrađuju se različite teme.

Izdanje je nedavno predstavljeno u prostorijama Matice u Čakovcu, a slavi svoju 30. obljetnicu.

– S ponosom možemo reći da predstavljamo jednu od važnijih tiskovina u Hrvatskoj, koja se prodaje u čak 2000 primjeraka. Osim 30. obljetnice godišnjaka, jedna od dviju glavnih tema broja je i 30. godišnjica oslobođenja Međimurja – naglasio je predsjednik Ogranka, prof. Ivan Pranjić, jedan od članova uredništva. Dodao je da je “Hrvatski kajkavski kolendar” izdanje koje se može naći u skoro svakome kućanstvu na području Međimurja, dok istodobno okuplja neke od najistaknutijih povjesničara, književnika, filozofa, akademika i stručnjaka u svim sferama života.

Jezična baština

– Ne samo da je “Kolendar” jako popularan u kajkavskim krajevima, osobito Međimurju, nego i širom Hrvatske, pa čak i u inozemstvu! Ljudi nas znaju pitati i za starije brojeve kako bi upotpunili kolekcije – postali su dijelom kajkavske tradicije. Izdanje smo raspodijelili u 14 poglavlja, a teme se protežu od onih iz područja kulture, umjetnosti, gospodarstva, prirodoslovlja, književnosti, povijesti, etnologije do beletrističkih radova na kajkavskom jeziku i na standardu – u razgovoru za Regionalni tjednik razjasnila je urednica i lektorica “Kolendara” Anita Novak, ujedno tajnica čakovečkog Ogranka Matice.

Na kraju godišnjaka, dodaje Anita, objavljen je blok s radovima učenika osnovnih i srednjih škola Međimurske županije, koji su objavljeni zato što su na Matičinu natječaju za Nagradu “Zvonimir Bartolić” osvojili nagrade ili pohvale.

– Posebno zadovoljstvo članovima i članicama uređivačkog odbora i Ogranka izaziva činjenica da se u “Kolendaru” objavljuju i radovi naših najmlađih, osobito stoga što su na kajkavskom u vrijeme kad strane riječi sve više prodiru u naš jezik. Svake godine krajem studenoga tijekom 30 godina “Kolendar” se tiska i održava se promocija. Obično se okupe svi suradnici pa se druže uz kulturno-umjetnički program u božićnom ozračju, no to sada nije bilo moguće organizirati zbog epidemiološke situacije.

O 30. obljetnici pisao je Tomo Blažeka, također tajnik Ogranka, dugogodišnji pomoćnik urednika/urednice, koji je na predstavljanju godišnjaka izrazio zadovoljstvo što mnoge obitelji na sjeveru prate izdavanje svakoga novog broja te ih čuvaju u obiteljskim knjižnicama. Na naslovnici za 2022. godinu nalazi se fotografija spomenika poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Čakovcu, dok su na zadnjoj stranici naslovnice svih dosad izdanih brojeva. Tako smo lijepo ilustrirali i dvije glavne teme ovoga broja – kaže urednica.

Originalne teme

Predstavljanju novog izdanja u petak, 26. studenoga, prisustvovala je i čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.

– Čakovečki Ogranak Matice hrvatske najprepoznatljiviji je upravo po ovoj publikaciji i svake nas godine ugodno iznenadi temama koje “Kolendar” obrađuje, kao i kvalitetom tekstova. Čestitam urednici, uređivačkom odboru i Ogranku na novom izdanju “Hrvatskoga kajkavskog kolendara”; uvjerena sam da ćemo dogodine ponovno promociju izdanja obavljati svečano u većem prostoru, kakav ovom izdavačkom pothvatu i dolikuje – poručila je tom prigodom Cividini.

Više od stotinu tekstova ove godine dostavila su čak 94 autora, a svoj primjerak “Hrvatskoga kajkavskog kolendara” možete naručiti i dobiti poštom ili osobno preuzeti u prostorima čakovečkog Ogranka Matice hrvatske u Parku Rudolfa Kropeka na broju 2.

Nastavite čitati

Kultura

Kerekeši dobili građevinsku dozvolu za svoj Kulturni centar i poručili da sutra zabijaju prvu lopatu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska glumačka obitelj Kerekeš danas je objavila dobru vijest.

Naime, Kerekesh Teatar dobio je građevinsku dozvolu za svoj Kulturni centar Kerekesh Teatar u Varaždinu, uz bivšu školu Tomislav Špoljar u Graberju.

Izgradnja Kulturnog centra Kerekesh teatra mogla bi krenuti u lipnju

– IMAMO GRAĐEVINSKU DOZVOLU!!! Dragi naši prijatelji, konačno imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu za Kulturni centar Kerekesh Teatar u Varaždinu. Kerekesh Teatar i partnerska firma Keraktiv do sad su podmirili sve troškove dokumentacije radova u iznosu od 420.000 kuna. SUTRA ZABIJAMO PRVU LOPATU. Hvala vam svima na podršci. NAJVEĆI KULTURNI CENTAR U HRVATSKOJ – objavio je Kerekesh tetara na svojoj Facebook stranici uu fotografiju hrpe papirologije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje