Povežite se s nama

U fokusu

Istina o proračunu Grada Varaždina: građanima i udrugama Habuš obećavao novac koji ne postoji

Objavljeno:

- dana

ANALIZA

Što je proračun? To je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i rashodi Grada Varaždina koje odobrava Gradsko vijeće.

Iz proračuna se može saznati koliki su i koji ukupni prihodi Grada, koliki su ukupni rashodi, što sve Grad financira, koliko se novca troši za gradsku upravu, a koliko za komunalnu i stambenu djelatnost te uređenje prostora, zatim za kulturu, znanost i sport, koliko novca Grad izdvaja za financiranje dječjih vrtića, a koliko za osnovne škole i socijalnu skrb… Proračun je sve samo ne neozbiljan dokument.

Prihodi i primici

Prihodi i primici proračuna su financijska osnova kojom jedinica lokalne samouprave financira sve potrebe svojih funkcija. Svaki grad, ovisno o broju stanovnika, ekonomskoj razvijenosti, komunalnoj razvijenosti i ostalim čimbenicima, ostvaruje visinu prihoda i primitaka koji predstavljaju fiskalni kapacitet. Prihodi i primici se dijele na tri glavne skupine: (a) prihode poslovanja, (b) prihode od prodaje nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske primitke.
U razdoblju od 2008. do 2016. godine prihodi i primici Grada Varaždina kretali su se u rasponu od 196 do 264 milijuna kuna. U posljednje tri godine (2014. do 2016.) u prosjeku su iznosili 220,81 milijuna kuna. Na temelju toga je napravljena procjena prihoda i primitaka za 2017. godinu, koja je pokazala da bi primici i prihodi mogli iznositi 220 milijuna kuna.
Podloga za procjenu prihoda u 2017. je bila ostvarenje u 2016. te praćenje aktualnih poteza Vlade RH. S obzirom na to da se u 2017. ne očekuje rast niti jednog od ključnih izvora proračuna (porez, prirez, komunalna naknada), a da se istovremeno očekuje smanjenje komunalnog doprinosa te, prije svega, poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak, uspjeh će biti ostvarenje prihoda i primitaka većih od 220 milijuna kuna. Tu je važno napomenuti da se smanjeni porez i prirez na dohodak mogu namiriti iz državnog Proračuna (Fond za izravnanja), što je u procjeni i napravljeno, no i tu postoji realna dvojba o tome hoće li to biti adekvatno namireno.

Rashodi i izdaci

Rashodi i izdaci proračuna se odnose na fakture koje jedinica lokalne samouprave dobiva od dobavljača ili financijske odljeve koje daje svojim korisnicima. Rashodi i izdaci se dijele na tri glavne skupine: (a) rashode poslovanja, (b) rashode za nabavu nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske izdatke. U razdoblju od 2008. do 2016. godine rashodi i izdaci Grada Varaždina kretali su se rasponu od 200 do 294 milijuna kuna, pri čemu su u razdoblju od 2014. do 2016. ostvareni u rasponu od 207 do 231 milijuna kuna, što ukazuje da je prosječna potrošnja proračunskog novca iznosila oko 215,8 milijuna kuna.

Odnos

Analiza je pokazala da su od 2014. do 2016. prihodi i primici u prosjeku iznosili 220,81 milijuna kuna, a rashodi i izdaci 215,84 milijuna kuna. Razlog smanjenih rashoda i izdataka u odnosu na prihode i primitke djelomično je u saniranju manjka iz razdoblja od 2011. do 2013., a djelomično u neaktiviranju projekata.

Proračun za 2017.

Sve to zorno pokazuje da je fiskalni kapacitet Grada Varaždina (prihodovna strana) oko 220 milijuna kuna. Bez obzira na te činjenice, a isključivo s namjerom kupovine glasova udruga, sportaša, umirovljenika, nastavnika, odgajatelja, gradonačelnik je predložio apsolutno nerealan proračun, kojem su prihodi trebali iznositi 327,68 milijuna kuna. Od toga je 67 milijuna kuna trebalo biti dobiveno od prodaje dionica Termoplina, a ostatak od 260 milijuna iz redovnih izvora.
To nije prva takva, matematički gledano, i više nego statistička pogreška, budući da je i u proračunu za 2015. i 2016. bilo planirano ostvariti prihode i primitke “debelo” iznad 300 milijuna kuna, a ostvareni su u bitno nižem iznosu: u 2015. su bili 119 milijuna kuna manji, a u 2016. čak 131 milijun kuna manji!
Da bi ostvario svoj naum, gradonačelnik Goran Habuš je prvo pokušao manipulirati vijećnike, a zatim je zajedno sa suradnicima pokušao uvjeriti sudionike znamenite sjednice u Gradskoj vijećnici da su socijalno neosjetljivi vijećnici zakinuli nemoćne, djecu, starce, sportaše, umirovljenike, vatrogasce, kulturnjake i sve ostale za oko 100 milijuna kuna!
Ključno pitanje gradonačelniku je: kako je moguće namaknuti 100 milijuna kuna razlike između prihoda koji će biti ostvareni (kad je bilo jasno da je i njegov partner SDP odustao od prodaje Termoplina) i svih obećanja koja je dao svim interesnim skupinama?
Pitanje manipuliranim interesnim skupinama je: kako su u to mogli povjerovati i nakon toga istupiti sa svojim partikularnim zahtjevima, po kojima je, primjerice, navedeno da je Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina zakinuta za novac koji joj pripada. Jesu li taj novac uskratili vijećnici ili bi možda u korist sporta trebalo, primjerice, ukinuti pomoćnike u nastavi? Takvih primjera moglo bi se dati na stotine.

Manipulacije

Ne osuđujući bilo koju skupinu korisnika proračuna (iako je s vremenom došlo i do inflacije “želja i pozdrava”), ključnog krivca treba tražiti u gradonačelniku, koji ponovno manipulira obećanjima. Naravno da bi bilo dobro podijeliti 323 milijuna kuna, no kapacitet proračuna je, nažalost, samo 220 milijuna. I to je jedina istina. I tako će biti sve dok se iz nekih drugih izvora ne dobije novac za neke nove projekte – škole, vrtiće, socijalu, gospodarstvo. A korisnici proračuna bi trebali imati razumijevanja, ne prema vijećnicima, nego prije svega prema onima koji taj proračun pune – a to su zaposlenici u realnom sektoru, iz čijih zarada je napunjeno više od 50 posto ukupnih prihoda proračuna. Jer podijeliti se (a to su, nažalost, mnogi jedino i navikli) može samo onoliko koliko ima.
U manipulaciji gradonačelnik nije bio jedini. Pridružio mu se i partner, SDP, koji se navodno “teškom borbom” (nakon što je iz projekcija proračuna izbačena stavka prodaje dionica Termoplina) izborio za amandmane kojima bi se rashodi smanjili na 267,5 milijuna kuna, no što je realno 47,5 milijuna kuna više od onoga što proračun može izdržati.
S ciljem samopromocije u izbornoj godini, prije svega HNS-a, a djelomično i SDP-a, posegnuli su za standardnom političkom metodom – davanjem lažnih obećanja. Kada im to nije uspjelo, slijedilo je silovanje istine, blaćenje gradskih vijećnika, upiranje prstom s ciljem da se stvori dojam da gradski vijećnici opstruiraju projekte, uzimaju novac potrebitima, da su bezdušni političari…
Sve to je bila čista manipulacija. Jer kako drugačije objasniti ponašanje gradonačelnika da korisnicima obeća 102 milijuna kuna novca kojeg nema niti će ga biti? Osim i jedino ako Grad ne osnuje vlastitu tiskaru novca ili za taj posao angažira fotokopirnice da kopiraju novčanice. No za takvu odluku nije potrebno ponovno sazivati Gradsko vijeće.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Grad Varaždin isplatio gotovo 25 milijuna kuna Ekos holdingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trgovačkom društvu Ekos holding stigla je uplata od 24,7 milijuna kuna. Radi se, naime, o iznosu nagodbe kao rezultata sudskog spora iz 2014. godine.

– Prema sudskoj presudi Gradu Varaždinu je naložena isplata od 1,888.277 eura zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate, što bi iznosilo 14.297.387 kuna, te zakonske zatezne kamate od 14.406.559,83 kune, što ukupno iznosi 28.703.947 kuna. Trgovačkom društvu Ekos holding d.o.o. isplaćeno je 14. travnja 2021. godine, temeljem nagodbe po sudskoj presudi, 24.662.960,66 kuna, od čega su 12.378.275,22 kune glavnica, a 12.284.685,44 kune iznos kamate – odgovorili su nam iz Grada Varaždina, međutim, nisu precizirali zbog čega je nastala razlika od 4.041.987 kuna, kao ni koliko iznose sudski troškovi. 

Međutim, još prije dvije godine predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan javnosti je objasnio kako su iz tvrtke Ekos holding obećali da neće ovršiti Grad te da će „spustiti tu cijenu za 4 milijuna kuna“. Treba istaknuti i kako bi svi ovi troškovi bili barem upola manji da se spor nije godinama zavlačio.

Podsjetimo, tvrtka Ekos holding je još u veljači 2014. tužila Grad i JUGS radi isplate 14,4 milijuna kuna na temelju sporazuma o kupoprodaji nekretnina na lokaciji Vilka Novaka II.

Taj je postupak bio spojen s protutužbom Grada i JUGS-a protiv Ekos holdinga radi utvrđenja ništetnosti sporazuma zaključenog 2011. godine.

U postupku su Grad i JUGS isticali da je tvrtka Ekos holding, zajedno s tvrtkom Održivi razvoj, nekretnine kupila po cijeni od 30 do 90 eura po četvornome metru, a potom im preprodala za 129 eura po kvadratu u slučaju jednokratne uplate ili 149 eura po kvadratu u slučaju obročnog plaćanja.

Gradski odvjetnici su tada tvrdili da je sklapanje tog sporazuma pravno upitno. Konkretno, novcem poreznih obveznika prodano je i kupljeno zemljište po cijeni koja višestruko premašuje realnu tržišnu vrijednost nekretnina.

Međutim, Ekos holding je tvrdio da sporni sporazum nije ništetan prema Zakonu o obveznim odnosima jer „nije protiv Ustava, prisilnih propisa i morala društva“.

Sud je u lipnju 2019. godine utvrdio da sporazum o kupoprodaji nekretnina za izgradnju POS-a na lokaciji Vilka Novaka II. sklopljen između JUGS-a i Grada Varaždina s tvrtkom Ekos Holding od 18. veljače 2011. godine nije ništetan.

Stoga je Grad morao isplatiti 1,88 milijuna eura sa zateznim kamatama.

Spomenimo da su tada, dakle prije dvije godine, samo odvjetnički troškovi u tom sporu dosegnuli 2,5 milijuna kuna, ali iz Grada ne žele komentirati je li bilo dodatnih troškova za odvjetnike ni koliko su iznosili.

Nastavite čitati

U fokusu

T. Bartolovečki: Šamec odlazi u političku mirovinu, HNS predstavio svog novog kandidata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kandidat Hrvatske narodne stranke za načelnika Općine Trnovec Bartolovečki bit će Miro Koren.

Kako je najavio na današnjem predstavljanju kandidature, nakon osam godina mandata stranačkog kolege Zvonka Šameca, nastavit će razvoj Općine i realizaciju velikih projekata.

Koren je uvodno zahvalio Zvonku Šamecu na svemu što je u proteklih osam godina učinio za mještane općine Trnovec Bartolovečki.

Podsjetio je da je najviše uloženo u Aglomeraciju Varaždin na području općine, u izgradnju i održavanje prometnica, obnovu društvenih domova. Naglasio je da je, uz velike projekte, najvažnije ulaganje u mlade.

– A kako bismo pomogli prije svega mlade obitelji s djecom povećat ćemo naknade za novorođene na 3.000 kuna za svako dijete te 1.000 kuna više za svako naredno dijete u obitelji. Sufinancirat ćemo vrtiće sa 70 %, proširiti i dograditi dječji vrtić u Trnovcu – najavio je Koren.

Dodao je da će roditelji u potpunosti biti oslobođeni plaćanja produženog boravka u osnovnim školama u Trnovcu i Šemovcu i troškova školske kuhinje za učenike iz obitelji slabijeg socijalnog statusa. Najavio je izgradnju POS stanova te besplatni priključak kanalizacije mladima za kupnju ili izgradnju prve nekretnine. U programu HNS-ovog kandidata za načelnika je i uređenje groblja u Bartolovcu, adaptacija grobne kuće u Šemovcu uz proširenje nadstrešnice te izgradnja parkirališta i prilaza groblju. Nastavit će poticanje razvoja gospodarstva i poljoprivrede. Najavio je i projekt izgradnje kulturnog i vatrogasnog centra za koji je dokumentacija pripremljena. Nastavit će s podupiranjem projekata i programa udruga te brigom za mještane treće životne dobi kojima će se uz isplatu božićnica osigurati i uskrsnice.

Nastavite čitati