Povežite se s nama

U fokusu

Istina o proračunu Grada Varaždina: građanima i udrugama Habuš obećavao novac koji ne postoji

Objavljeno:

- dana

ANALIZA

Što je proračun? To je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i rashodi Grada Varaždina koje odobrava Gradsko vijeće.

Iz proračuna se može saznati koliki su i koji ukupni prihodi Grada, koliki su ukupni rashodi, što sve Grad financira, koliko se novca troši za gradsku upravu, a koliko za komunalnu i stambenu djelatnost te uređenje prostora, zatim za kulturu, znanost i sport, koliko novca Grad izdvaja za financiranje dječjih vrtića, a koliko za osnovne škole i socijalnu skrb… Proračun je sve samo ne neozbiljan dokument.

Prihodi i primici

Prihodi i primici proračuna su financijska osnova kojom jedinica lokalne samouprave financira sve potrebe svojih funkcija. Svaki grad, ovisno o broju stanovnika, ekonomskoj razvijenosti, komunalnoj razvijenosti i ostalim čimbenicima, ostvaruje visinu prihoda i primitaka koji predstavljaju fiskalni kapacitet. Prihodi i primici se dijele na tri glavne skupine: (a) prihode poslovanja, (b) prihode od prodaje nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske primitke.
U razdoblju od 2008. do 2016. godine prihodi i primici Grada Varaždina kretali su se u rasponu od 196 do 264 milijuna kuna. U posljednje tri godine (2014. do 2016.) u prosjeku su iznosili 220,81 milijuna kuna. Na temelju toga je napravljena procjena prihoda i primitaka za 2017. godinu, koja je pokazala da bi primici i prihodi mogli iznositi 220 milijuna kuna.
Podloga za procjenu prihoda u 2017. je bila ostvarenje u 2016. te praćenje aktualnih poteza Vlade RH. S obzirom na to da se u 2017. ne očekuje rast niti jednog od ključnih izvora proračuna (porez, prirez, komunalna naknada), a da se istovremeno očekuje smanjenje komunalnog doprinosa te, prije svega, poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak, uspjeh će biti ostvarenje prihoda i primitaka većih od 220 milijuna kuna. Tu je važno napomenuti da se smanjeni porez i prirez na dohodak mogu namiriti iz državnog Proračuna (Fond za izravnanja), što je u procjeni i napravljeno, no i tu postoji realna dvojba o tome hoće li to biti adekvatno namireno.

Rashodi i izdaci

Rashodi i izdaci proračuna se odnose na fakture koje jedinica lokalne samouprave dobiva od dobavljača ili financijske odljeve koje daje svojim korisnicima. Rashodi i izdaci se dijele na tri glavne skupine: (a) rashode poslovanja, (b) rashode za nabavu nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske izdatke. U razdoblju od 2008. do 2016. godine rashodi i izdaci Grada Varaždina kretali su se rasponu od 200 do 294 milijuna kuna, pri čemu su u razdoblju od 2014. do 2016. ostvareni u rasponu od 207 do 231 milijuna kuna, što ukazuje da je prosječna potrošnja proračunskog novca iznosila oko 215,8 milijuna kuna.

Odnos

Analiza je pokazala da su od 2014. do 2016. prihodi i primici u prosjeku iznosili 220,81 milijuna kuna, a rashodi i izdaci 215,84 milijuna kuna. Razlog smanjenih rashoda i izdataka u odnosu na prihode i primitke djelomično je u saniranju manjka iz razdoblja od 2011. do 2013., a djelomično u neaktiviranju projekata.

Proračun za 2017.

Sve to zorno pokazuje da je fiskalni kapacitet Grada Varaždina (prihodovna strana) oko 220 milijuna kuna. Bez obzira na te činjenice, a isključivo s namjerom kupovine glasova udruga, sportaša, umirovljenika, nastavnika, odgajatelja, gradonačelnik je predložio apsolutno nerealan proračun, kojem su prihodi trebali iznositi 327,68 milijuna kuna. Od toga je 67 milijuna kuna trebalo biti dobiveno od prodaje dionica Termoplina, a ostatak od 260 milijuna iz redovnih izvora.
To nije prva takva, matematički gledano, i više nego statistička pogreška, budući da je i u proračunu za 2015. i 2016. bilo planirano ostvariti prihode i primitke “debelo” iznad 300 milijuna kuna, a ostvareni su u bitno nižem iznosu: u 2015. su bili 119 milijuna kuna manji, a u 2016. čak 131 milijun kuna manji!
Da bi ostvario svoj naum, gradonačelnik Goran Habuš je prvo pokušao manipulirati vijećnike, a zatim je zajedno sa suradnicima pokušao uvjeriti sudionike znamenite sjednice u Gradskoj vijećnici da su socijalno neosjetljivi vijećnici zakinuli nemoćne, djecu, starce, sportaše, umirovljenike, vatrogasce, kulturnjake i sve ostale za oko 100 milijuna kuna!
Ključno pitanje gradonačelniku je: kako je moguće namaknuti 100 milijuna kuna razlike između prihoda koji će biti ostvareni (kad je bilo jasno da je i njegov partner SDP odustao od prodaje Termoplina) i svih obećanja koja je dao svim interesnim skupinama?
Pitanje manipuliranim interesnim skupinama je: kako su u to mogli povjerovati i nakon toga istupiti sa svojim partikularnim zahtjevima, po kojima je, primjerice, navedeno da je Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina zakinuta za novac koji joj pripada. Jesu li taj novac uskratili vijećnici ili bi možda u korist sporta trebalo, primjerice, ukinuti pomoćnike u nastavi? Takvih primjera moglo bi se dati na stotine.

Manipulacije

Ne osuđujući bilo koju skupinu korisnika proračuna (iako je s vremenom došlo i do inflacije “želja i pozdrava”), ključnog krivca treba tražiti u gradonačelniku, koji ponovno manipulira obećanjima. Naravno da bi bilo dobro podijeliti 323 milijuna kuna, no kapacitet proračuna je, nažalost, samo 220 milijuna. I to je jedina istina. I tako će biti sve dok se iz nekih drugih izvora ne dobije novac za neke nove projekte – škole, vrtiće, socijalu, gospodarstvo. A korisnici proračuna bi trebali imati razumijevanja, ne prema vijećnicima, nego prije svega prema onima koji taj proračun pune – a to su zaposlenici u realnom sektoru, iz čijih zarada je napunjeno više od 50 posto ukupnih prihoda proračuna. Jer podijeliti se (a to su, nažalost, mnogi jedino i navikli) može samo onoliko koliko ima.
U manipulaciji gradonačelnik nije bio jedini. Pridružio mu se i partner, SDP, koji se navodno “teškom borbom” (nakon što je iz projekcija proračuna izbačena stavka prodaje dionica Termoplina) izborio za amandmane kojima bi se rashodi smanjili na 267,5 milijuna kuna, no što je realno 47,5 milijuna kuna više od onoga što proračun može izdržati.
S ciljem samopromocije u izbornoj godini, prije svega HNS-a, a djelomično i SDP-a, posegnuli su za standardnom političkom metodom – davanjem lažnih obećanja. Kada im to nije uspjelo, slijedilo je silovanje istine, blaćenje gradskih vijećnika, upiranje prstom s ciljem da se stvori dojam da gradski vijećnici opstruiraju projekte, uzimaju novac potrebitima, da su bezdušni političari…
Sve to je bila čista manipulacija. Jer kako drugačije objasniti ponašanje gradonačelnika da korisnicima obeća 102 milijuna kuna novca kojeg nema niti će ga biti? Osim i jedino ako Grad ne osnuje vlastitu tiskaru novca ili za taj posao angažira fotokopirnice da kopiraju novčanice. No za takvu odluku nije potrebno ponovno sazivati Gradsko vijeće.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

FOTO Bivše kino Dom u Kukuljevićevoj predano na upravljanje Pučkom otvorenom učilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinskim studentima multimedije, najpozvanijima da se oslobode društveno nametnutih normi, pritisaka i tereta, Grad Varaždin osigurat će prostor u kojem mogu nesmetano prigrliti istinu o kreativnostima koje se na tržištu rada zanemaruju.

Naime, u četvrtak, 21. siječnja u dvorani Gradskog vijeća je potpisan Ugovor kojim se bivše kino Dom u Kukuljevićevoj 11 predaje na korištenje i upravljanje Pučkom otvorenom učilištu. Potpisali su ga Lana Velimirović Vukalović,  ravnateljica POU-a i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

Okupljenim predstavnicima medija je zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica prezentirala buduće uređenje, te planove razvoja i namjenu tog atraktivnog prostora koji je godinama propadao neiskorišten u centru grada.

– Riječ je o više puta predstavljanom projektu adaptacije i rekonstrukcije kina Dom u Centar kreativne industrije. Riječ je o 800 metara četvornih prostora, koji se mogu iskoristiti na način da mladim ljudima koji se školuju u Varaždinu omogućavaju rad. Prvenstveno je riječ o studentima Sveučilišta Sjever i FOI-ja, a projekt rekonstrukcije omogućit će i osobama s invaliditetom olakšani pristup u zgradu – objasnila je Malenica.

Varaždin će tako u centru grada dobiti startupove, inkubatore i akceleratore koji će djelovati u za to primjerenim uredima.

– Bit će dovoljno prostora za održavanje sastanaka i edukacija u dvorani površine 112 metara četvornih, te je bilo logično da Pučko otvoreno učilište upravlja projektom od samih početaka. Uvrstili smo ga u projekte koji se financiraju iz Fonda za oporavak i otpornost EU, te će novac za inkubator stizati iz Ministarstva poduzetništva i kulture. Cijela zgrada je koncipirana na nekoliko nivoa, a imat će i prodajno izložbeni salon – rekla je o projektu zamjenica gradonačelnika.

Na nju se nadovezala Lana Velimirović Vukalović, naglasivši da u Europi čak 7,5 milijuna ljudi radi u kreativnim industrijama koje u Hrvatskoj trenutno obuhvaćaju oko 45 različitih djelatnosti.

– Zahvaljujem Gradu Varaždinu na povjerenju, razvijat ćemo tu između ostaloga varaždinski „filmski ured“, nakladništvo, igre, audio-vizualne djelatnosti i drugo. Predstoji nam preseljenje POU-a u nove prostore u kojima ćemo razvijati poduzetničku infrastrukturu. Ovo je svakako prilika za razvoj novog inkubatora u poduzetništvu jer ovaj sektor ima veliki potencijal za doprinos bruto domaćem proizvodu, te za prelijevanje profesionalnih znanja u druge industrije i suradnju svih dionika koji sudjeluju u razvoju kreativnih industrija – rekla je Velimirović Vukalović o početku novih događanja i inicijativa u gradu.

Štoviše, okupljene je varaždinski gradonačelnik podsjetio da je Varaždin razmišljao o kreiranju „burze kreativnih ideja“, no ta nakana nije zaživjela jer je bivša gradska administracija potpuno zanemarila revitalizaciju prostora u bivšem Kinu dom.

– U našem gradu postoji mnogo kreativnih ljudi koji su ispred svog vremena. Ishodili smo građevinsku dozvolu i krajem godine počet će se s uređivanjem Centra kreativne industrije. U ovoj zgradi radit će „kreaktivne osobe“ koje spajaju kreaktivnost i aktivnost. Nažalost, ima ih mnogo koji nemaju pojma kako se probiti sa svojim idejama, dok oni drugi to znaju, ali nemaju ideje… Stoga je odlična stvar ako se takve osobe nađu u zajedničkom prostoru i ostvare suradnju  – zaključio je Ivan Čehok.

Nastavite čitati

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda od potresa za područja Lepoglave, V. Toplica i Bednje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je jučer, 20. siječnja, proglasio prirodnu nepogodu od potresa na području gradova Lepoglava i Varaždinske Toplice te na području Općine Bednja.

Uzastopni potresi su krajem 2020. i početkom 2021. godine na navedenom području uzrokovali materijalne štete na stambenim, gospodarskim, sakralnim i kulturnim objektima. Prema preliminarnoj procjeni gradskih i općinskih povjerenstava, šteta iznosi 18,9 milijuna kuna.

Prirodna nepogoda proglašava se temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog godišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.

Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sada imaju obavezu u zakonskom roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogodne upisati konačnu procjenu šteta u Registar šteta te je dostaviti Županijskom povjerenstvu. Županijsko povjerenstvo će konačne procjene dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sa zahtjevom za dodjelu pomoći ublažavanja i uklanjanja posljedica od potresa.

Nastavite čitati