Povežite se s nama

U fokusu

Istina o proračunu Grada Varaždina: građanima i udrugama Habuš obećavao novac koji ne postoji

Objavljeno:

- dana

ANALIZA

Što je proračun? To je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i rashodi Grada Varaždina koje odobrava Gradsko vijeće.

Iz proračuna se može saznati koliki su i koji ukupni prihodi Grada, koliki su ukupni rashodi, što sve Grad financira, koliko se novca troši za gradsku upravu, a koliko za komunalnu i stambenu djelatnost te uređenje prostora, zatim za kulturu, znanost i sport, koliko novca Grad izdvaja za financiranje dječjih vrtića, a koliko za osnovne škole i socijalnu skrb… Proračun je sve samo ne neozbiljan dokument.

Prihodi i primici

Prihodi i primici proračuna su financijska osnova kojom jedinica lokalne samouprave financira sve potrebe svojih funkcija. Svaki grad, ovisno o broju stanovnika, ekonomskoj razvijenosti, komunalnoj razvijenosti i ostalim čimbenicima, ostvaruje visinu prihoda i primitaka koji predstavljaju fiskalni kapacitet. Prihodi i primici se dijele na tri glavne skupine: (a) prihode poslovanja, (b) prihode od prodaje nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske primitke.
U razdoblju od 2008. do 2016. godine prihodi i primici Grada Varaždina kretali su se u rasponu od 196 do 264 milijuna kuna. U posljednje tri godine (2014. do 2016.) u prosjeku su iznosili 220,81 milijuna kuna. Na temelju toga je napravljena procjena prihoda i primitaka za 2017. godinu, koja je pokazala da bi primici i prihodi mogli iznositi 220 milijuna kuna.
Podloga za procjenu prihoda u 2017. je bila ostvarenje u 2016. te praćenje aktualnih poteza Vlade RH. S obzirom na to da se u 2017. ne očekuje rast niti jednog od ključnih izvora proračuna (porez, prirez, komunalna naknada), a da se istovremeno očekuje smanjenje komunalnog doprinosa te, prije svega, poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak, uspjeh će biti ostvarenje prihoda i primitaka većih od 220 milijuna kuna. Tu je važno napomenuti da se smanjeni porez i prirez na dohodak mogu namiriti iz državnog Proračuna (Fond za izravnanja), što je u procjeni i napravljeno, no i tu postoji realna dvojba o tome hoće li to biti adekvatno namireno.

Rashodi i izdaci

Rashodi i izdaci proračuna se odnose na fakture koje jedinica lokalne samouprave dobiva od dobavljača ili financijske odljeve koje daje svojim korisnicima. Rashodi i izdaci se dijele na tri glavne skupine: (a) rashode poslovanja, (b) rashode za nabavu nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske izdatke. U razdoblju od 2008. do 2016. godine rashodi i izdaci Grada Varaždina kretali su se rasponu od 200 do 294 milijuna kuna, pri čemu su u razdoblju od 2014. do 2016. ostvareni u rasponu od 207 do 231 milijuna kuna, što ukazuje da je prosječna potrošnja proračunskog novca iznosila oko 215,8 milijuna kuna.

Odnos

Analiza je pokazala da su od 2014. do 2016. prihodi i primici u prosjeku iznosili 220,81 milijuna kuna, a rashodi i izdaci 215,84 milijuna kuna. Razlog smanjenih rashoda i izdataka u odnosu na prihode i primitke djelomično je u saniranju manjka iz razdoblja od 2011. do 2013., a djelomično u neaktiviranju projekata.

Proračun za 2017.

Sve to zorno pokazuje da je fiskalni kapacitet Grada Varaždina (prihodovna strana) oko 220 milijuna kuna. Bez obzira na te činjenice, a isključivo s namjerom kupovine glasova udruga, sportaša, umirovljenika, nastavnika, odgajatelja, gradonačelnik je predložio apsolutno nerealan proračun, kojem su prihodi trebali iznositi 327,68 milijuna kuna. Od toga je 67 milijuna kuna trebalo biti dobiveno od prodaje dionica Termoplina, a ostatak od 260 milijuna iz redovnih izvora.
To nije prva takva, matematički gledano, i više nego statistička pogreška, budući da je i u proračunu za 2015. i 2016. bilo planirano ostvariti prihode i primitke “debelo” iznad 300 milijuna kuna, a ostvareni su u bitno nižem iznosu: u 2015. su bili 119 milijuna kuna manji, a u 2016. čak 131 milijun kuna manji!
Da bi ostvario svoj naum, gradonačelnik Goran Habuš je prvo pokušao manipulirati vijećnike, a zatim je zajedno sa suradnicima pokušao uvjeriti sudionike znamenite sjednice u Gradskoj vijećnici da su socijalno neosjetljivi vijećnici zakinuli nemoćne, djecu, starce, sportaše, umirovljenike, vatrogasce, kulturnjake i sve ostale za oko 100 milijuna kuna!
Ključno pitanje gradonačelniku je: kako je moguće namaknuti 100 milijuna kuna razlike između prihoda koji će biti ostvareni (kad je bilo jasno da je i njegov partner SDP odustao od prodaje Termoplina) i svih obećanja koja je dao svim interesnim skupinama?
Pitanje manipuliranim interesnim skupinama je: kako su u to mogli povjerovati i nakon toga istupiti sa svojim partikularnim zahtjevima, po kojima je, primjerice, navedeno da je Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina zakinuta za novac koji joj pripada. Jesu li taj novac uskratili vijećnici ili bi možda u korist sporta trebalo, primjerice, ukinuti pomoćnike u nastavi? Takvih primjera moglo bi se dati na stotine.

Manipulacije

Ne osuđujući bilo koju skupinu korisnika proračuna (iako je s vremenom došlo i do inflacije “želja i pozdrava”), ključnog krivca treba tražiti u gradonačelniku, koji ponovno manipulira obećanjima. Naravno da bi bilo dobro podijeliti 323 milijuna kuna, no kapacitet proračuna je, nažalost, samo 220 milijuna. I to je jedina istina. I tako će biti sve dok se iz nekih drugih izvora ne dobije novac za neke nove projekte – škole, vrtiće, socijalu, gospodarstvo. A korisnici proračuna bi trebali imati razumijevanja, ne prema vijećnicima, nego prije svega prema onima koji taj proračun pune – a to su zaposlenici u realnom sektoru, iz čijih zarada je napunjeno više od 50 posto ukupnih prihoda proračuna. Jer podijeliti se (a to su, nažalost, mnogi jedino i navikli) može samo onoliko koliko ima.
U manipulaciji gradonačelnik nije bio jedini. Pridružio mu se i partner, SDP, koji se navodno “teškom borbom” (nakon što je iz projekcija proračuna izbačena stavka prodaje dionica Termoplina) izborio za amandmane kojima bi se rashodi smanjili na 267,5 milijuna kuna, no što je realno 47,5 milijuna kuna više od onoga što proračun može izdržati.
S ciljem samopromocije u izbornoj godini, prije svega HNS-a, a djelomično i SDP-a, posegnuli su za standardnom političkom metodom – davanjem lažnih obećanja. Kada im to nije uspjelo, slijedilo je silovanje istine, blaćenje gradskih vijećnika, upiranje prstom s ciljem da se stvori dojam da gradski vijećnici opstruiraju projekte, uzimaju novac potrebitima, da su bezdušni političari…
Sve to je bila čista manipulacija. Jer kako drugačije objasniti ponašanje gradonačelnika da korisnicima obeća 102 milijuna kuna novca kojeg nema niti će ga biti? Osim i jedino ako Grad ne osnuje vlastitu tiskaru novca ili za taj posao angažira fotokopirnice da kopiraju novčanice. No za takvu odluku nije potrebno ponovno sazivati Gradsko vijeće.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

HŽ: Na dionici Čakovec – Varaždin – Koprivnica vlakovi će voziti 100 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su sastanak s predstavnicima HŽ Infrastrukture, predsjednikom Uprave Ivanom Kršićem i zamjenicom direktora Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova Janjom Groš na temu kapitalnih projekata u gradu Varaždinu.

Sastanku su prisustvovali i direktor gradske tvrtke Varkom Bruno Ister, pročelnik Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo Grada Varaždina Vlado Podbrežnički, predstavnici tvrtke Via plan, projektant Igor Mrak te Voditeljica odsjeka za izgradnju i održavanje objekata i komunalne infrastrukture Grada Varaždina Martina Cesar-Kelemen.

Najvažnija tema sastanka bila je rješavanje problema Kućanske rampe stoga je Via plan prezentirao trenutni status izrade glavnog projekta deniveliranog prolaza ispod pruge i rekonstrukcije dvaju raskrižja na ulici Frana Supila te se provela konstruktivna rasprava oko operativnih izazova. Također su otvorena pitanja rješavanja imovinsko pravnih odnosa, odnosno imovine HŽ Infrastrukture koja bi mogla biti interesantna Gradu Varaždinu za dugoročni zakup, kao i problematika rješavanja pružnih prijelaza bez branika ili polubranika u Varaždinu. Predsjednik Uprave pojasnio je predstavnicima Grada Varaždina u kojem smjeru se radi na razvoju i ulaganju u HŽ Infrastrukturi, odnosno rekonstrukciji i modernizaciji željeznica.

Gradonačelnik Neven Bosilj naglasio je, između ostalog, važnost povezivanja grada Varaždina željezničkim prometom s ostalim dijelovima Hrvatske, posebice Zagrebom. Predsjednik Uprave je izvijestio Grad Varaždin da je u tijeku natječaj za rekonstrukciju regionalnih i lokalnih pruga za dionicu Čakovec – Varaždin – Koprivnica vrijedan 170 milijuna eura čime će se podići brzina na pruzi između navedenih gradova na 100 km/h.

Nastavite čitati

U fokusu

Župan proglasio elementarnu nepogodu od tuče za Grad Novi Marof i Općinu Breznički Hum

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: posljedice tuče u Podrutama

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode od tuče za Grad Novi Marof te za Općinu Breznički Hum.

Naime, Grad Novi Marof i Općinu Breznički Hum dana 16. lipnja 2024. godine pogodila je prirodna nepogoda tuča s velikim razmjerima štete i to prvenstveno na voćarskim, vinogradarskim, povrtlarskim i ratarskim kulturama. Prve procjene šteta na poljoprivrednim kulturama kreću se od 60% do 100%.

Isto tako na nekim dijelovima naselja u općini Breznički Hum velike su štete i na komunalnoj infrastrukturi, cestama i lokalnim putevima.

Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta zaprimilo je 19. lipnja zahtjeve od Grada Novog Marofa i od Općine Breznički Hum za proglašenjem prirodne nepogode.

Uvidom u spomenute zahtjeve utvrđeno je da su isti podnijeti sukladno citiranoj odredbi ZUUPPN te da su ostvareni zakonom propisani uvjeti za proglašenjem prirodne nepogode na navedenom području.

Prilikom konačne procjene štete županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo općinsko povjerenstvo.

Županijsko povjerenstvo prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Prilikom konačne procjene štete županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo općinsko ili gradsko povjerenstvo.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje