Približio se dan kada će, poput Varaždinaca, svi hrvatski građani morati odvajati otpad na kućnom pragu. I više nema natrag jer, sukladno direktivama EU-a, do 2020. Hrvatska mora odvajati 50 posto svog otpada.

Ako ovu zadanu normu ne zadovoljimo, slijedit će kazne, upozorava varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, od kojeg, između ostaloga, doznajemo kako je zapravo došlo do povećanja cijene odvoza otpada u Varaždinu.

– Jedinična cijena odvoza otpada nije se promijenila od 1997. godine. Dakle, ona cijena koja ovisi o radu Čistoće nije se mijenjala. Ono što se promijenilo je nova usluga biootpada.

Koji je razlog povećavanja cijene za uslugu odvoženja otpada?
Jedini razlog je usklađivanje načina skupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada s novim zakonskim i podzakonskim aktima. Država je propisala uslugu odvojenog skupljanja, odvoženja i zbrinjavanja biootpada i ostaloga komunalnog otpada. U fiksnu cijenu Čistoća je bila obvezna uključiti cijenu biootpada i zbog toga je cijena povećana. Stoga su građani dobili više račune. Te račune moguće je smanjiti ako se rjeđe odvozi ostali otpad.

Ako je razlog uvođenje odvoza i zbrinjavanja biootpada, kako to da su cijene u individualnim stambenim objektima rasle manje nego u višestambenim zgradama?
To je stoga što jako puno građana u individualnim stambenim objektima biootpad sami zbrinjavaju. U višestambenim objektima građani ne mogu zbrinjavati biootpad i stoga im je cijena znatno porasla.

Moglo bi Vas zanimati:

Nešto više od 10.000 očeva u Hrvatskoj koristilo je dva mjeseca roditeljskog dopusta

Održana je konferencija za medije povodom predstavljanja Nacionalne kampanje za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva, koju provodi Središnji državni ured...

Građani negoduju tvrdeći da se sada manje odvozi a da su računi veći. Je li to točno?
Ne, to je potpuno pogrešno. Građani imaju jasne računice broja odvoza, sve im je prikazano u točnim tablicama. Sama činjenica da se nekada nije razdvajao biootpad od ostalog otpada i da se sada posebno odvozi biootpad a posebno miješani komunalni otpad, potvrđuje da Čistoća mora više puta odvoziti. Sada Čistoća odvozi i dalje svaki tjedan biootpad, ali i svaki drugi tjedan odvozi miješani komunalni otpad.

Građani tvrde i da sada više selektiraju i da tu sirovinu Čistoća prodaje, ali su cijene ipak veće?
Nažalost, ni to nije točno. Država je trebala izgraditi ili osigurati izgradnju kompostana, sortirnica i pronaći koncesionare za ambalažu, međutim, to nije napravljeno. Država je trebala odrediti i poticajne mjere za pojedine vrste otpada, ali ni to nije napravljeno. Sada se događa zapravo to da su građani Varaždina koji najviše selektiraju kažnjeni jer nemamo kamo s izdvojenim vrstama otpada, npr. plastika, tekstil, glomazni otpad i biootpad. Sve te kategorije otpada Čistoća ne samo da ne može prodati nego mora platiti njihovo preuzimanje, što godišnje košta gotovo 2.000.000 kuna, što je uračunato u cijenu minimalne javne usluge.

Probno razdoblje

Zašto Čistoća i Grad nisu odmah naplaćivali po broju članova domaćinstva?
Zato što zakonski i podzakonski akti već punih pet godina ne poznaju članove domaćinstva, nego samo vlasnike nekretnina, volumen njihova spremnika i broj odvoza. Stranke koje danas nastoje političku ušićariti na ovom pitanju upravo su predložile 2013. da se napusti sustav po članu domaćinstva.

Ali zašto Grad nije, unatoč tome, kao neki drugi gradovi, uveo naplatu po članu domaćinstva?
Čistoća nije tvrtka koja može imati javne ovlasti, pa stoga ne može ni imati podatke o broju članova domaćinstva. U Čistoći su bili spremni, i to je jasno rečeno u izjavama koje su poslane građanima, ako se sami stanari u stambenim zgradama slože, uvesti naplatu po članu domaćinstva, ali nam sami stanari, odnosno predstavnici zgrada, moraju dati podatke o tome.

Kako ipak smiriti nezadovoljstvo građana?
Prije svega, građani znaju da smo mi za rujan morali odrediti točnu ekonomsku cijenu jer inače ne bismo mogli utvrditi varijabilni dio cijene. Međutim, mi smo odmah rekli da ćemo imati svi zajedno rok od šest mjeseci provedbe nove uredbe i odluke i da ćemo nakon toga korigirati cijeli sustav odvoza i zbrinjavanja i naplate. Ja sam svjestan da su najgore prošli građani koji žive sami u stambenim zgradama jer oni nikada nisu plaćali ekonomsku, već uvijek socijalnu cijenu. Ja sam, upravo imajući razumijevanja za sva pitanja i nedoumice građana, donio odluku da će Grad preuzeti sljedeća dva mjeseca troškove odvoza biootpada. U suradnji s predstavnicima stanara i upraviteljima zgrada i samim građanima mi ćemo inzistirati na uvođenju naplate po članu domaćinstva, ali na temelju njihovih podataka i zatim zatražiti od Gradskog vijeća da promijeni odluku i omogući takvu naplatu. Dakle, svjesni smo socijalnoga kriterija, ali mi moramo sve napraviti da cijeli sustav odvoza i zbrinjavanja ima ekonomski održivu računicu, to je zakonska obveza. Grad je spreman pomoći i u izgradnji „kaveza“ za spremnike, pa i podzemnih spremnika, ali i to u suradnji s građanima. Dakle, građani mogu biti mirni jer gradska vlast razumije socijalni trenutak, ali istodobno je odlučno da se biootpad posebno zbrinjava i da se smanji udio otpada koji odlazi na odlagališta.

Stupanjem na snagu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (studeni 2017.) postavljeni su, na području cijele RH, temelji za provedbu sustava odvajanja otpada na kućnom pragu s ciljem smanjenja količina miješanog komunalnog otpada (‘’crna kanta’’) koji je namijenjen daljnjim postupcima obrade i u konačnici odlaganju. Ovakav način gospodarenja s komunalnim otpadom, prema legislativi RH, mora do 2022. godine rezultirati 50-postotnim umanjenjem prikupljenog miješanog komunalnog otpada u odnosu na 2015. godinu.

Napominjemo PRIKUPLJENOG, jer većina građana smatra da se za 50 % trebaju umanjiti količine koje bi se nakon postupaka mehaničke i/ili biološke obrade odložile na odlagalištima, tako da im nije jasno zašto se mora provoditi primarna selekcija na kućnom pragu ako postoje tehnologije kojima se raznim postupcima obrade može umanjiti ukupna količina komunalnog otpada. No, upravo je direktivama EU-a obveza svakog pojedinca da već na kućnom pragu mora umanjiti količinu ukupnog otpada odnosno otpada koji odlaže u “crnu kantu” jer se prvotno moraju umanjiti količine PRIKUPLJENOG otpada.

Nakon umanjenja prikupljene količine iz “crne kante” otpad bi se trebao predavati u regionalne centre na razne oblike obrade te je tim centrima zadaća da umanje zaprimljene količine otpada za dodatnih 50 % kako bi se u konačnici zbrinulo na odlagališta samo 25 % ili manje od početnih količina.

Grad Varaždin je do srpnja 2018. godine umanjio količinu miješanog komunalnog otpada za 25 %, a u posljednja četiri mjeseca (srpanj, kolovoz, rujan, listopad) kad se započelo s odvajanjem biootpada ovaj postotak se uvećao za daljnjih 30 %.

OBRAČUN JAVNE USLUGE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA

Ono što najviše zanima sve sudionike u procesu postupanja s komunalnim otpadom je obračun odnosno cijena javne usluge, koja mora biti takva da bude prihvatljiva za korisnike javne usluge, a s druge strane da se istom pokriju svi opravdani troškovi davatelja javne usluge. Što se tiče jedinica lokalne samouprave, način postupanja s komunalnim otpadom mora zadovoljiti sve zakonske obveze uz uvjet da se količina otpada po stanovniku svede ispod graničnih količina kako bi se izbjeglo plaćanje poticajne naknade odnosno “penala”.
Cijena javne usluge sastoji se od tri odnosno četiri elementa, a to su:

1. cijena obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio) – naknada za dio javne usluge koju je davatelj javne usluge dužan osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela “onečišćivač plaća”, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge. U ovoj cijeni sadržani su troškovi nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškovi prijevoza otpada, troškovi obrade otpada i svi drugi troškovi koji osiguravaju minimalnu javnu uslugu.

Uz navedeno ova cijena sadržava i iznos troškova nastalih radom reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta zaprimanjem bez naknade otpada nastalog u kućanstvu na području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno reciklažno dvorište, iznos troškova prijevoza i obrade glomaznog otpada koji se prikuplja u okviru javne usluge te iznos troškova vođenja propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi s javnom uslugom.

Ukratko, cijena obvezne minimalne javne usluge uključuje sve troškove poslovanja koji nastaju davatelju usluge prilikom pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, a u što se ubraja i prikupljanje reciklabilnog otpada (papira, plastike, stakla, tekstila) te biootpada, uključujući obradu i zbrinjavanje istog, a koji troškovi danas uvelike premašuju cijene odlaganja miješanog komunalnog otpada (“crne kante”). Evo, na primjer, računica za 2018. godinu za područja 14 JLS-a gdje Čistoća pruža javnu uslugu:

Iako se RH obvezala davatelju javne usluge sufinancirati troškove sakupljanja i zbrinjavanja reciklabilnog otpada (iz tablice), to se do današnjeg dana dogodilo nije, pa iste troškove kroz cijenu obvezne minimalne javne usluge, nažalost, moraju u cijelosti platiti korisnici.

2. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada (varijabilni dio) – naknada koju davatelj javne usluge mora platiti na odlagalištu ili u RGCO za uslugu zbrinjavanja i/ili obrade predanog miješanog komunalnog otpada a koji je preuzet od korisnika javne usluge. Kriterij za obračun količina koje su preuzete na obračunskom mjestu korisnika je volumen spremnika i broj pražnjenja u obračunskom razdoblju. Jedinična cijena za litru miješanog komunalnog otpada za obračunsko razdoblje do 31.12.2018. godine iznosi oko 0,053 kuna, što za posudu volumena 120 litara iznosi 6,36 kuna bez PDV-a po jednom pražnjenju, dok za kontejner od 1100 litara za jedno pražnjenje to iznosi 58,30 kuna bez PDV-a.

3. cijena ugovorne kazne – ugovorna kazna je iznos određen Odlukom koji je korisnik usluge dužan platiti u slučaju kad je postupio protivno Ugovoru. Da bi se uopće moglo odrediti postupa li korisnik protivno Ugovoru, mora se provesti kontrola obavljanja javne usluge. Ugovorna kazna odnosno kontrole sadržaja posuda po obračunskim mjestima zasad se još uvijek ne provode.

4. naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom – iznos naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom obračunava davatelj javne usluge u ime i za račun jedinice lokalne samouprave na način određen Odlukom. Naknada se može odrediti u svrhu financiranja gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i sanacije neusklađenog odlagališta na području te jedinice lokalne samouprave.

TD Čistoća d.o.o. od 2002. godine na području Grada Varaždina primjenjuje sustav primarne selekcije na kućnom pragu na način da je svakom korisniku usluge bilo omogućeno odvajanje dijela reciklabilnog otpada (papir, plastika, staklo) od miješanog komunalnog otpada. Na taj način je Čistoća obavljala prikupljanje otpada od korisnika u individualnom domaćinstvu 70 puta godišnje. Od 1. srpnja ove godine nadogradio se u potpunosti sustav sakupljanja primarno selektiranog otpada na kućnom pragu, pa se broj odvoza u individualnim domaćinstava povećao na 90, odnosno 140 tamo gdje domaćinstva ne kompostiraju svoj biootpad. U stambenim zgradama taj broj se sa 134 odvoza povećao na 220 odvoza godišnje.

Povećanje broja odvoza generiralo je uvećanje cijena za korisnike (cijene po jednom odvozu su skoro pa ostale iste), a s obzirom na to da Zakon o održivom gospodarenju otpadom još od 2013. godine prilikom izračuna cijena ne prepoznaje broj članova domaćinstva, to su novim cijenama najviše pogođena samačka domaćinstva. Dosad su (od 2013. do srpnja 2018.) samačkim domaćinstvima razliku do stvarne cijene gospodarenja otpadom podmirivali ostali korisnici kroz svoju cijenu. S obzirom na to da davatelj javne usluge više nema nikakve zakonske mogućnosti “kombinirati” cijenu za samačka ili staračka domaćinstva, a isto nije pravedno prema ostalim korisnicima, to je, putem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, jedinici lokalne samouprave omogućeno da u svojoj Odluci o načinu pružanja javnih usluga iznađe model sufinanciranja za ovakve kategorije domaćinstava (tj. utvrđivanje kriterija za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu).

Što se tiče biorazgradivog komunalnog otpada, on se od srpnja ove godine ne smije odlagati u “crnu kantu”, već se mora odlagati u zasebni spremnik ili kućni komposter. Stoga preporučamo da, kada je to primjenjivo, korisnici usluge biootpad kompostiraju u vlastitom dvorištu ili vrtu, a kako je to i navedeno u Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom. Korisnici usluga koji nisu u mogućnosti obavljati “kućno komostiranje” u obvezi su koristiti i javnu uslugu prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Za te korisnike Čistoća će osigurati dodatne spremnike, a dodatni odvozi i zbrinjavanje koji se moraju obavljati jednom tjedno nedvojbeno utječu i na veću cijenu minimalne javne usluge.

I na kraju vjerujemo, a kao što je to bilo i dosad, da će sinergija svih dionika u procesu gospodarenja komunalnim otpadom (korisnici javne usluge, Grad Varaždin i davatelj javne uskluge) rezultirati postizanjem cilja, a to je umanjenje količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada.