Međimurski i varaždinski poljoprivrednici izlaze traktorima na cestu u znak prosvjeda
Poljoprivrednici iz Varaždinske i Međimurske županije u ponedjeljka, 19. veljače, kreću u jednodnevni prosvjed. O prosvjedu je izvijestila i međimurska...
U Gradu Ivancu ogorčeni su visokim novčanim kaznama koje je ovih dana dobila njihova komunalna tvrtka Ivkom d.d. radi odbijanja preuzimanja miješanog komunalnog otpada s područja grada Varaždina i 14 okolnih gradova i općina na odlagalište u Jerovcu.
Štoviše, u priopćenju odaslanom medijima ističu da se na Grad i spomenutu tvrtku i dalje nastavljaju pritisci, te da su već „dobili karakter političke i financijske presije bez presedana“!
Potvrđuje to i podatak da su – upravo onako kako su pojedini dobro obaviješteni mediji najavili nakon nedavnog sastanka varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja (SDP) s ministrom zaštite okoliša i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem (HDZ) radi rješavanja problema varaždinskog smeća – Ivkomu d.d. stigle rigorozne novčane sankcije.
U nastavku priopćenje Grada Ivanca donosimo u cijelosti:
I političkim analfabetima jasno je da je penalizacija uslijedila kao kazna zbog neposluha, točnije zbog odbijanja da Ivanec provede naredbu (usput rečeno, nezakonitu!) Ministarstva zaštite okoliša i održivog razvoja po kojoj bi se na odlagalištu u Jerovcu počele odlagati tisuće tona miješanog komunalnog otpada iz 15 gradova i općina Varaždinske županije.
Politički akteri koji stoje iza ovog scenarija, a koji sa sastanka u Zagrebu nisu propustili, kao odgovornog, prozvati ivanečkog gradonačelnika Milorada Batinića koji je odbio soluciju da upravo Grad Ivanec sa svojim odlagalištem u Jerovcu bude mjesto gdje će se sada konačno rješavati problem varaždinskog smeća opterećenog dugogodišnjim aferama i sudskim postupcima, svoju su najavu „o sankcijama koje slijede Ivancu“ i ispunili.
Ivkomu d.d. 100.000, direktoru Ivkoma 25.000 kuna kazne!
Dakle, nepuna dva tjedna nakon sastanka u Ćorićevu ministarstvu, Ivkom je rigorozno novčano penaliziran.
Budući da deponijem u Jerovcu upravlja Ivkom d.d. (komu je Grad Ivanec ugovorom dodijelio pravo građenja u svrhu sanacije odlagališta), inspektor zaštite okoliša Robert Rocek je Ivkomu d.d. izrekao kaznu od 100.000, a direktoru Ivkoma Edi Rajhu od 25.000 kuna!
To nije sve. Uz novčane kazne, Ivkomu d.d. je inspektor poslao i rješenje kojim mu naređuje da u roku od 8 dana na odlagalištu u Jerovcu mora početi preuzimati otpad iz Varaždina, Varaždinskih Toplica, Beretinca, Cestice, Gornjeg Kneginca, Petrijanca, Sračinca, Trnovca Bartolovečkog, Vinice, Vidovca, Jalžabeta, Svetog Ilije, Svetog Đurđa te iz Malog i Velikog Bukovca.
Kako na ovakvu situaciju gleda gradonačelnik Ivanca M. Batinić, aktualni predsjednik Skupštine Ivkoma d.d.?
– Ne pada mi na pamet otvoriti rampu na jerovečkom deponiju za ijednu kantu tuđeg smeća, a kamoli za tisuće tona otpada iz drugih 15 gradova i općina! Poručujem političkim akterima koji stoje iza ovoga: Rampa u Jerovcu za tuđi otpad ostaje spuštena! – kategoričan je Batinić.
Takav stav argumentira nizom dokumenata iz kojih proizlazi da doista ne postoji zakonska osnova temeljem kojeg bi ičije smeće, osim iz 6 JLS-ova ivanečkoga kraja, moglo u Jerovec.
Batinić: Kazne su rezultat političkog pritiska!
Riječ je o dokumentima koje su pravne službe Grada Ivanca i Ivkoma d.d. izvadile iz arhiva (riječ je o brojnim ugovorima, studijama, projektima, planovima, elaboratima, planovima gospodarenja otpadom, o Dinamici zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području RH, o dozvoli za gospodarenje otpadom i dr.) i iz svih njih jasno se iščitava da u Jerovcu nikad nije bila predviđena, a ni planirana mogućnost prihvata smeća iz drugih JLS-ova.
– U kontekstu svih događanja oko problematike tzv. varaždinskog smeća, smatram da su kazne izrečene Ivkomu i njegovu direktoru kao i naredba o tome da se Jerovec mora otvoriti za varaždinsko smeće donesene pod političkim pritiskom. Najavljujem pravnu bitku jer ovakva ucjena i prisila na tvrtku Ivkom, na Grad Ivanec i na nezavisnog gradonačelnika koji je izabran demokratskom voljom većine građana, sramota je i za državu koja se kiti epitetom pravne, kao i za moralni integritet političkih aktera koji stoje iza ove priče – oštar je Batinić te napominje da su već pokrenuti odgovarajući postupci u cilju zaštite interesa građana, Grada i Ivkoma.
Također, Batinić smatra da je pitanje odlaganja otpada u Jerovcu – a pogotovo kad je riječ o golemim količinama varaždinskog smeća uz koje se vežu afere s kriminalnim predznakom i sudski postupci – isuviše važna tema a da bi o tome odlučivale i sudbinu građana na terenu s pozicija moći krojile elite koje s Ivancem i Jerovcem nemaju nikakve veze.
Sramotna demonstracija moći
-Čudi me da gradonačelnik Varaždina smatra da je sasvim u redu problem vlastitog smeća riješiti tako da ga, u najdoslovnijem smislu te riječi, prebaciš „preko plota“, susjedima u Ivanec, pa neka se oni pobrinu za njega! Isto tako, griješe svi oni koji misle da im komfor ministarske fotelje daje za pravo da s visine svoje političke pozicije demonstriraju moć na način da jednim potezom pera i političkim imperativom određuju sudbinu ljudi na terenu, a da istovremeno te iste građane nitko o tome ništa ne pita – poručuje ivanečki gradonačelnik te nastavlja:
– Građani koji žive u Jerovcu, Dubravcu i okolici već niz godina trpe zbog „suživota“ sa smećem (smanjena vrijednost nekretnina, umanjena kvaliteta života i sl.) i jedva smo s njima dogovorili krhki mir i razumijevanje temeljeno na dogovoru da će se Jerovec zatvoriti odmah nakon otvaranja Regionalnog odlagališta u Piškornici (a koje je trebalo biti otvoreno još prije nekoliko godina). Odakle vam pravo da sada kršite sve potpisane ugovore, studije i planove i uznemirujete ih najavom dovoza golemih količina vanjskog otpada, da dižete tenzije i proizvodite loše raspoloženje među narodom? Sve vas, koji ste hrabri pred mikrofonima i pred TV kamerama, a koji problem varaždinskog smeća (nakon tolikih godina u kojima ste mogli, ali ga niste riješili) sada prebacujete nama, pozivam vas da dođete u Jerovec, da stanete pred građane i da njima date racionalno objašnjenje za pritisak koji vršite! A što se tiče stava izvršne vlasti Grada Ivanca kao i svih stranaka koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća, građanima poručujem da mogu biti mirni. Rampa u Jerovcu ostaje spuštena i nikakve kazne, prijetnje i ucjene to neće promijeniti – zaključuje M. Batinić.
Ludbreg danas slavi Dan Grada, a s gradonačelnikom Bilićem razgovarali smo o projektima, planovima, ali i trenutnoj političkoj situaciji. Među osnivačima je Nezavisne platforme sjever, čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec.
Ludbreg se ove godine opet upisao na kartu svijeta. Ovaj put zbog jedinstvenog obrazovnog programa kakvog nitko prije njih u Hrvatskoj nije realizirao. Kroz projekt “Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području”, izgradili su Newton sobe, i to uz stari mlin, na području koje je bilo prepušteno propadanju. U svijetu postoji samo 45 Newton soba, a jedine u Hrvatskoj imat će Ludbreg.
Za Ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića ovo je jedan od najljepših projekata, a za Ludbreg koji slavi svoj dan, sigurno jedan od ljepših poklona.
– Riječ je o obrazovanju i ulaganju u naše najmlađe. Želja nam je da kroz priču Regionalnog znanstvenog centra Lori govorimo i o Ludbregu kao mjestu koje pruža dodatne mogućnosti za obrazovanje za cijeli sjever, odnosno Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju te Zagrebačku županiju – rekao nam je Bilić.
Obrazovanje je sigurno prioritet, ali po pitanju projekata, Ludbreg je daleko dogurao i u drugim područjima. Među vodećima su po pitanju EU projekata, konstantno ulažu u komunalnu infrastrukturu, a ulažu i velike napore u brendiranju outdoor turizma. Da se trud isplati i da Ludbreg postaje sve više prepoznatljiv sportašima, rekreativcima i svima onima koji vole boravak u prirodi i takve sadržaje govori i činjenica da se upravo u Centru svijeta odvija Welcome Spring festival, manifestacija koja iz godine u godinu privlači sve više ljudi.
Razvoju turizma sigurno je doprinijela i suradnja s okolnim općinama, a da je spajanje i povezivanje itekako neophodno Bilić napominje već dulje vrijeme.
– Povezivanje i suradnja su ključni ako želimo razvijati ovaj naš kraj. Praktički od osnutka države stvara se ovisnost o Zagrebu, što politički, što u samom funkcioniranju, a prvenstveno financiranju. Turistička zajednica područja Centar svijeta obuhvaća područje Grada Ludbrega, Općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Jalžabet, a nedavno nam se priključila i Općina Trnovec Bartolovečki. I to je jedan dobar primjer kako se zajednički može bolje i efikasnije funkcionirati – kaže Bilić.
Kad ste već spomenuli financiranje, nedavno je baš iz Ludbrega stigla inicijativa o financiranju vrtića, odnosno stvaranju preduvjeta da vrtiću budu besplatni za sve roditelje.
Naša je država centralizirana fiskalno, teritorijalno, ali prije svega politički. Da, vrtići za mališane od 4 do 6 godina starosti mogu i trebaju biti besplatni, a inicijativa i prijedlog Nezavisne platforme sjever je da država preuzme financiranje vrtića na način kako se financira i osnovnoškolsko obrazovanje. Time bi se gradovima i općinama dala mogućnost za razvijanje projekata poput naših Newton soba. Međutim, prvenstveno je cilj olakšati roditeljima.
Znači li to da gradovi i općine sada ne mogu razvijati takve projekte?
Mogu, neki gradovi, ali u manjoj mjeri. Većina općina nažalost nema tu mogućnost. Sada ima novca, puno više nego prije 20 ili 30 godina, ali čeka u EU fondovima. Zbog smanjenog financijskog kapaciteta pojedinih općina taj novac ostaje neiskorišten. Općine jednostavno nemaju novca da bi takve projekte sufinancirale. Tu je i nedostatak stručnih kadrova koji bi u općinama projekte pripremali. Svjestan sam da je možda kriva percepcija da ljudi po općinama ne rade ništa. To zaista nije tako. Naša država i dalje ima ogromni birokratski aparat, koji JLS-ovi moraju zakonski poštovati pa se događa da se zaposlenici općina isključivo time bave. Grad Ludbreg s druge strane ima i kapaciteta i stručnih kadrova da takve projekte izradi i privede kraju, ali se vrtimo u krug. Nažalost postali smo zemlja koju je zarobila birokracija i politika interesa, prije svega stranačkih, a i osobnih.
Došli smo u situaciju da smo postali zemlja nezadovoljnih ljudi, u situaciju da ljudi više ne vjeruju ni u dobre projekte jer je javni prostor godinama zagađen aferama, raznim neispunjenim obećanjima i svađama među političarima. Toliko se kao pojedinci povlačimo u sebe i više ne percipiramo ni ono dobro za našu sredinu. Prije svega trebamo vratiti povjerenje u ljude, međusobnu suradnju i u konačnici, moramo postati svjesni da ovaj kraj vrijedi, isto kao i ljudi koji ovdje žive. Predugo smo bili zapostavljeni.
Kako to mislite zapostavljeni?
Premijer Plenković, ministri, i ostali dužnosnici su zaista u zadnja dva mjeseca bili puno putra u našem kraju. Ali nije ništa novo da nas pohodi vrh države pred izbore. Sve dosadašnje vlade zapostavljale su ovaj kraj. Nemamo more, ali mi ovdje imamo Bednju, Plitvicu, Dravu i Muru, plodnu zemlju, šume, vinograde… I jako vrijedne ljude, koji su doduše tihi. Pa se onda dogodi da je sjever Hrvatske i dalje na začelju po plaćama, da se pomaže istoku i jugu, da se ulaže u tunele i ceste uz obalu, a mi na primjer čekamo rotor u Selniku ili rekonstrukciju ceste prema Varaždinskim Toplicama godinama, iako svi znaju da su to crne točke i predstavljaju prometnu ugrozu.
Ljudima je bitno da imaju standard kakav zaslužuju, od cesta, uređenih ulica, makadamskih puteva, pa do ulaganja u obrazovanje i turizam. Lokalne sredine moraju biti bogatije, u smislu stvaranja boljih mogućnosti i boljeg standarda za svoje mještane. Ovako ih stalno tjeramo da budu na čekanju, da budu strpljivi jer ima važnijih projekata u drugim sredinama.
Naši ljudi nisu zaslužili da budu potplaćeni, da rade za premale plaće i jedva preživljavaju u miroviiu, da im se stalno govori da nema novca da bi im se uredila ulica ili uredilo igralište… a upravo s takvim problemima se suočavaju brojni načelnici. Znam da to nije jasno ljudima koji dane provode u zagrebačkim uredima i budimo realni, takvi ljudi pišu pravila, uredbe i zakone. I zato kažem da je politika sve udaljenija od ljudi.
Kad smo kod politike, Grad Ludbreg najdalje je stigao s projektom integriranog prijevoza. Ipak, nije bilo političke volje s viših instanca da projekt zaživi.
Da, ali to ne znači da ćemo mi odustati. Cilj je uspostaviti prijevoz koji bi zadovoljavao potrebe naših sugrađana, ali i koji bi bio jeftiniji. Trenutno imamo situaciju da recimo iz Ludbrega u Veliki Bukovec vozi jedna ili dvije linije dnevno ili ako odete u jednu od okolnih općina autobusom, nemate se više isti dan kako vratiti. I ljudi su ovisni o automobilima.
Integrirani prijevoz je jedan od najvažnijih projekata ne samo Ludbrega već i svih okolnih općina. Drago mi je da se napokon i na razini županije govori o važnosti uvođenja novog modela javnog prijevoza, ali isto tako znamo da problem nije od jučer.
Mi smo taj projekt do sada uložili smo dosta novaca, ali i dosta truda, dosta istraživanja i došli smo do faze kad ga možemo implementirati. I tu se najbolje vidi što znači biti na čekanju. Čekati autobus da odete do doktora, u školu, na trening, na kavu s prijateljima koji neće doći. Ali zato dolazi autobus za Njemačku, Norvešku, Nizozemsku koji odvozi naše mlade ljude koji se ne budu vratili.
Projekt je vrijedan tridesetak milijuna kuna s uključenim obnovljivim izvorima energije. Ukoliko bismo radili klasičnu priču ona bi bila puno, puno jeftinija, ali očekujemo da bismo se mogli javiti na neki od natječaja upravo koji potenciraju autobuse ili na električni pogon ili na vodik. Mi smo istovremeno s tim projektom spremili projekt punionice vodika odnosno proizvodnje solarne energije. Jedan smo od rijetkih malih gradova koji ima spreman projekt. Očekujem da ćemo uspjeti pronaći financiranje za ovaj projekt jer je uistinu kvalitetan i vrijedan i sve susjedne općine jednako su kao i mi zainteresirane da on zaživi. Realizacija projekta bi ujedno značila i uštedu gospodarstvu jer bi stanovnici našega kraja mogli s posla i na posao odlaziti autobusom koji je jeftiniji od javnoga prijevoza, a tu je i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Osobno mi je želja da ovaj projekt što prije zaživi. Jer sada imamo ljude u općinama odsječene od gradova. Zaboga, nismo u srednjem vijeku da ne možemo omogućiti školarcima da idu na treninge autobusom u Ludbreg ili Varaždin ili umirovljenicima da odu liječniku ili u trgovinu. Kao da nije dovoljno da ti umirovljenici jedva krpaju kraj s krajem. Na žalost, do ovoga projekta je stalo jedino nama i nikome drugom.
Umirovljenike u zadnjih nekoliko mjeseci svi spominju
Zapravo je to tužno jer umirovljenici ne žive teško samo pred izbore, a nažalost već smo se više puta uvjerili da im nije bilo bolje ni poslije izbora. Kad letimično pročitate medije vidite da dosta stranaka ima dobrih dijelova programa, pa i onih vezanih za umirovljenike. Nažalost, većina tih predizbornih ostane samo to – predizborni program. Povećanje mirovina svakako treba biti prioritet jer ove jednokratne pomoći ne rješavaju problem dugoročno. Međutim, isto tako je važno riješiti problem nedostatka domova za starije, što je jedan od razloga što je smještaj u domovima toliko poskupio da si ga sve manje ljudi uopće i može priuštiti. Zato smo mi u Nezavisnoj platformi sjever razradili model prema kojem bi se u svakom gradu, a po potrebi i u pojedinim općinama, izgradio dom za starije odnosno centri koji bi pružali cjelodnevnu skrb starijim osobama koji bi na taj način mogli čim dulje u svojim domovima. Time bi omogućili da naši stariji mirovinu provode blizu svojim obitelji, u svom gradu, a i puno, puno jeftinije.
I za kraj, što očekujete od kampanje, a što od rezultata izbora ?
Ako je suditi prema ovome što smo do sad gledali i slušali, dobro je da će kampanja biti kratka. Jer, sve se svodi na svađe, pozive na testiranja i tko je bolji ili jači. Nažalost takva se politika iz saborskih klupa preselila i na lokalnu razinu i to je zato jer u politici zapravo i nema nekih promjena, ljudima su se nudile stalno iste opcije, koje su, ovisno o rezultatima izbora, samo mijenjale strane. Pa vidimo i sada da su stranke koje su još donedavno bile u Vladi s HDZ-om, sad idu u koaliciju s SDP-om. To je samo dokaz da je politika sama sebi svrha i da se sve svodi na interese pojedinaca u strankama. Mislim da je građanima dosta velikih političkih priča i zastava koje nastoje biti dobri i prema jugu i sjeveru i zapadu i istoku. I u takvim odnosima uvijek bolje prolaze oni koji su glasni i imaju više vremena od nas.
U stvarnom životu, a pod tim mislim sve ono što se ljudima događa, od malih plaća, visokih cijena, mizernih mirovina, nemogućnosti da djeci omoguće sve što bi htjeli, je nažalost situacija sve teža. Jer kako drugačije objasniti s jedne strane da netko tvrdi da nam nikad nije bilo bolje i da plaće nisu bile nikad veće, a s druge strane one koji govore da su ovi prvi krivi što nam nije dobro. Zato je jasno i normalno da je izlaznost na izborima sve manja i da ljudi imaju osjećaj da nemaju za koga glasati. Nezavisna platforma Sjever na izbore izlazi samostalno u našoj izbornoj jedinici jer smatramo da je vrijeme da kažemo dosta odnosu na koji se država i politika odnosila prema ovome kraju. Za razliku od većine ostalih mi ne moramo slušati nikoga u Zagrebu, nismo nikome ništa dužni, politički put nam ne određuju iz nekih ureda u metropoli i u Saboru ćemo biti glas naših vrijednih ljudi sa sjevera. Svi već lokalno radimo kao načelnici, gradonačelnici, župani, vijećnici i svakodnevno rješavamo probleme i vodim nove projekte.
Podravci najbolje znaju kako je u Podravini i koliko nam svima znači Podravska magistrala koje nema ni u planovima, isto tako Međimurci najbolje znaju šta treba Međimurju, Zagorci najbolje znaju što treba Zagorju. I to je bit priče. Ne trebaju nam strančarenja jer si takvu politiku više Hrvatska ne može priuštiti zbog realnih problema koje sam ranije spomenuo. Bolji standard, veće plaće i mirovine, besplatni vrtići, jeftiniji domovi i efikasniji prijevoz, uređene ceste i modernije obrazovanje, zdravstvo bez korupcije… Zvuči jednostavno jer zapravo i je jednostavno, ali to ni jednoj političkoj opciji do sad nije odgovaralo jer im se valjda činilo da bi bez ideologija i svađa njihovo djelovanje izgubilo smisao.
Građani Hrvatske dramatično lošije ocjenjuju zdravstvo nego prije četiri godine te velika većina (njih čak 88 posto) tvrdi da će na njihovu odluku o odabiru političke opcije u najvećoj mjeri utjecati programi usmjereni na poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.
Konkretno, ocjena zdravstva koja je 2020. bila prosječnih 3.3 danas je pala na jako niskih 2.7, piše index.hr.
Pri tome, samo 13 posto građana hrvatskom zdravstvu daje ocjenu vrlo dobar, a gotovo nitko odličan, dok tek svaki šesti građanin misli da je zdravstveni sustav fokusiran na pacijenta.
Najvažniji su to nalazi istraživanja o stanju zdravstvu u Hrvatskoj koje je prošlog mjeseca za HealthComm Forum provela agencija Ipsos.
Osim što su, ocjenjujući stanje po različitim aspektima zdravstva, nikad nezadovoljniji hrvatskim zdravstvenim sustavom, građani ističu da su iznimno nezadovoljni javnim zdravstvenim politikama Vlade i ministarstva (samo 17 posto građana ocjenjuje ih visokom ocjenom), a najviše hvale kvalitetu privatnih zdravstvenih ustanova i digitalizaciju zdravstva (52 posto daje visoku ocjenu privatnim zdravstvenim ustanovama, odnosno 53 posto digitalizaciji).
Kada se govori o konkretnim temama u zdravstvu, buduća Vlada najhitnije bi trebala riješiti pitanje lista čekanja jer čak 56 posto građana smatra ukidanje ili skraćivanje liste čekanja za dijagnosticiranje i liječenje, posebno za onkološka oboljenja, najvažnijom pojedinačnom zdravstvenom temom kampanje koja utječe na njihov odabir političara odnosno stranaka na proljeće.