Povežite se s nama

U fokusu

Više od 27.000 umirovljenika radi, a najviše ih je u trgovinama. Zašto? Jer su mirovine premale

Objavljeno:

- dana

Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.

Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.

Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.

U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).

Dobar posao na obali: Radnika u mirovini čak 900 manje nego u turističkoj sezoni

Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje