Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat

Objavljeno:

- dana

Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva obrane RH tada su isticali da je Hrvatski sabor Odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, kojom je od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, zamijenio dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Naglasili su da ročnicima koji pristupe dragovoljnom vojnom osposobljavanju te pristupe Hrvatskoj vojsci omogućuje popuna Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zaokret

U međuvremenu Mario Banožić više nije ministar obrane, a na njegovo mjesto stigao je Ivan Anušić. I sada nakon osam mjeseci ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenje obveznog vojnog roka.

Naime, nacionalni mediji imaju informacije da bi od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž.

U MORH-u smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.

U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu.

Bivši ministar obrane Mario Banožić početkom prošle godine povisio je naknade dobrovoljnim ročnicima s 400 na 700 eura mjesečno, a novi ministar planira ih još podići, ako za to bude imao prostora u proračunu. Služenje tromjesečnog obveznog vojnog roka novacima bi ulazilo i u radni staž.

Priziv savjesti

Ovdje se ponovno otvorilo pitanje što s mladima, kojih je bilo oko 70 posto, koji su se 2008. godine pozivali na priziv savjesti pa je vojni rok zamrznut. MORH kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke.

Njih bi MORH, primjerice, učio kako reagirati u slučajevima katastrofe ili pružiti prvu pomoć. Zasad se pod svaku cijenu želi izbjeći civilno služenje vojnog roka, primjerice rad u domovima za starije i nemoćne ili nešto slično.

Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost ne moraju imati, stekli bi je na obuci, ona ne bi bila obvezna, samo moraju biti zdravi da mogu izdržati napor, pišu nacionalni mediji.

No, što na uvođenje vojnog roka kažu Varaždinci i Varaždinke.

Milan Magdalenić

– Bio sam u JNA u Srbiji. Koristilo je mladima za poslije. Služio sam 15 mjeseci, a nekad je bilo dobro, a nekad loše. Ta disciplina nije bila previše izražena ako si bio normalan u glavi – ističe Milan Magdalenić.

Korist?

Suprug Danice Herceg služio je JNA-a u Sarajevu.

– S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bilo bi dobro da se mladi osposobe za rukovanje oružjem. Ne daj Bože da do nečega dođe. Mislim da će s ovim mlađim generacijama biti malo teže, budući da im je potrebno više stege – dodala je Herceg.

Danica Herceg

Hrvatsku redovnu vojsku među posljednjima je služio Karlo Čolja.

– Šest mjeseci u Požegi i na Plesu. Nije bilo tako strašno. Dobro bi mlađim generacijama došlo da malo puste mobitele sastrane, da malo vide što je red i disciplina. Sad sam natrag dobio poziv za pričuvu, pa bi po meni bolje bilo da se mlađe regrutiraju, a ne da se nas zove na vježbe i pripravnost – rekao je Čolja koji drži da su tri mjeseca dovoljna da se prođe temeljna obuka.

Karlo Čolja

Za uvođenje obveznog vojnog roka je i Robert Kaniški.

– Apsolutno sam za to, jer ne bi se mladi toliko tukli po ulicama. Ove Bad Blue Boyse sve ih treba poslati u vojsku – rekao je kroz šalu Kaniški.

Robert Kaniški

Zanimljivo mišljenje o uvođenju vojnog roka ima Leon Grgić koji je hrvatski branitelj i dva puta je ranjavan.

Emotivno

– Služio sam JNA-a i bio sam u Gardi. Premijer i predsjednik nisu bili. Bio sam zadnja generacija u JNA-a 90/91. i bio je traumatično. Nisam baš za te priče da se treba čeličiti. Tko hoće neka ide, tko neće ne mora. Dva sam puta bio ranjavan. Svom djetetu bih noge polomio da ide u rat. Na kraju svaki rat završe primirjem. Bogati sklone djecu i podjele kosti. Išao sam u školu sa Srbima, nisam imao s njima problem. To je bio nečiji drugi rat. To nije bio rat od moje generacije, a ako vidite ljude koji su poginuli to su bili oni većinom rođeni od 1963. do 1973. godine. Sada se na uvođenju vojnog roka samo broje politički poeni – ističe hrvatski branitelj.

Leon Grgić

No, drugi hrvatski branitelj, aktivan u braniteljskim udrugama, Ivica Dolenec je za uvođenje vojnog roka.

– Nitko osim Hrvata neće braniti Hrvatsku. Iako smo u NATO savezu neće neki Nijemac doći i braniti Hrvatsku. To moramo sami. Uzdaj se u se i u svoje kljuse – drži Dolenec.

No, što o svemu misle mladi, odnosno srednjoškolci.

– Zanimljivo, ali po meni nije potrebno obvezno uvođenje obveznog vojnog roka. Ima dovoljno discipline i u školi – zaključio je Toni Jezidžić.

Toni Jezidžić

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje