Povežite se s nama

U fokusu

Izvješća Kazališta, Muzeja i Knjižnice su pala zbog pet milijuna kuna duga, ali je li to baš tako?

Objavljeno:

- dana

(NE)ISTINA

Najveće varaždinske ustanove u kulturi – HNK, Gradski muzej Varaždin i Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” – zajedno s Gradskim vrtićem i Gradskim bazenima – u tri su dana od “nepopravljivih gubitaša” došli u pozitivu.

Dug od pet milijuna kuna spustio se na 107 tisuća. Toliko je dužno HNK, dok su Muzej, Knjižnica, Vrtić i Bazeni 2016. zapravo završili u pozitivi.Kako su gotovo preko noći gubitaši postali pozitivni?

Sve je počelo prošlog tjedna na sjednici Gradskog vijeća. Predsjednik Odbora za financije Željko Bunić je na temelju dobivenih izvješća zbrojio dugovanja i rekao vijećnicima da Lista Ivana Čehoka – najbrojnija u Vijeću – neće dati podršku gubitašima. Rečeno – učinjeno, i izvješća pet gradskih ustanova nisu prihvaćena.

Jedni su se naslađivali, drugi zgražali i prozivali ravnatelje

Vijećnici očigledno nisu znali za novu metodologiju obračuna Ministarstva financija, prema kojoj su ustanove revnosno napravile izvješća, pa su ravnatelji ostali u čudu. Njima nije bilo jasno što se dogodilo. Troje prozvanih kulturnjaka je bilo toliko smeteno da se tek ovlaš pokušavalo obraniti. Jer naputak Ministarstva financija striktno nalaže metodologiju izračuna i od pročelnice su tražili da ga i pročita.

U njemu piše da jedinice lokalne samouprave i proračunski korisnici ne smiju priznavati prihode ostvarene u siječnju 2017. godine kao prihod iz 2016. godine. – Proračunski korisnik je obavezan prikazati rashod 2016. godine za obaveze koje su nastale u toj godini bez obzira jesu li obaveze podmirene u toj godini i da li je proračun doznačio sredstva. Po toj obavezi proračunski korisnici mogu imati metodološki manjak. To konkretno, primjerice, znači, da ako se plaća knjiži 31. prosinca, ona ulazi u rashod, a prihod se ne smije uknjižiti. Prihodi se, dakle, računaju za 11 mjeseci, a rashodi za 12. U izvješćima su, znači, rashodi točni, prihodi su manji, a manjak je veći.

Pročelnica je okružnicu imala pred sobom, ali je nije pročitala vijećnicima i presuda je donijeta: izvješća nisu prihvaćena. Štoviše, stekao se dojam da ravnatelji zapravo mogu biti zahvalni što neće biti smijenjeni.

Priča o gubicima od pet milijuna kuna u dvije godine postala je velika medijska vijest. Jer dugovi su prema metodološkom izračunu ogromni: HNK 1,1 milijun kuna, GMV 462 tisuće, Knjižnica 240 tisuća, Dječji vrtić 376 tisuća kuna. To je više od 2,4 milijuna kuna, pa kad se tome pridoda 2,5 milijuna od godinu ranije, dolazi se do brojke od pet milijuna.

Veliki obrat

Jedni su se naslađivali, drugi zgražali, a svi zajedno nisu vidjeli smisao da ustanove i dalje vode ljudi koji rade tolike gubitke. Dok su mediji trančirali ustanove, Jasna Jakovljević (HNK), Miran Bojanić Morandini (GMV) i Mario Šoštarić (Gradska knjižnica) grčevito su se držali priče o sad već famoznome “naputku”. Međutim, nije bilo pomoći. Priča o gubicima već je uzela maha.

Samo tri dana kasnije sve se okrenulo. Željko Bunić – koji je kumovao stresu kulturnjaka – nakon prosvjeda navodnih gubitaša odradio je dubinsku analizu i zaključio da su ravnatelji – u pravu. Ne samo da nisu dužni milijune nego su svi, izuzev HNK-a – koje ima dug od 107 tisuća kuna – godinu završili u plusu.

Rekao je da nije znao za famoznu okružnicu Ministarstva. Kao financijskog stručnjaka jako ga je naljutila, kako kaže, besmislenost novog načina izračuna iz 2015. godine. Zbog toga je došlo do izračuna gubitka kojeg u stvari nema. – Ministarstvo financija je dalo vrlo dvojbeno tumačenje izrade izvještaja. Po njemu su prihodi umanjeni za manjak iz proteklog razdoblja. To se ne radi. Javne ustanove nisu imale izbora, morale su se pridržavati pravila, pa je ispalo da su dvije zadnje godine u manjku. Danas sigurno mogu tvrditi da je u realnom manjku u 2016. godini bio samo HNK i to nije uopće dramatičan minus – zaključuje Željko Bunić.

On ne misli stati samo na tome. Već je zatražio sastanak u Ministarstvu financija, na koji namjerava otići zajedno s članovima Upravnog odbora za financije i proračun.

Što je istina?

– Želimo da nam egzaktno objasne je li ovaj način izvještavanja koji su dale javne ustanove ispravan. Po mojoj procjeni nije, ali želimo od njih čuti zbog čega to rade. Na taj način se, ako ništa drugo, zbunjuje javnost i zbunjuju se vijećnici, a što je najgore, prekršena su pravila proračunskog računovodstva. To je potpuno besmisleno – tvrdi Željko Bunić. On “metodološki manjak” naziva “metodološkom greškom”.

A kakva je zapravo realna financijska situacija u ustanovama u kulturi? Nije sjajna, ali nije ni dramatična. Ukupan zajednički rezultat bi bio da su 2016. godinu završile zapravo s nulom. Sveukupni kumulativni manjak – nakupljen tijekom godina – je 2,5 milijuna kuna. – To nisu visoki manjkovi – veli Željko Bunić.

Ravnatelji ovih ustanova u kulturi još se oporavljaju od šoka koji su doživjeli na sjednici Gradskog vijeća, kad su ih vijećnici bez puno priče “sasjekli”.
Kad je čuo da je gubitaš, ravnatelj Knjižnice Mario Šoštarić pokušao je objasniti situaciju za govornicom, a kad to nije pomoglo – napustio je sjednicu. – U devet godina mog vođenja ustanove Knjižnica nije poslovala s manjkom. Nedavno nam je bila Državna revizija i dobili smo bezuvjetnu ocjenu – kaže.

Vlastiti prihodi Knjižnice su oko 787 tisuća kuna. Ustanova ima četiri objekta s više od 1.000 kvadrata i svi računi su plaćeni s danom dospijeća. Prvog dana ove godine Knjižnica je imala na računu 198 tisuća kuna. Radi se dobro: Knjižnica je puna, posudba ide dobro, kupuju se novi naslovi, a iako se po ljetu radi u jednoj smjeni posudba je ista kao i u ostatku godine.

Miran Bojanić Morandini se čudi što pojedini vijećnici nisu prepoznali da su izvješća u skladu s propisima. Muzej posluje bez realnoga gubitka i njegovi programi su, kaže ravnatelj, prepoznati kao odlični. On je jako ljut. – Inzistirat ćemo na istini svim raspoloživim mogućnostima. Prvenstveno zbog naših građana, koji iz svojih poreza i prireza dijelom financiraju GMV, pa ne možemo pristati na tobožnju tezu da financiraju nekakvoga gubitaša – oštar je Miran Bojanić Morandini. Muzej je 1. siječnja na računu imao 27.350 kuna.

Od 200-tinjak hrvatskih muzeja Gradski muzej Varaždin jedan je od najposjećenijih, s ponajvećim udjelom namjenskih vlastitih sredstava u financiranju programa, afirmiran je u europskim okvirima te je dobitnik brojnih nagrada struke.

Godinu je realno s minusom od 107 tisuću kuna završilo samo HNK. To je izračun stručnjaka, iako intendantica Jasna Jakovljević kaže da je Kazalište bilo u plusu 120 kuna. Za razliku od drugih, kazalištarci se ne bi čudili da je metodološki izračun točan. Jer, prema njima je poslovna politika skroz kriva. Kazalište je lani imalo 11 premijera – sedam vlastitih i četiri u koprodukciji – a broj repriza je smiješno malen. Jasna Jakovljević smatra da prigovori nisu osnovani. Kako god bilo, nije jasno da Grad ne zna kako posluju njegove ustanove. Ali to je bila praksa bivše vlasti, koja u Gradu kulture nije imala ni Strategiju razvoja kulture, koja je ušla u izradu u zadnjoj godini mandata, i to zbog inzistiranja Kulturnog vijeća.

Zbog takve prakse su vijećnici o novčanim poslovima ustanova saznali tek na sjednici, kad su podnijeta izvješća, pa nije ni čudno da nisu ništa znali o metodologiji izračuna.
Bili oni u minusu ili ne, ovakva situacija, ubuduće, najavio je Željko Bunić, neće biti moguća. Ustanove će kvartalno predavati izvješća, pa iznenađenja neće biti moguća. Barem se tako nadaju u Gradu.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Neplodnost je “tihi” problem: može li se obiteljima u Varaždinu i Čakovcu pomoći da lakše dođu do roditeljstva?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nekoliko hrvatskih gradova, kao što su Osijek i Makarska, početkom ove godine započela je provedba nove demografske mjere – financijskih potpora mladim obiteljima za medicinski pomognutu oplodnju (MPO). Trebaju li takvu mjeru uvesti i gradovi na sjeveru Hrvatske, Varaždin i Čakovec, provjerili smo kod nekoliko sugovornika s ovog područja.

Pozitivan primjer

Naime, Grad Makarska osigurao je u svom proračunu 150.000 kuna kako bi bračni ili izvanbračni parovi u ovoj godini, počevši s 1. siječnja, mogli ostvariti pravo na sufinanciranje troškova za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje. Odluku je u prosincu prošle godine usvojilo njihovo Gradsko vijeće, a gradonačelnik Makarske Zoran Paunović tom je prilikom rekao da društvo ovaj problem više ne može ignorirati.

– Neplodnost je problem o kojem se tiho i nedovoljno govori, iako je u Hrvatskoj, kao i globalno, u neprestanom porastu. Predviđa se da će za 10 godina u većem dijelu svijeta neplodno biti oko 30 % parova. Žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete s prosječno 29,4 godine, sve češće tek nakon 30, čak i 35 godina starosti, a neplodnost je gotovo jednako prisutna kod oba spola. Za one koji žele postati roditelji neplodnost je velika trauma, često popraćena osjećajem krivnje i tuge. Ne možemo kao društvo samo okretati glavu, vrijeme je da Grad napravi važan iskorak i osigura financijsku potporu Makarankama i Makaranima koji se nose s ovim problemom – naglasio je gradonačelnik Makarske.

Objasnio je da pravo na sufinanciranje, između ostaloga, ostvaruje podnositelj zahtjeva koji je prethodno iscrpio sve mogućnosti koje su ostvarive na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno važećem zakonu kojim je uređeno pitanje pomognute oplodnje.

Na sjeveru

A da je sadašnji Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, koji datira iz 2012. godine, nakon 10 godina potrebno unaprijediti, tvrdi i saborska zastupnica iz Čakovca prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med. Ističe da zakonski okvir u prvom redu treba mijenjati zbog nekoliko razloga: kako bi se akceptirao desetogodišnji napredak medicinske znanosti na tom području te omogućilo proširenje prava na medicinski pomognutu oplodnju.

– Tragično je da ova Vlada izmišlja neke demografske mjere koje će dati slabe ili nikakve rezultate, a onu koja dokazano dovodi do većeg broja rođene djece, a MPO to jest, stigmatizira – smatra saborska zastupnica Andreja Marić.

Navodi da jedan od važnih ciljeva zdravstvenog sustava, ali i drugih javnih sektora, mora biti poboljšanje demografske situacije u Republici Hrvatskoj te oštro upire prstom u državu koja, navodi naša sugovornica, “još uvijek ne zna ili ne želi prionuti rješavanju ovog problema”. Pozdravlja mjeru koju je uveo Grad Makarska kada je riječ o financijskim potporama svojim sugrađanima, konkretno mladim obiteljima po pitanju medicinski pomognute oplodnje, te se slaže da bi se po tom pitanju trebale iskazati i ostale županije, gradovi i općine.

– I druge jedinice lokalne (regionalne) samouprave, pa tako i Grad Čakovec, trebale bi se, u okviru svojih financijskih mogućnosti, uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kada su iscrpljene ostvarive mogućnosti na teret HZZO-a, no svakako je na potezu i država – izjavila je saborska zastupnica, napomenuvši da Vlada RH također nije pokazala dovoljno sluha za ublažavanje menstrualnog siromaštva, odbivši smanjiti porez na menstrualne potrepštine.
U Gradu Čakovcu, na čelu s gradonačelnicom Ljerkom Cividini, također pozdravljaju demografsku mjeru Grada Makarske navodeći da je hvalevrijedna te rezultat višegodišnjeg promišljanja i osluškivanja potreba njihovih građana.

– Kako u ovom trenutku u Gradu Čakovcu nismo upoznati s činjenicom da bi našim građanima ovakva mjera bila potrebna, svjesni da HZZO plaća troškove pomognute oplodnje do određene razine, dosad nismo razmišljali o ovakvoj mjeri. Dakako da svaki dobar primjer, posebice kada se pokaže pozitivnim u praksi, valja slijediti. Samim tim ćemo s veseljem pratiti rezultate i demografske promjene u Makarskoj i ostalim gradovima ako uvedu mjere ovakvog tipa te s našim građanima uvidjeti potrebu za uvođenjem iste i u Čakovcu – tvrde iz Grada Čakovca te dodaju:

– Svaki vid potpore mladim obiteljima vidimo kao ključan za naš grad i Međimurje općenito jer nam je cilj zadržati i pomagati naše mlade te ih poticati da ostanu u svom rodnom kraju. Ono o čemu jesmo razmišljali, i gdje su napravljeni prvi koraci uz istraživanja i komunikaciju sa srodnim udrugama, je potpomaganje parova koji se odluče na usvajanje, što donosi višestruku korist za zajednicu. Međutim, to je program koji je još u povojima te se o mogućnostima još diskutira – otkrivaju iz središta Međimurske županije.

Zbog sve više prisutnih negativnih demografskih trendova, i Grad Varaždin bi se trebao uključiti u sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje kod mladih parova, smatra vijećnica Gradskog vijeća Grada Varaždina Silvija Cupar.

– Pružanje financijske potpore obiteljima zbog visokih troškova medicinski pomognute oplodnje stvara poticajnu okolinu za planiranje potomstva te ostvarivanje težnje za roditeljstvom. Naravno da postoje ograničeni fiskalni kapaciteti, no oni moraju prvenstveno pratiti potrebe stanovnika. Uz ovu inicijativu, smatram da bi Grad Varaždin u skoroj budućnosti trebao pružiti potporu i posvojiteljima te uvesti mjere besplatnog vrtića za drugo ili treće dijete, za što ću se kao gradska vijećnica zalagati – izjavila je vijećnica Silvija Cupar te zaključila da su mlade obitelji stup svakog društva, stoga podupire ovu demografsku mjeru “jer ne doprinosi samo demografskom razvoju već i stvaranju kvalitetne i zadovoljne zajednice u cjelini”.

FOTO: Udruga RODA

IZAZOVI NEPLODNOSTI

Parovima ili pojedincima koji se žele ostvariti kao roditelji, a pritom se suočavaju s izazovima koje donosi neplodnost, dobro je poznata informacija da na području Varaždinske i Međimurske županije nema ugovorenih ustanova koje provode postupke medicinski pomognute oplodnje.

Prema podacima iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, to mogu učiniti u KBC-u Rijeka, KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Split, KBC-u Osijek, KB Merkur i KB Sveti Duh te ugovorenim privatnim poliklinikama: Poliklinikom BetaPlus, Poliklinikom Škvorc i Poliklinikom IVF.

No, dobra je vijest da ne postoji lista čekanja za medicinski pomognutu oplodnju, budući da je ugovoreno više postupaka nego što ih je obavljeno, navode iz HZZO-a.

U jednoj godini obavljeno oko 4000 postupaka

Prema procjenama, s neplodnošću se danas u Hrvatskoj suočava čak 17 % parova, a cijeli proces medicinski pomognute oplodnje iznimno je stresan i financijski iscrpljujući.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, do studenoga prošle godine u Hrvatskoj je broj obavljenih postupaka medicinski pomognute oplodnje iznosio 3910, a 2020. godine 3758, pri čemu broj postupaka ne znači i broj osiguranih osoba jer, na primjer, jedna osoba može imati jedan, dva ili tri postupka.

U slučaju Grada Makarske priznavat će se do 50 % troškova, maksimalno u iznosu do 7500 kuna, za do dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini. U proračunu su predviđena sredstva na godišnjoj razini, a zahtjevi će se odobravati po redu prijave, sve do iskorištenja sredstava planiranih u tekućoj godini.

Kako stoji u novoj Odluci o socijalnoj skrbi Grada Makarske, pravo na sufinanciranje troškova medicinski pomognute oplodnje može se priznati podnositelju zahtjeva koji je iscrpio sve mogućnosti koje su, sukladno Zakonu, ostvarive na teret HZZO-a, i to za najviše dva pokušaja medicinski pomognute oplodnje u jednoj kalendarskoj godini.

Pravo na sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje priznaje se i ženi nakon navršene 42. godine života ako nije mogla ostvariti mogućnosti za postupke pomognute oplodnje na teret HZZO-a.

Hoće li takvu demografsku mjeru slijediti Varaždin ili Čakovec, gradovi u kojima se gotovo uvijek ističe važnost podizanja nataliteta, zadržavanja stanovništva, ali i dolazaka mladih obitelji?

Nastavite čitati

U fokusu

Ako će cijene goriva rasti i idućeg tjedna, Vlada će ih ponovo zamrznuti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ako će cijene goriva rasti i idući tjedan, Vlada bi mogla ponovno limitirati cijene goriva, izjavio je premijer Andrej Plenković na današnjem saborskom aktualnom prijepodnevu.

Prema pisanju portala Index, premijer je rekao da će ponovo limitirati sva goriva, ako će imati procjenu da će idućeg tjedna rasti njihova cijena.

Napomenuo da je, kada je riječ o cijeni goriva, Vlada je prije tri mjeseca limitirala cijene na 11,0 i 11 kuna te držala tu cijenu dva mjeseca, čime je izbjegnut udar na građane.

– Nakon toga smo prepustili stvari tržištu, primijetili smo da su današnje cijene benzina više, ukoliko imamo procjenu da će cijena idućeg tjedna rasti, mi ćemo opet limitirati sva goriva, osim premiuma – kazao je Plenković, a prenosi Index.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje