Uključite se u javno savjetovanje o raspolaganju imovinom Grada Varaždina
U razdoblju od 25. srpnja do 26. kolovoza 2024. godine provodi se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom donošenja Odluke o...
PUTOVANJE ŽIVOTA
Josip Beber student je prve godine diplomskoga studija upravljanja okolišem na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, a u kolovozu prošle godine volontirao je u Egiptu preko studentske organizacije AIESEC. Preko AIESEC-a na volontiranje u vrtiću odlučila se i Jasmina Bočkaj, sada već magistra ekonomije, koja je krajem srpnja prošle godine posjetila Slovačku.
– Tražio sam načine za volontiranje na duže vrijeme koje bi uključivalo život u nekoj drugoj sredini i kulturi – objašnjava Josip koji je htio na svojoj koži osjetiti kako je to živjeti izvan pravila sredine u kojoj je dosad živio. Egipat je, kaže, pravi izazov.
– Moji odlasci na volonterski posao, izleti te uobičajene šetnje gradom, govoreći o sigurnosti, uvijek su prolazili glatko iako je stav većine ljudi da Egipat nije sigurna zemlja – objašnjava Josip koji je volontirao u egipatskoj tvrtki „Schaduf“. Tamo je radio na popravku sistema prskalica za navodnjavanje malih vrtova na zgradama Kaira i na izradi sheme za pješčani filter.
Svaku je večer u Kairu izlazio na čaj, a vikendima je posjećivao neke od najpoznatijih egipatskih destinacija poput Crne i Bijele pustinje, Fayum pustinje, Marsa Alama, grada Dahaba i Aleksandrije te planine Sinaj sa samostanom Svete Katarine.
Visoko obrazovanje je, kaže, u Egiptu jako skupo. Prema razgovorima koje je vodio s članovima AIESEC-a, saznao je kako jedna godina košta otprilike 150.000 američkih dolara, a prosječna plaća u Egiptu iznosi 1200 EGP (1EGP= 0.80 lipa). Iz tih razloga većina studenata pokušava barem jedan semestar provesti u razmjeni gdje je obrazovanje jeftinije ili čak besplatno.
– Kroz svoj boravak upoznao sam ljude sa svih kontinenata osim Australije, naučio pokoju riječ arapskog i primijetio da Egipat nisu samo piramide i pustinje, nego i zelenilo Nila, prekrasno Crveno more i planinski lanci Sinaja, ljepota u ljudima, pregovaranje za pravu cijenu na tržnici… I tradicija potpuno različita od naše – objasnio je Josip.
Jasmina se odlučila na volontiranje u Slovačkoj jer je željela promijeniti okruženje u kojem se nalazila. Volonterski posao odrađivala je u dječjem vrtiću slovačkoj prijestolnici Bratislavi, za koju kaže da joj je postala drugi dom.
– Život u nepoznatom dao mi je samostalnost koju ne bih dobila da sam ostala kod kuće – rekla je Jasmina koja je primjetila kako i slovački studenti imaju iste probleme kao i hrvatski.
– I tamo se studenti bore sa zbrčkanim rasporedom, dobivaju informacije u zadnji tren i zatrpani su teorijom – objašnjava Jasmina koja je tijekom boravka u nepoznatoj zemlji stekla snalažljivost i prilagodljivost koje su joj uvelike pomogle da otkrije sebe.
Izvor: Josip Beber, Jasmina Bočkaj
Foto:
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.