Uoči obilježavanja Hrvatskog dana šećerne bolesti, 14. svibnja, važno je upozoriti na potrebu rane intervencije kod postojanja čimbenika rizika za predijabetes poput preuhranjenosti/pretilosti, visokog unosa visokoenergijskih namirnica i tjelesne neaktivnosti, a čime se sprječava ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2 i dugoročno utječe na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, mikrovaskularnih komplikacija i smrtnosti od svih uzroka.
Upravo zato, djetinjstvo i adolescencija važan su period života u kojem se stvara temelj za zdravo odrastanje pa je pravilna prehrana u ovim razdobljima intenzivnog fiziološkog, psihosocijalnog i kognitivnog razvoja pojedinca od presudne važnosti.
Stručnjaci upozoravaju da je iznimno važno da djeca zdravstvene navike koje su naučila od malih nogu u vrtiću i školi mogu provoditi i kod kuće te ih prenijeti na svoju okolinu, a svoje mišljenje na temu pravilne prehrane povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti iznijela je i dr. sc. Eva Pavić, univ.spec., dipl.ing., dijetetičar/nutricionist te rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.
– Pravilna i uravnotežena prehrana prije svega podrazumijeva unos cjelovitih žitarica, mahunarki, nemasnog mesa, ribe, mliječnih proizvoda, maslinova ulja, orašastih plodova i sjemenki, sezonskog voća i povrća. Ova hrana osigurava sve potrebne vitamine i minerale koji su neophodni za rast i razvoj djece i adolescenata. Nasuprot tome prehrambene navike bazirane na brzoj hrani i visokom unosu crvenog mesa, mesnih prerađevina i industrijski procesirane hrane s visokim udjelom trans masti, zasićenih masnih kiselina, jednostavnih šećera i soli izravno su povezane s razvojem hipertenzije, šećerne bolesti, pretilosti, a samim time i kardiovaskularnih bolesti. Danas imamo čvrste dokaze da postoje snažne interakcije između unosa soli i šećera. Naime, unos industrijski procesirane hrane s visokim udjelom soli i dodanih aditiva povezan je s povećanom potrošnjom zaslađenih pića s visokim udjelom fruktozno glukoznog sirupa ili saharoze. S druge strane, smanjenje unosa navedenih nutrijenata u dječjoj dobi povezano je s manjom pojavnošću kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi – ističe dr. sc. Eva Pavić te dodaje:
– Preporučeni dnevni energijski unos za dob od 10-13 godina je oko 2000 kcal (8500 kJ/dan), a preporuka za unos šećera je manje od 10 % s ciljem smanjenja na < 5 % od ukupnog dnevnog unosa. Pretvoreno u grame šećera 10 % iznosi 50 g, a ako to pretvorimo u zaslađena pića, većina istih u ½ l napitka ima oko 50-60 g (12-13 kockica) dodanog šećera. Švedsko istraživanje pokazalo je da svakodnevno konzumiranje više od dva bezalkoholna zaslađena pića udvostručuje šanse za razvoj šećerne bolesti tipa 2, dok ozbiljna navika pijenja pet pića dnevno povećava vjerojatnost da se bolest razvije više od 10 puta. Općenito, bezalkoholna pića povećavaju rizik i za stanje koje se naziva latentni autoimuni dijabetes kod odraslih (LADA), koji dijeli osobine oba, tip 1 i tip 2 dijabetesa. Posebnu pažnju treba obratiti na šećere, pogotovo visokofruktozno glukozni sirup kojeg ima u hrani i piću koju najviše konzumiraju djeca i adolescenti, a manje o dobrim masnoćama koje su važne za normalno funkcioniranje i zaštitu organizma. Najčešća hrana koja ide uz ovakve napitke je brza hrana i pekarski proizvodi koje nisu preporučljive u prehrani jer osim što povećavaju tjelesnu masu, mogu i naštetiti zdravlju tako što povisuju LDL kolesterol (loš) i snizuju HDL (dobar) kolesterol u krvi. Loša vrsta masnoća koje ovi proizvodi često sadrže su i trans masne kiseline koje se stvaraju tijekom industrijske prerade i nalaze u brzoj hrani (hamburger, pomfrit i sl.), grickalicama (čips, napolitanke, keksi i sl.) i pekarskim proizvodima (krafne, industrijski kolači i sl.). Preporučljivo je hranu koja sadrži trans masne kiseline u potpunosti izbjegavati. Što je hrana više prerađena, ona sadrži i veći broj aditiva. Svježoj i neprerađenoj hrani uglavnom ne trebaju prehrambeni aditivi. Hrana koju sami pripremamo zahtjeva nešto više vremena, ali naše zdravlje i zdravlje naše obitelji imaju veću cijenu. Poznato je da glutamat kao neurotransmiter blokira receptore za sitost te nas tako potiče da više jedemo, stvarajući na neki način ovisnost. Isti efekt punoće okusa, ali bez određene ovisnosti možemo postići sinergijom djelovanja začina i mesa, gdje se hrana lakše probavlja, a hranjivi sastojci se u potpunosti iskorištavaju. Upravo začini poput kurkume, paprike, đumbira, ružmarina i sl. zamjenjuju umjetna bojila za koje se danas zna da neka negativno utječu na zdravlje izazivajući alergije, pojačavaju simptome astme ili mogu izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece. Na policama dućana danas se sve više nalaze „zdravije“ varijante proizvoda kao što su proizvodi koji ne sadrže pojačivače okusa, aromu dima, bojila, gluten ili soju, pa je važno educirati se i čitati deklaracije na namirnicama. U ovo vrlo izazovno vrijeme, trebali bi birati proizvode s niskim postotkom preporučenog dnevnog unosa ukupnih i zasićenih masti, soli i jednostavnih šećera, ali zato s visokim postotkom ukupnih proteina, biljnih vlakana, vitamina i minerala.
To ne znači da trebamo izbjegavati ugljikohidrate jer oni predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani te su glavna odrednica inzulinske doze i postprandijalnog odgovora na glukozu (porast šećera u krvi nakon konzumacije obroka). No, prednost treba dati kvalitetnim izvorima složenih ugljikohidrata kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće te mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Ugljikohidratna hrana koja u svom sastavu sadrži vlakna dulje se probavlja te doprinosi boljoj regulaciji glikemije (vlakna usporavaju ulazak glukoze u krvotok), ali i općenito boljim zdravstvenim ishodima – rekla je Pavić.
Treba naglasiti da se upravo u doba odrastanja stječu životne i prehrambene navike koje ostaju za cijeli život, a edukacija djece i njihovih roditelja o pravilnoj prehrani ima izuzetno važnu ulogu.
Pravilna prehrana djece tinejdžerske dobi trebala bi se sastojati od tri obroka i dva međuobroka. U tim obrocima trebali bi biti zastupljeni proizvodi od cjelovitog zrna (kao izvor složenih ugljikohidrata), mliječni proizvodi (kao izvor proteina i kalcija), meso, riba, jaja (kao izvor visokokvalitetnih esencijalnih aminokiselina), povrće (kao izvor minerala i vlakana), voće (kao izvor vitamina i vlakana) i kvalitetne masnoće kao što su maslinovo ulje, sjemenke, orašasti plodovi i sl. (kao izvor visokokvalitetnih masnih kiselina).
Da bi organizam mogao normalno funkcionirati, važno je unositi i dovoljnu količinu vode jer je ona potrebna organizmu za održavanje normalnih funkcija i kemijskih procesa. Unosimo ju hranom, različitim napitcima te pitkom vodom, a preporuka za školsku djecu je 1,5 ml vode/kcal što ovisno o ukupnom dnevnom energijskom unosu iznosi oko 1,5-2,0 L, zaključuje dr.sc. Eva Pavić.
Za dobru organizaciju potrebno je malo motivacije, dobre volje, nešto vremena, ali puno zajedništva. Govore nam tako u Udruzi Slobodnjaki iz Novog Sela Podravskog, mjesta u sastavu Općine Mali Bukovec.
Oni su se nedavno primili organizacije jedinstvene manifestacije ˝Rikićevo proljeće˝, koja je posvećena hrvatskom glumcu Rikardu Brzeski, rodom upravo iz tog mjesta.
On je ostvario zapažene uloge u Mejašima, Gruntovčanima te u filmu legendarnog Žnidaršića Tko pjeva zlo ne misli.
Stoga su Slobodnjaki odlučili, ne samo odati počast svom poznatom sumještaninu, već očuvati taj dio kulture i stvaralaštva od zaborava.
– Riki Brzeska ostvario je značajne uloge u našim legendarnim filmovima, a želja nam je da i mlađe generacije upoznaju taj dio naše kulture – kažu nam u Udruzi.
Manifestaciji je prisustvovao i župan Anđelko Stričak.
– Novo Selo Podravsko, koje se nalazi u Općini Mali Bukovec je poznato po proizvodnji ruža. Međutim, sad je bogatije i za jednu manifestaciju “Rikićevo proljeće” u spomen na glumca Rikarda Brzesku. Pretpostavljam da se svi ili barem mi stariji sjećamo nezaboravnih Gruntovčana, a on je u njima utjelovio lik Gabera Požgaja. Scene bakice koja je umrla pa se predomislila, proslave obljetnice vatrogasnog društva, licitaža trstike, Dudeka uposlenog u HŽ-u, njihovog pjevanja “… tihe noći moje zlato spava….” ostaju nezaboravne. Uvijek ih je ponovo lijepo gledati. To su scene koje uz seriju Velo misto zasigurno ulaze u najbolja djela hrvatske kinematografije. Ali, osim podsjetnika na njih potrebno je i prisjetiti se svih tih velikana hrvatske povijesti – rekao je Stričak.
Pritom je dao podršku Udruzi Slobodnjaki, njihovom predsjedniku Daliboru Horvatu i načelniku Malog Bukovca Darku Markoviću da Novo Selo Podravsko brendiraju kao hrvatsko ˝Selo ruža˝.
– Udruga je zaista aktivna, članovi organiziraju predstave, mnogobrojne sportske aktivnosti i izlete, uređuju i održavaju vanjske prostore poput igrališta i prostora oko društvenoga doma, pomažu i uveseljavaju malim gestama one kojima je to potrebno – rekao je načelnik Marković te dodao kako uz sve to Novo Selo Podravsko ima najveći rasadnik ruža u Republici Hrvatskoj pa je želja da se kompletni centar naselja zasadi sa stotinama sadnica ruža te da se mjesto pretvori u hrvatsko ˝Selo ruža”.
Što se pak tiče ostalih aktivnosti, Slobodnjaci imaju puno planova.
– U lipnju je planirano obilježavanje obljetnice izgradnju društvenog doma u Novom Selu Podravskom, potom je u planu Seoski mali nogometni turnir i druženje mještana Novog Sela Podravskog. Također, planiramo sadnju drvoreda-parka na jesen. Spremamo se i na edukacijski izlet u Volčji Potok radi projekta sadnje spomenutog parka u Novom Selu Podravskom – kažu nam u Udruzi. Naravno, pred kraj godine pripremaju i Adventsko druženje.
U srijedu, 24. travnja, održana je vježba operativnih vatrogasaca u organizaciji Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec, na ribnjacima ŠRD Ostriž u Knegincu Gornjem.
Cilj vježbe bila je simulacija obrane od poplava postavljanjem barijera za vodu, izradom zečjeg nasipa te prepumpavanjem većih količina vode.
Ujedno je tom prigodom obavljena provjera ispravnosti opreme te je procijenjeno koju količinu vode se može prepumpati s pumpama i vozilima koju posjeduju društva iz Vatrogasne zajednice Općine Gornji Kneginec.
Vježba je podijeljena na više sektora rada i uz komunikaciju voditelja vježbe s vatrogasnim odjeljenjima radi koordinacije same vježbe.
U vježbi su sudjelovali članovi DVD-a Gornji Kneginec, Donji Kneginec, Varaždinbreg i Lužan Biškupečki koji su vršili prepumpavanje vode pomoću motornih i potopnih pumpi.
Vježbi su prisustvovala 34 operativna vatrogasca VZO-a Gornji Kneginec te načelnik Općine Gornji Kneginec Goran Kaniški, predsjednik Općinskog vijeća Marko Brezovec, načelnik stožera Civilne zaštite Općine Gornji Kneginec Robert Đuranec, predsjednik VZO Gornji Kneginec Mihael Magdić te zapovjednik VZO Gornji Kneginec Igor Kišiček.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
