“Šumarskim stazama Vladoja Köröskenyia“ naziv je knjige koja je u srijedu, 10. travnja, predstavljena u Županijskoj palači u Varaždinu, povodom obilježavanja 150 godina od tiskanja prvog izdanja knjige Obće šumarstvo (1873.).

Riječ je o prvoj knjizi na hrvatskom jeziku koja temu šumarstva obrađuje cjelovito i stručno, a njezin autor bio je Vladoj Köröskenyi, rođen 1845. godine u Krkancu u Varaždinskoj županiji.

Knjiga je na tragu monografskog prikaza života i djela Vladoja pl. Köröskenyia te vremena u kojem je djelovao, a novo je izdanje nakladnika Terra vox, dok su sunakladnici Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatsko šumarsko društvo i Varaždinska županija.
Priređivači ovog djela iznimno važnog za hrvatsku šumarsku struku su dipl. ing. šum. Davor Topolnjak i Tomica Cukor te Kristijan Skočibušić, prof. i urednik izdanja.

Prirodni resurs

U njemu nisu dali samo stručni pregled najvažnijih povijesnih činjenica vezanih uz tog slavnog i pomalo zaboravljenog hrvatskog šumarskog stručnjaka, nego su napravili korak dalje. U svome izdanju priredili su pretisak prvog i (jednog izdanja) njegove knjige „Obće šumarstvo“ iz 1873. godine. Iako je bila vrlo cijenjena u šumarskim stručnim krugovima, knjiga do danas nije doživjela ni jedno novo izdanje. Dobrodošlicu u Županijsku palaču, u kojoj je 20-ak godina Antun pl. Köröskenyi, Vladojev otac obnašao dužnost županijskog blagajnika, poželio je sudionicima prigodnog skupa župan Anđelko Stričak.

– Varaždinska županija je nadaleko poznata po trećem najnaprednijem gospodarstvu u Hrvatskoj, po bogatoj kulturnoj baštini i obrazovnom sustavu. Međutim, daleko je manje poznato da je 43 posto područja županije prekriveno šumama. Upravo su šume, uz vodu, najznačajniji prirodni resurs kojim raspolažemo. Njihovo očuvanje i zaštita nemaju alternativu. Stoga me zaista raduje ova knjiga koja je posvećena velikanu hrvatskog šumarstva Vladoju Köröskenyiu, rođenom u Krkancu u našoj županiji. Varaždinska županija bit će i dalje partner, pomagati istraživanja i publiciranje sadržaja o stručnjacima koji su tijekom povijesti svojim stručnim dijelom svrstani u galeriju znamenitih Hrvata – istaknuo je župan Stričak.
Ideja za izradu knjige o Vladoju pl. Köröskenyiu rođena je u varaždinskom ogranku Hrvatskog šumarskog društva. Predsjednik Ogranka Davor Topolnjak naglasio je da su „prepoznali trenutak“ i nastojali na kvalitetan način skrenuti pozornost na šumarsku struku i društvo kojemu pripadaju.

– Na sudu javnosti je da ocijeni jesmo li u tome uspjeli. Nažalost, svakodnevni posao ne ostavlja previše mogućnosti da se temeljitije posvetimo istraživanjima. Sami malo toga možemo napraviti, ali ova knjiga je lijep primjer kada se udruži više institucija i društava da konačni rezultat može biti na ponos struci i javnosti koja je propituje. Drago mi je što kod Varaždinske županije, kad god smo se javili s projektom, nikada nismo dobili odbijenicu. Vjerujemo da ćemo nastaviti s dobrom praksom – rekao je Topolnjak.
O knjizi, ponajviše o značenju Vladoja pl. Köröskenyia za šumarsku struku i temeljima u čijem je postavljanju dao iznimandoprinos, govorio je dr. sc. Krunoslav Indir iz Hrvatskog šumarskog instituta.

– Teško mi je opisati riječima svoje poštovanje pa i divljenje prema mladom čovjeku Vladoju Köröskenyiju koji u svojoj 28. godini objavljuje knjigu „Obće šumarstvo“. On u njoj pokazuje visoko razvijenu svijest o funkcioniranju šumskog ekosustava kao složenog mehanizma u kojem sastavni dijelovi, od tla do krošanja, od biljnog do životinjskog svijeta čine njegove neodvojive elemente. Shvaćanje uloge stručne ruke koja pomaže šumi da ostvari svoje potencijale u očuvanju i unapređenju ekosustava vidljivo je kroz cijeli sadržaj. Priređivači su uložili veliki trud i uz pretisak knjige Vladoja Köröskenyia široj javnosti dali prikaz njegova života i rada, te povijesti šuma i šumarstva sjeverozapadne Hrvatske. Time su dali svoj veliki doprinos u čuvanju povijesti šumarske struke – rekao je Indir.

Geneza šumarstva

U ime Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije govorila je predsjednica Silvija Zec, dipl. ing. šum. Istaknula je da na šumarsku prošlost imamo razloga gledati s ponosom, a to nam treba biti poticaj kako bismo budućim generacijama ostavili bolje i više nego što smo zatekli. I zato su važni ovakvi podsjetnici na povijest i velikane koji su je obilježili.

– Duga tradicija održivoga gospodarenja šumama na tlu današnje Hrvatske uistinu se ističe u odnosu na neke druge struke i zanimanja. Gotovo 260 godina organiziranog šumarstva rezultirali su šumama kakve imamo danas. Jednoj generaciji hrasta lužnjaka posvetile su svoj radni vijek i odgojile ga gotovo četiri generacije šumara. Ti su šumarski stručnjaci morali primjenjivati iste stručne postupke, jednako razmišljati, planirati, željeti te odolijevati pritiscima svih vrsta koji su se sigurno događali, politikama koje su se mijenjale da bismo mi danas uživali u plodovima njihova rada. I nije slučajno da se pojam potrajnosti, odnosno održivosti veže upravo uz šumarsku struku, koja zna da plodove svoga rada može vidjeti u dalekoj budućnosti – rekla je Silvija Zec dodavši da su stremljenje, vizija, energija, volja, motivacija, stručnost, hrabrost, domoljublje, predanost, nesebičnost, ljubav i tko zna što još vodili Vladoja Köröskényia u nastojanjima da, unatoč kratkom životu, ostavi takav trag i doprinos šumarskoj struci.
– Neka njegov rad i vizija budu putokazi za bolju šumarsku budućnost – zaključila je Zec.
Na nju se nadovezao Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., tajnik Hrvatskog šumarskog društva, koji je govorio o ulozi i rezultatima rada Vladoja pl. Köröskenyia kad je riječ o osnivanju Hrvatskog šumarskog društva i pokretanju Šumarskog lista koji neprekidno izlazi više od 150 godina.

Osnivač Hrvatskog šumarskog društva

– Velika je vrijednost kad društvo, kojemu je pečat u osnivanja prije više od 150 godina dao stručnjak iz Varaždina, njegova „djeca“, odaju spomen knjigom. Nema nikakve dvojbe, Vladoj je jedan od stožernih stupova šumarske struke u Hrvata. Hrvatsko šumarsko društvo je ponosno na činjenicu da se prvo javo predstavljanje događa u prostorima u kojima je radio njegov otac i po kojima je on kao varaždinski gimnazijalac hodao. Vladoj pl. Köröskenyi ovom knjigom se vraća doma, u svoj Vidovec i Varaždin. Čestitam svima u Varaždinskoj županiji koji su dali doprinos i poticaj realizaciji knjige Šumarskim stazama Vladoja Köröskenyia – zaključio je Vlainić.

Na kraju je glavni urednik knjige Kristijan Skočibušić poručio da putovanje Šumarskim stazama Vladoja Köröskenyia nije rezultat prigodničarskog obilježavanja godišnjice.

– Knjiga je priča o životu i stručnom radu vrhunskog šumarskog stručnjaka, ali i priča o institucijama i ličnostima koje su izravno vezane uz njegovo obrazovanje i koje su bile na stazama njegovog života i stručnog usavršavanja – rekao je Skočibušić.
Svečanosti promocije knjige prisustvovao je i dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša te drugi uzvanici.

Prvi urednik Šumarskog lista

Vladoj Köröskenyi rođen je u Krkancu 1845. godine, školovao se u Vidovcu, Varaždinu i Križevcima. Radio je na imanju baruna Prandaua u Donjem Miholjcu gdje je njegov veliki interes i talent za šumarsku struku te organizacijske sposobnosti uočio velikan hrvatske šumarske struke Adolf Danhelovsky koji je kod Köröskenyia potaknuo još veći interes za šumarstvo. Knjigu Obće šumarstvo objavio je u 28. godini života u Zagrebu gdje je u to vrijeme radio kao nadšumar Zagrebačke županije. Nakon prve knjige, marljivo je istraživao i prikupljao građu za nove knjige, no u tome ga je spriječila prerana smrt. Umro je u Zagrebu 1876. godine u 31. godini života. U šumarskoj povjesnici ostalo je zapisano da je bio jedan od najagilnijih osnivača (obnovitelja) Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu, bio je njegov prvi tajnik, pokretač i prvi urednik Šumarskog lista.