Povežite se s nama

Život i društvo

Kada je ubod krpelja opasan?

Objavljeno:

- dana

Varaždinskoj županiji se utrostručio broj slučajeva Lajmske borelioze, bolesti koju prenose

U posljednjih desetak godina pratimo porast obolijevanja od Lajmske borelioze (Lyme borelioza), bakterijske bolesti koju prenose krpelji, u Hrvatskoj i u Varaždinskoj županiji.

Najviše oboljelih je u županijama Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, potom u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U Varaždinskoj županiji se broj oboljelih u posljednjih deset godina utrostručio. Dok je u 2003. godini zabilježeno 11 slučajeva, u 2012. je bilo 38 oboljelih, pa je desetogodišnji prosjek 14 slučajeva.

“Lukavi” parazit

Krpelji mogu prenijeti i virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME), a u Varaždinskoj županiji godišnje se u prosjeku bilježi jedan do dva slučaja. Za krpeljni meningitis postoji cjepivo koje predstavlja učinkovitu zaštitu tri do pet godina. Jedna doza u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije košta 250 kuna.
Za Lajmsku boreliozu nema cjepiva, jer se radi o bakterijskoj bolesti za koju postoji djelotvorna antibiotska zaštita ako se pravovremeno primijeni. Zato je potrebno da građani budu zdravstveno prosvijećeni, da mogu prepoznati prve simptome te na vrijeme potražiti liječničku pomoć.
Lajmska borelioza je bakterijska bolest koju uzrokuje spiroheta Borrelia Burgdorferi (postoji više vrsta), a prenosi je zaraženi krpelj iz roda Ixodes ricinus koji je široko rasprostranjen i na području Varaždinske županije. Bolest je rijetko fatalna, ali je neliječena uzrokom značajnog invaliditeta. Zato je važna prevencija i pravovremeno liječenje.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest, a cjepivo košta 250 kuna

Krpelj je kao insekt vanjski parazit gotovo svih kralježnjaka, poglavito sisavaca i hrani se obavezno njihovom krvlju. Ljudi se smatraju slučajnim domaćinom i bivaju inficirani ako je krpelj u nekom prijašnjem razvojnom stadiju sisao krv životinje (ptice, glodavaca, divljači) koja je bila inficirana borelijom. Glavni rezervoar borelioze su jeleni, odnosno veća divljač. Smatra se da je prosječno oko 5 posto krpelja inficirano, ali postoje značajne varijacije ovisno o pojedinom endemičnom području.
Krpelj je izrazito prilagođen svom parazitskom načinu života i na njega se u prirodi ne nailazi slučajno. Naprotiv, njegovo ponašanje je proaktivno u traženju domaćina i on ima brojna osjetilna tjelešca kojima može osjetiti i prepoznati prisutnost potencijalnog toplokrvnog domaćina te ga potom napada. Kada se nađe na čovjeku, može satima tražiti pogodno mjesto za pričvršćivanje i, kada ga nađe, bezbolno ubada.

U slini – anestetik

Ubod krpelja nije slučajno bezbolan, jer u svojoj slini ima svojevrsni anestetik, ali i niz tvari koje mu omogućavaju da ostane dugo pričvršćen. Pričvršćuje se uz pomoć specijalnog aparata na rilcu koje ima oblik dvostruko nazubljenog mača, što otežava njegovo uklanjanje. Kad se pričvrsti, siše krv najprije u sporoj fazi (jedan do tri dana), potom u rapidno brzoj fazi (tri do sedam dana) kada značajno povećava svoj volumen. Iako se infekcija teoretski može dogoditi već prvog dana, pa čak i nakon usputnog uboda bez pričvršćivanja, češće se ipak događa u fazi brzog povećanja krpelja, pa je stoga u prevenciji važno krpelja što prije odstraniti s tijela.

U županiji u 2003. godini 11 slučajeva Lajmske borelioze, a u 2012. godini 38

Ako se na samome mjestu uboda odmah pojavi malo crvenilo kože, to je alergijska reakcija od uboda, obično nestaje kroz dan-dva. Ali ako s vremenskim odmakom od tjedan do mjesec dana na mjestu i oko uboda nastane velika crvena mrlja koja dobiva prstenasti oblik sa središnjim svjetlijim pojasom veličine i do 10-15 cm u promjeru, radi se o kožnoj promjeni karakterističnoj za prvi stadij Lajmske borelioze i treba se javiti liječniku radi antibiotskog liječenja – taj simptom mogu pratiti i znakovi općeg infektivnog sindroma. U toj fazi liječenje kraće traje i učinkovito je. Izostanak ovog simptoma ne daje sigurnost da osoba nije inficirana te je moguća naknadna pojava više takvih eritema na mjestu nekadašnjeg uboda i udaljenim mjestima na koži, to je tzv. rani diseminirani stadij. Nakon više mjeseci, neliječena borelioza se manifestira simptomima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava (neuroborelioza), upalom zglobova, karditisom i drugo te se i tada liječi antibioticima, liječenje dulje traje.

PREVENCIJA

za boravka u prirodi hodati utabanom stazom; što manje se provlačiti kroz grmlje; ne ležati na travi
– obući odjeću dugih rukava i nogavica koje se zavuku u čarape, obuti na noge zatvorenu obuću; na glavi nositi kapu; na svjetlijoj se odjeći lakše uoči krpelja
– repelentni sprej (koji odbija krpelje) nanijeti na kožu i na odjeću
– po dolasku iz prirode obavezno se istuširati, oprati kosu i pregledati tijelo
– ako se nađe krpelja, odmah ga je potrebno odstraniti
– zabilježiti datum i pratiti pojavu eventualnih simptoma, a ako se pojave, otići k liječniku

UKLANJANJE

Ne koristiti otapala i ulje!
Krpelj se odstranjuje tako da ga se pincetom uhvati što više uz kožu te ga se polagano izvlači. Nije potrebno krpelja tretirati nikakvim otapalima, osobito ne uljem ili koje su već metode „u narodu“, niti ga tiskati rukom jer to samo povećava šansu da čovjek bude inficiran. Nakon što je izvučen, područje kože se dezinficira alkoholom, a treba pogledati i je li izvučen s rilcem. Ako nije, može se rilce izvaditi sterilnom iglom. Ruke treba potom oprati i dezinficirati. Korisno je na kalendaru označiti taj dan radi eventualne kasnije pojave simptoma i epidemiološke anamneze.

SIMPTOMI I LIJEČENJE: Kako prepoznati Lajmsku boreliozu?

Crvena mrlja prstenastog oblika
Ako se na samome mjestu uboda krpelja odmah pojavi malo crvenilo kože, to je alergijska reakcija od uboda, obično nestaje kroz dan-dva.

Ako tjedan do mjesec dana nakon uboda na mjestu i oko uboda nastane velika crvena mrlja koja dobiva prstenasti oblik sa središnjim svjetlijim pojasom veličine i do 10 do 15 cm u promjeru, radi se o kožnoj promjeni karakterističnoj za prvi stadij Lajmske borelioze i treba se javiti liječniku radi antibiotskog liječenja.
Taj simptom mogu pratiti i znakovi općeg infektivnog sindroma. U toj fazi liječenje kraće traje i učinkovito je.

Izostanak velike crvene mrlje ne daje sigurnost da osoba nije inficirana te je moguća naknadna pojava više takvih eritema na mjestu nekadašnjeg uboda i udaljenim mjestima na koži, to je tzv. rani diseminirani stadij.

Nakon više mjeseci, neliječena borelioza se manifestira simptomima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava (neuroborelioza), upalom zglobova, karditisom i drugo te se i tada liječi antibioticima, ali liječenje dulje traje.

        

Izvor:
Foto:

Život i društvo

PU varaždinska organizira javnu prodaju bicikala

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijska uprava varaždinska će u petak, 24. svibnja s početkom u 9 sati održati javnu prodaju bicikla.

Javna prodaja bicikla će se održati u dvorištu Policijske postaje Ludbreg, na adresi  Ludbreg, Koprivnička 15. Bicikli se mogu razgledati neposredno prije kupnje, a početne cijene biti će istaknute na mjestu prodaje.

Kupnja je po načelu „viđeno-kupljeno“ i  isključuje naknadne prigovore.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proglašena prirodna nepogodu zbog mraza za Općinu Bednja, šteta preko 1,6 milijuna eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Anđelko Stričak je u ponedjeljak 20. svibnja proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Općine Bednja.

 Mraz je velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima nanio u noćnim i jutarnjim satima 26. travnja 2024. godine.

 Prema zahtjevu Općine Bednja dostavljenom Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta, štete na poljoprivrednim kulturama, prvenstveno na vinogradima, povrtnim i voćarskim kulturama su od 30 do 80 posto.

 Prva procjena ukupne štete zbog mraza iznosi 1.600.000 eura. 

Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.

 Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje