KAJKAVSKA RIJEČ

Kajkavski kolendar je već 25 godina najčitanije međimursko štivo. To je almanah pučke enciklopedije tijekom jedne godine.

Svi se primjerci prodaju odmah. Jednako su se prodavali kad ih se u najbolja vremena tiskalo 12 tisuća kao i sad.

Urednik odabere tekstove o najvažnijim događanjima u godini na izmaku, svrsta ih u pripadajuća poglavlja, probere kajkavsku beletristiku i poeziju, pa čakovečki ogranak Matice hrvatske na oko 500 stranica objavi 2.500 primjeraka Kajkavskog kolendara. Svi se primjerci prodaju odmah. Jednako su se prodavali kad ih se u najbolja vremena tiskalo 12 tisuća kao i sad.

Preživljavanje

Kad su politika i Matica svojevremeno zahladili odnose – zbog navodne ideološke obojenosti – pa je Matica ostala bez ijedne kune prihoda od institucija, ogranak je preživio zahvaljujući novcu od prodaje Kolendara. Predsjednik ogranka Ivan Pranjić oštro odbija bilo kakvu političku obojanost i veli da onaj tko imalo poznaje njihov rad zna da Matica nije zagovornik niti jedne politike. – Politički je i ideološki neutralna – rezolutan je profesor Pranjić.

Tek kad je Matija Posavec postao župan, Matica se ponovno našla pod okriljem Županije – štoviše, potpisan je i Protokol o suradnji Županije i Matice hrvatske.
Povratak Matice u novčanu sigurnost oslobodio je Kolendar velike obveze održanja Matice na životu i doveo do niza projekata koji su dotad stajali na čekanju. Tako je u pripremi već druga knjiga u novoj biblioteci “Morodravana“.

Prva knjiga je “Sigetski boj u hrvatskoj epici“, izdana povodom 450. obljetnice Sigetske bitke. – U knjizi su objavljena četiri najljepša i najvažnija epa o Sigetskoj bitki – govori Ivan Pranjić. Isto kao i prvi prijevod kapitalnog djela “Rodno mjesto sv. Jeronima”, koje u tisak ide sljedeće godine. Knjiga je pisana na latinskom, ima 700 stranica, a preveo ju je dugogodišnji profesor čakovečke Gimnazije Marko  Rašić. U knjizi se nepobitno dokazuje da je sv. Jeronim bio iz Štrigove. Zahvaljujući tim dokazima, Matica planira obnoviti običaj hodočašćenja vjernika u Štrigovu, koji su uz blagdan sv. Jeronima iz cijele Srednje Europe dolazili na izvor čija se voda smatra svetom i ljekovitom

Kolendar s povremenim prekidima izlazi od kraja 19. stoljeća, ali kontinuirano izlazi zadnjih 25 godina.

Četvrt stoljeća

Kolendar s povremenim prekidima izlazi od kraja 19. stoljeća, ali kontinuirano izlazi zadnjih 25 godina.
Tematika je različitog spektra. Od aktualnih preko povijesnih priloga do obljetnica i prisjećanja pojedinaca na važne datume. Tako se u ovom broju mogu pročitati tekstovi o ratnim zbivanjima devedesetih godina, ali i o velikoj obljetnici Zrinskih. Tu su teme iz gospodarstva i književnosti. I dok se rubrike mijenjaju – u ovom izdanju ih je 13 – ono što uvijek ostaje je beletristika na kajkavskom.

– Bitno je njegovati izvornu kajkavsku riječ, osobito kod djece – govori Ivan Pranjić. S tim ciljem čakovečki ogranak Matice hrvatske redovno raspisuje natječaj za tekstove na kajkavštini sa slobodnom temom – pristiže više radova nego na Lidrano. Nagrađeni tekstovi se objavljuju u Kolendaru i Matica djecu nagrađuje za njih bogatim novčanim nagradama. Kolendar tako donosi oko 70 stranica kajkavskog teksta, što je rijetkost. – Niti časopis “Kaj“ nema toliko materijala.

Čakovečki ogranak Matice nekoliko je godina preživljavao samo s novcem od prodaje Kolendara

Ovu pučku enciklopediju je najdulje, 16 godina, uređivao Zvonimir Bartolić, naslijedio ga je Dragutin Feletar, pa Ivan Pranjić. Nova urednica Kolendara je profesorica Nada Čatlajić. Nije lako biti ni urednik Kolendara. Tu je 500 stranica s više od stotinu tekstova… Nije lako odlučiti što uvrstiti, što odbaciti, koliko intervenirati u tekst.

Kolendar je – slažu se svi koji ga pišu, čitaju, plaćaju ili uređuju – čuvar kajkavskog jezika. To je bilo jedino štivo koje su ljudi čitali, jer nisu imali novaca, a Kolendar se prodavao i naturalnom razmjenom – govori Pranjić. Kad se zna da se 70-ih godina tiskalo 12 tisuća primjeraka, jasno je zašto se tvrdi da je to bilo, a i danas je, s 2.500 primjeraka, najčitanije međimursko štivo.

Nove knjige

Čakovečki ogranak Matice hrvatske pokrenuo je novu biblioteku “Morodravana“, u kojoj je izdana jedna, a u pripremi za tisak je druga knjiga. Povodom 450. obljetnice Sigetske bitke izdan je “Sigetski boj u hrvatskoj epici“. 

– U knjizi su objavljena četiri najljepša i najvažnija epa o Sigetskoj bitki – govori Ivan Pranjić. 
Uskoro u tisak ide kapitalno djelo Josipa Bedekovića “Rodno mjesto sv. Jeronima”. Knjiga je pisana na latinskom, ima 700 stranica, a preveo ju je Marko Rašić. 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović