Reforma medijske politike i HRT pristojbe
Tko će i koliko ubuduće plaćati pristojbu HRT-u? Hoće li ga i dalje plaćati domaćinstvo s televizijskim prijamnikom ili svaka osoba ovisno o svojim primanjima? Na ta pitanja odgovor će se znati do sredine iduće godine kada bi trebala završiti rasprava o reformi medija u Hrvatskoj i medijskoj politici u sklopu koje će jedna od ključnih tema biti i reforma HRT pristojbe.
„Razlog za pokretanje rasprave i o tom pitanju je potreba da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa. Drugi važan razlog je da ne možemo ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih, objašnjavaju u Ministarstvu kulture koje je pokrenulo spomenutu raspravu, odnosno reformu.
Ciljevi koji bi se reformom pristojbe mogli ostvariti su, kako naglašavaju u Ministarstvu, pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa, odnosno onih usmjerenih društvenim, a ne tržišno, definiranim ciljevima kao što su pravovremena, potpuna i svakome dostupna informacija i koja ispunjava funkcije obrazovanja i orijentacije u društvu i politici.
„Polazno načelo te reforme bi trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe ne smanje. Drugo načelo – da pristojba više ne bude svojevrsni “flattax”, nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu.
Lako je pretpostaviti i da bi tako reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim (milijunskim) troškovima naplate koje danas snosi HRT, pojašnjavaju u Ministarstvu kulture.
Ministarstvo naglašava da se nikako ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom.
„Kriza medija svakim danom, čini se, sve više i najvatrenijih zagovornika tržišta razuvjerava u njegovu mogućnost da društvo opremi medijima u demokratskoj i obrazovnoj funkciji. Slične reforme počinju poduzimati i europske zemlje na koje se obično volimo ugledati, poput Finske, Švicarske ili Njemačke gdje su također uvidjeli da samo tržišna regulacija medija ne garantira ni neovisnost niti proizvodnju sadržaja od javnog, društvenog interesa, upozoravaju.
Izvor: Ministarstvo kulture
Foto: