Glazbeni ukusi i trendovi često su tema na svim vrstama druženja. I dok su oni nešto stariji razočarani glazbenim žanrovima kojima su mlađi okrenuti, situacija nije posve crna.

Drugo po redu “Istraživanje o navikama slušanja glazbe” u Hrvatskoj proveli su Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP). Izvršila ga je agencija Hendal u lipnju i srpnju ove godine.

– Istraživanje je imalo za cilj utvrditi na koji se način glazba sluša, koliko često i iz kojih izvora, s posebnim osvrtom na pitanja vezana uz korištenje digitalnih glazbenih servisa. Također, bilo je važno ustanoviti i koji su stavovi ispitanika prema intelektualnom vlasništvu, a s obzirom na značajnu povezanost mlađe populacije s glazbom posebnu važnost dali smo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina – istaknula je Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge te dodala kako su rezultati ovog istraživanja utoliko značajniji i jer ih je moguće komparirati s rezultatima istog istraživanja provedenog 2018. godine.

Rezultati su pokazali kako je Hrvatima glazba itekako važna u životu, a tome u prilog ide podatak da devet od deset Hrvata glazbu sluša svaki dan te ju slušaju 16,4 sata tjedno. Također, 85 % ispitanika je potvrdilo kako glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje.

Značajan pomak dogodio se kod korištenja digitalnih glazbenih streaming servisa pa tako 95 % ispitanika poznaje barem jedan streaming servis, a u odnosu na 2018. godinu značajno je porasla i konzumacija glazbe preko glazbenih streaming servisa (44 % ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima).

Mladi od 12 do 15 godina pokazuju nešto drugačije navike: dominantni načini slušanja glazbe su besplatni Youtube streaming (80 %), a 70 % mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. Također, među mlađom populacijom često je i slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Radio i plaćeni servisi imaju najveći udio svakodnevnih korisnika, oko 80 %, a i dalje je besplatno streamanje glazbe najkorišteniji i najprihvatljiviji način dolaženja do glazbe. Kao najčešći razlog nekorištenja plaćenih glazbenih servisa ispitanici ističu dostupnost glazbe na besplatnim servisima, poput YouTubea. Do nove glazbe Hrvati dolaze putem radija, besplatnog video streama, TV-a i društvenih mreža, a mladi ističu kako im je glavni izvor za nalaženje nove glazbe besplatni streaming te kratke forme na TikToku.

Hrvatski građani podjednako slušaju domaću i stranu glazbu, dok glazbu iz regije sluša oko 42 % ispitanika. U uzorku mladih veći je udio slušanja strane glazbe u odnosu na domaću. Top tri glazbena stila hrvatske glazbe su pop, rock i narodna glazba, a kod mladih i hip-hop. Turbo folk (narodnjake) i R’n’B sluša 17,2 % anketiranih te time spadaju na peto mjesto, iza dancea i elektronske glazbe.

Dodatno, 73 % ispitanika navodi i kako im je poznat pojam intelektualnog vlasništva te se slažu s tvrdnjama kako bi kreativna industrija i umjetnici trebali moći živjeti od svog rada. Oko polovice ispitanika, što je značajno više nego u 2018., slaže se i kako zaštita intelektualnog vlasništva podržava gospodarstvo te utječe na kulturu i kreativnost.