Povežite se s nama

U fokusu

Kniewald: Nisam osobno radio mjerenja, podatke sam dobio, a detalja se ne sjećam

Objavljeno:

- dana

VARAŽDINSKI BALIRANI OTPAD

Profesor Goran Kniewald, član ekspertne skupine Interpola za okolišnu forenziku, prošlog je tjedna boravio u Varaždinu.

Studentima je govorio o svom poslu na Danu otvorenih vrata Geotehničkog fakulteta. Pojasnio je što i kako rade okolišni forenzičari, kakva je praksa u velikim svjetskim zemljama i gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska. Ovo nije bio prvi susret savjetnika s Instituta “Ruđer Bošković” s Varaždinom. Varaždinci su za eksperta Interpola prvi put čuli prije nekoliko godina kad je pozvan kao sudski vještak u istražnom postupku USKOK-a u vezi slučaja zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju. On je tad trebao procijeniti je li trebalo hitno zbrinuti bale ili se moglo pričekati bez opasnosti za zagađivanje i zdravlje ljudi. U svom zaključku je, na čuđenje mnogih, napisao da “situacija nije alarmantna”. Takva procjena Interpolovog stručnjaka posredni je krivac da su bale tu gdje jesu.

”Ne sjećam se”

Danas, nakon sedam godina, obrat: profesor Goran Kniewald se ograđuje od svega. 
– Moj izvještaj nije bio na temelju vlastitih istraživanja, nego sam podatke dobio od ustanova koje su tad obavile mjerenja i vršile monitoring podzemnih voda – rekao nam je nakon predavanja studentima. Danas se, veli, više ne sjeća detalja. Iako, kako je sam rekao, nije osobno odradio mjerenja, pitamo ga smatra li kao stručnjak da tolika količina otpada može proći bez bitnih posljedica po okoliš.

Doktor kaže da nije biolog pa ne može odrediti koliko su bakterije iz smeća opasne po zdravlje 

– Nemam elemenata na osnovu kojih bih tako definirao situaciju – kaže. Ipak potvrđuje: 
– Koliko vidim i čujem, tamo se i dalje odlaže otpad. U tolikoj količini smeća su sadržani mogući kemijski i biološki toksikanti. Logično je da na odlagalištu koje posjeduje tehnologiju kakva se primjenjuje u Brezju, dio toksikanata kod nerazvrstanog ili nedovoljno razvrstanog otpada dođe u kontakt sa podzemnim vodama. Time dospijevaju u podzemlje i do mogućeg kontakta s vodonosnicima pitke vode – pojašnjava.

Escherichia Coli

Iako je prije nekoliko godina u svom izvještaju profesor Kniewald napisao da situacija nije alarmantna, danas priznaje da je ona opasna za zdravlje.
 – Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje. Međutim, to bi trebalo biti prepoznato od strane vodovoda jer takvi se sastojci mogu relativno lako monitorirati i, uz odgovarajuću tehnologiju, ukloniti – kaže profesor Kniewald.

Procjena stručnjaka Interpola posredno je dovela do toga da su bale tu gdje jesu 

Proteklog vikenda je Dubravka Lekić, članica Upravnog odbora Lige za Varaždin, upozorila na problem zagađenja pitke vode s tog vodocrpilišta. Iznijela je da je Zavod za javno zdravstvo od 2007. do 2009. 16 puta uzorkovao vodu, a svih 16 uzoraka bilo je neispravno. Zavod za javno zdravstvo je obavijestio policiju i gradskim službama je naloženo hitno rješavanje problema, ali nije bilo pomaka. Uzorkovanje je ponovljeno i 2010. godine kad niti jedan od šest uzoraka vode nije bio ispravan. Štoviše, uz streptokoke, javila se i Escherichia Coli. Varkomu je naloženo da riješi problem, izrečene su im i novčane kazne, ali se do danas ništa nije dogodilo. Profesor Kniewald ne smatra Escherichiu Coli problemom.

 – Ta bakterija je u svakoj vodi i zato se klorira ili drukčije biološki tretira. Ona je svuda prisutna i brzo crkne – bezbrižan je Goran Kniewald.
Iz Zavoda za javno zdravstvo misle drukčije: – Ne može se uopćavati. Postoji cijeli niz parametara: može biti bezopasna, ali i jako opasna za zdravlje – kažu iz Zavoda. 
Profesor Kniewald veli da nije biolog pa nam ne može reći koliko su zapravo bakterije iz količine smeća kao u Brezju opasne po zdravlje. Zato ga pitamo ono što jest njegova struka: jesu li bale u Brezju, prema novom Kaznenom zakonu iz 2013. godine, kazneno djelo zločina protiv okoliša? – Država mora ustanoviti propis i reći koliko maksimalno čega smije biti. Ne znam parametre pa ne mogu ništa konkretno reći. Ja na red dolazim tek na sudu – kaže. Priznaje da bi forenzičari trebali biti među prvima na mjestu događanja. 

– To kod nas apsolutno nije zaživjelo – kaže. – Da se kod nas – kaže profesor – provodi svjetska praksa, tad bi inspekcijske službe Ministarstva zaštite okoliša pratile situaciju i izdavale rješenja o postupanju. 

– Postoje ovlašteni laboratoriji, a inspektori su ih u slučaju sumnje na neuobičajenu situaciju ili trendove dužni pozvati.
Interpolov forenzičar Goran Kniewald, koji je ustvrdio da bale nisu alarmantna situacija po okoliš i da ih ne treba hitno zbrinuti, kaže da je njegova osnovna struka geologija, odnosno mineralogija. – Moje prvo područje vještaćenja je za drago kamenje i procjenu dijamanata. Bio sam vani na školovanju i predavao o tome. Veliki je posao bio kad je Zlatarna Celje išla u stečaj. Sad su to uglavnom postupci po ostavini. Dva kilograma nakita i 72 nasljednika – govori Interpolov ekspert za okoliš. Goran Kniewald je dosad, rekao nam je, za Institut odradio vještačenje odlagališta otpada na području Primorsko-goranske županije, i to je sve, kaže. I dodaje: – Uglavnom sam se se bavio ekološkim studijama vezanima uz ljekovita blata

“Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje.”

2010. godine je Varkomu naloženo da riješi problem pojave Escherichie coli, ali se do danas ništa nije dogodilo.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Varaždinci o uvođenju obveznog vojnog roka: Dva puta sam bio ranjen i svojem djetetu bih noge polomio da ide u rat

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije osam mjeseci iz Ministarstva obrane priopćeno je da se ne razmatra ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj.

Iz Ministarstva obrane RH tada su isticali da je Hrvatski sabor Odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, kojom je od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, zamijenio dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Naglasili su da ročnicima koji pristupe dragovoljnom vojnom osposobljavanju te pristupe Hrvatskoj vojsci omogućuje popuna Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Zaokret

U međuvremenu Mario Banožić više nije ministar obrane, a na njegovo mjesto stigao je Ivan Anušić. I sada nakon osam mjeseci ponovno se aktualiziralo pitanje uvođenje obveznog vojnog roka.

Naime, nacionalni mediji imaju informacije da bi od 1. siječnja iduće godine oko 17.000 punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž.

U MORH-u smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.

U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu.

Bivši ministar obrane Mario Banožić početkom prošle godine povisio je naknade dobrovoljnim ročnicima s 400 na 700 eura mjesečno, a novi ministar planira ih još podići, ako za to bude imao prostora u proračunu. Služenje tromjesečnog obveznog vojnog roka novacima bi ulazilo i u radni staž.

Priziv savjesti

Ovdje se ponovno otvorilo pitanje što s mladima, kojih je bilo oko 70 posto, koji su se 2008. godine pozivali na priziv savjesti pa je vojni rok zamrznut. MORH kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke.

Njih bi MORH, primjerice, učio kako reagirati u slučajevima katastrofe ili pružiti prvu pomoć. Zasad se pod svaku cijenu želi izbjeći civilno služenje vojnog roka, primjerice rad u domovima za starije i nemoćne ili nešto slično.

Vojni rok ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile, a oni koji bi ulazili u sustav morali bi proći specijalistički liječnički pregled te psihološka testiranja. Fizičku spremnost ne moraju imati, stekli bi je na obuci, ona ne bi bila obvezna, samo moraju biti zdravi da mogu izdržati napor, pišu nacionalni mediji.

No, što na uvođenje vojnog roka kažu Varaždinci i Varaždinke.

Milan Magdalenić

– Bio sam u JNA u Srbiji. Koristilo je mladima za poslije. Služio sam 15 mjeseci, a nekad je bilo dobro, a nekad loše. Ta disciplina nije bila previše izražena ako si bio normalan u glavi – ističe Milan Magdalenić.

Korist?

Suprug Danice Herceg služio je JNA-a u Sarajevu.

– S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bilo bi dobro da se mladi osposobe za rukovanje oružjem. Ne daj Bože da do nečega dođe. Mislim da će s ovim mlađim generacijama biti malo teže, budući da im je potrebno više stege – dodala je Herceg.

Danica Herceg

Hrvatsku redovnu vojsku među posljednjima je služio Karlo Čolja.

– Šest mjeseci u Požegi i na Plesu. Nije bilo tako strašno. Dobro bi mlađim generacijama došlo da malo puste mobitele sastrane, da malo vide što je red i disciplina. Sad sam natrag dobio poziv za pričuvu, pa bi po meni bolje bilo da se mlađe regrutiraju, a ne da se nas zove na vježbe i pripravnost – rekao je Čolja koji drži da su tri mjeseca dovoljna da se prođe temeljna obuka.

Karlo Čolja

Za uvođenje obveznog vojnog roka je i Robert Kaniški.

– Apsolutno sam za to, jer ne bi se mladi toliko tukli po ulicama. Ove Bad Blue Boyse sve ih treba poslati u vojsku – rekao je kroz šalu Kaniški.

Robert Kaniški

Zanimljivo mišljenje o uvođenju vojnog roka ima Leon Grgić koji je hrvatski branitelj i dva puta je ranjavan.

Emotivno

– Služio sam JNA-a i bio sam u Gardi. Premijer i predsjednik nisu bili. Bio sam zadnja generacija u JNA-a 90/91. i bio je traumatično. Nisam baš za te priče da se treba čeličiti. Tko hoće neka ide, tko neće ne mora. Dva sam puta bio ranjavan. Svom djetetu bih noge polomio da ide u rat. Na kraju svaki rat završe primirjem. Bogati sklone djecu i podjele kosti. Išao sam u školu sa Srbima, nisam imao s njima problem. To je bio nečiji drugi rat. To nije bio rat od moje generacije, a ako vidite ljude koji su poginuli to su bili oni većinom rođeni od 1963. do 1973. godine. Sada se na uvođenju vojnog roka samo broje politički poeni – ističe hrvatski branitelj.

Leon Grgić

No, drugi hrvatski branitelj, aktivan u braniteljskim udrugama, Ivica Dolenec je za uvođenje vojnog roka.

– Nitko osim Hrvata neće braniti Hrvatsku. Iako smo u NATO savezu neće neki Nijemac doći i braniti Hrvatsku. To moramo sami. Uzdaj se u se i u svoje kljuse – drži Dolenec.

No, što o svemu misle mladi, odnosno srednjoškolci.

– Zanimljivo, ali po meni nije potrebno obvezno uvođenje obveznog vojnog roka. Ima dovoljno discipline i u školi – zaključio je Toni Jezidžić.

Toni Jezidžić

Nastavite čitati

U fokusu

U travnju stižu uvećane mirovine, evo za koliko

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas, 20. veljače, neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje