Povežite se s nama

U fokusu

Kniewald: Nisam osobno radio mjerenja, podatke sam dobio, a detalja se ne sjećam

Objavljeno:

- dana

VARAŽDINSKI BALIRANI OTPAD

Profesor Goran Kniewald, član ekspertne skupine Interpola za okolišnu forenziku, prošlog je tjedna boravio u Varaždinu.

Studentima je govorio o svom poslu na Danu otvorenih vrata Geotehničkog fakulteta. Pojasnio je što i kako rade okolišni forenzičari, kakva je praksa u velikim svjetskim zemljama i gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska. Ovo nije bio prvi susret savjetnika s Instituta “Ruđer Bošković” s Varaždinom. Varaždinci su za eksperta Interpola prvi put čuli prije nekoliko godina kad je pozvan kao sudski vještak u istražnom postupku USKOK-a u vezi slučaja zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju. On je tad trebao procijeniti je li trebalo hitno zbrinuti bale ili se moglo pričekati bez opasnosti za zagađivanje i zdravlje ljudi. U svom zaključku je, na čuđenje mnogih, napisao da “situacija nije alarmantna”. Takva procjena Interpolovog stručnjaka posredni je krivac da su bale tu gdje jesu.

”Ne sjećam se”

Danas, nakon sedam godina, obrat: profesor Goran Kniewald se ograđuje od svega. 
– Moj izvještaj nije bio na temelju vlastitih istraživanja, nego sam podatke dobio od ustanova koje su tad obavile mjerenja i vršile monitoring podzemnih voda – rekao nam je nakon predavanja studentima. Danas se, veli, više ne sjeća detalja. Iako, kako je sam rekao, nije osobno odradio mjerenja, pitamo ga smatra li kao stručnjak da tolika količina otpada može proći bez bitnih posljedica po okoliš.

Doktor kaže da nije biolog pa ne može odrediti koliko su bakterije iz smeća opasne po zdravlje 

– Nemam elemenata na osnovu kojih bih tako definirao situaciju – kaže. Ipak potvrđuje: 
– Koliko vidim i čujem, tamo se i dalje odlaže otpad. U tolikoj količini smeća su sadržani mogući kemijski i biološki toksikanti. Logično je da na odlagalištu koje posjeduje tehnologiju kakva se primjenjuje u Brezju, dio toksikanata kod nerazvrstanog ili nedovoljno razvrstanog otpada dođe u kontakt sa podzemnim vodama. Time dospijevaju u podzemlje i do mogućeg kontakta s vodonosnicima pitke vode – pojašnjava.

Escherichia Coli

Iako je prije nekoliko godina u svom izvještaju profesor Kniewald napisao da situacija nije alarmantna, danas priznaje da je ona opasna za zdravlje.
 – Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje. Međutim, to bi trebalo biti prepoznato od strane vodovoda jer takvi se sastojci mogu relativno lako monitorirati i, uz odgovarajuću tehnologiju, ukloniti – kaže profesor Kniewald.

Procjena stručnjaka Interpola posredno je dovela do toga da su bale tu gdje jesu 

Proteklog vikenda je Dubravka Lekić, članica Upravnog odbora Lige za Varaždin, upozorila na problem zagađenja pitke vode s tog vodocrpilišta. Iznijela je da je Zavod za javno zdravstvo od 2007. do 2009. 16 puta uzorkovao vodu, a svih 16 uzoraka bilo je neispravno. Zavod za javno zdravstvo je obavijestio policiju i gradskim službama je naloženo hitno rješavanje problema, ali nije bilo pomaka. Uzorkovanje je ponovljeno i 2010. godine kad niti jedan od šest uzoraka vode nije bio ispravan. Štoviše, uz streptokoke, javila se i Escherichia Coli. Varkomu je naloženo da riješi problem, izrečene su im i novčane kazne, ali se do danas ništa nije dogodilo. Profesor Kniewald ne smatra Escherichiu Coli problemom.

 – Ta bakterija je u svakoj vodi i zato se klorira ili drukčije biološki tretira. Ona je svuda prisutna i brzo crkne – bezbrižan je Goran Kniewald.
Iz Zavoda za javno zdravstvo misle drukčije: – Ne može se uopćavati. Postoji cijeli niz parametara: može biti bezopasna, ali i jako opasna za zdravlje – kažu iz Zavoda. 
Profesor Kniewald veli da nije biolog pa nam ne može reći koliko su zapravo bakterije iz količine smeća kao u Brezju opasne po zdravlje. Zato ga pitamo ono što jest njegova struka: jesu li bale u Brezju, prema novom Kaznenom zakonu iz 2013. godine, kazneno djelo zločina protiv okoliša? – Država mora ustanoviti propis i reći koliko maksimalno čega smije biti. Ne znam parametre pa ne mogu ništa konkretno reći. Ja na red dolazim tek na sudu – kaže. Priznaje da bi forenzičari trebali biti među prvima na mjestu događanja. 

– To kod nas apsolutno nije zaživjelo – kaže. – Da se kod nas – kaže profesor – provodi svjetska praksa, tad bi inspekcijske službe Ministarstva zaštite okoliša pratile situaciju i izdavale rješenja o postupanju. 

– Postoje ovlašteni laboratoriji, a inspektori su ih u slučaju sumnje na neuobičajenu situaciju ili trendove dužni pozvati.
Interpolov forenzičar Goran Kniewald, koji je ustvrdio da bale nisu alarmantna situacija po okoliš i da ih ne treba hitno zbrinuti, kaže da je njegova osnovna struka geologija, odnosno mineralogija. – Moje prvo područje vještaćenja je za drago kamenje i procjenu dijamanata. Bio sam vani na školovanju i predavao o tome. Veliki je posao bio kad je Zlatarna Celje išla u stečaj. Sad su to uglavnom postupci po ostavini. Dva kilograma nakita i 72 nasljednika – govori Interpolov ekspert za okoliš. Goran Kniewald je dosad, rekao nam je, za Institut odradio vještačenje odlagališta otpada na području Primorsko-goranske županije, i to je sve, kaže. I dodaje: – Uglavnom sam se se bavio ekološkim studijama vezanima uz ljekovita blata

“Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje.”

2010. godine je Varkomu naloženo da riješi problem pojave Escherichie coli, ali se do danas ništa nije dogodilo.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Novi udar: Poskupjeli dijelovi za automobile, ali i obvezno auto osiguranje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Poskupjeli su gotovo svi zamjenski dijelovi, od guma do tekućine za pranje stakla, a posljednji udar na vozače su i nove cijene auto osiguranja, piše RTL.

– Rast cijena između 10 i 25 posto. Najmanje poskupljenje se dogodilo na antifrizu, dok dijelovi, motorna ulja 15 posto, akumulatori 13, 14 posto. I nažalost najviše su poskupjele gume 25 posto – rekao je Zoran Branšajd, voditelj nabave u tvrtki za veleprodaju autodijelova i opreme.

Što znači da samo jedna guma koja je koštala 600 kuna, sada košta 750. Tko ih mijenja na cijelom automobilu, morat će izdvojiti 600 kuna više. Problemi su krenuli još u doba korone, nastavili se inflacijom.

Od 1. listopada poskupjelo i obavezno osnovno auto osiguranje za 200 do 400 kuna. Iz najvećih osiguravajućih kuća, nitko nam nije potvrdio ovu informaciju, no vozači su osjetili.

Nastavite čitati

U fokusu

Potvrđena optužnica protiv šefice financija Općine Sračinec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu protiv Renate Sabati, bivše voditeljice poslova financija u Općini Sračinec, koju Uskok tereti da je od 2011. do kraja kolovoza 2018. oštetila općinu za više od 1,6 milijuna kuna, piše Net.hr.  

Uskok tereti Sabati da novac koji je podizala sa žiro-računa, kao i novac koji joj je predan radi polaganja, nije polagala u blagajnu već ga je zadržavala za sebe.

Sabati je, tvrdi Uskok, radi prikrivanja zlouporaba prikazivala da je podignuti novac iskorišten za poslovanje općine pri čemu je u dnevniku knjiženja knjižila ulazne račune dobavljača u većim iznosima od stvarnih te izrađivala neistinite ulazne račune.

Porezne prihode prikazivala je u iznosima različitim od stvarno uplaćenih, kao i isplatu donacija raznim udrugama na temelju zamolbi za donacije koje je sama izrađivala. Nakon toga je izrađivala neistinite bankovne izvode kako bi prikrila uzetu gotovinu, tvrdi tužiteljstvo.

Uskok tereti Sabati da je novac iz blagajne za svoje potrebe podizala koristeći ovlaštenje obavljanja gotovinskih isplata iz blagajne, a kako bi prikazala da je novac utrošen za potrebe općine, sačinjavala je neistinite isplatnice za robu koju općina nije nabavila, kao i račune koje dobavljači nisu ispostavili.

Izvor: Net.hr

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje