Povežite se s nama

U fokusu

Kniewald: Nisam osobno radio mjerenja, podatke sam dobio, a detalja se ne sjećam

Objavljeno:

- dana

VARAŽDINSKI BALIRANI OTPAD

Profesor Goran Kniewald, član ekspertne skupine Interpola za okolišnu forenziku, prošlog je tjedna boravio u Varaždinu.

Studentima je govorio o svom poslu na Danu otvorenih vrata Geotehničkog fakulteta. Pojasnio je što i kako rade okolišni forenzičari, kakva je praksa u velikim svjetskim zemljama i gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska. Ovo nije bio prvi susret savjetnika s Instituta “Ruđer Bošković” s Varaždinom. Varaždinci su za eksperta Interpola prvi put čuli prije nekoliko godina kad je pozvan kao sudski vještak u istražnom postupku USKOK-a u vezi slučaja zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju. On je tad trebao procijeniti je li trebalo hitno zbrinuti bale ili se moglo pričekati bez opasnosti za zagađivanje i zdravlje ljudi. U svom zaključku je, na čuđenje mnogih, napisao da “situacija nije alarmantna”. Takva procjena Interpolovog stručnjaka posredni je krivac da su bale tu gdje jesu.

”Ne sjećam se”

Danas, nakon sedam godina, obrat: profesor Goran Kniewald se ograđuje od svega. 
– Moj izvještaj nije bio na temelju vlastitih istraživanja, nego sam podatke dobio od ustanova koje su tad obavile mjerenja i vršile monitoring podzemnih voda – rekao nam je nakon predavanja studentima. Danas se, veli, više ne sjeća detalja. Iako, kako je sam rekao, nije osobno odradio mjerenja, pitamo ga smatra li kao stručnjak da tolika količina otpada može proći bez bitnih posljedica po okoliš.

Doktor kaže da nije biolog pa ne može odrediti koliko su bakterije iz smeća opasne po zdravlje 

– Nemam elemenata na osnovu kojih bih tako definirao situaciju – kaže. Ipak potvrđuje: 
– Koliko vidim i čujem, tamo se i dalje odlaže otpad. U tolikoj količini smeća su sadržani mogući kemijski i biološki toksikanti. Logično je da na odlagalištu koje posjeduje tehnologiju kakva se primjenjuje u Brezju, dio toksikanata kod nerazvrstanog ili nedovoljno razvrstanog otpada dođe u kontakt sa podzemnim vodama. Time dospijevaju u podzemlje i do mogućeg kontakta s vodonosnicima pitke vode – pojašnjava.

Escherichia Coli

Iako je prije nekoliko godina u svom izvještaju profesor Kniewald napisao da situacija nije alarmantna, danas priznaje da je ona opasna za zdravlje.
 – Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje. Međutim, to bi trebalo biti prepoznato od strane vodovoda jer takvi se sastojci mogu relativno lako monitorirati i, uz odgovarajuću tehnologiju, ukloniti – kaže profesor Kniewald.

Procjena stručnjaka Interpola posredno je dovela do toga da su bale tu gdje jesu 

Proteklog vikenda je Dubravka Lekić, članica Upravnog odbora Lige za Varaždin, upozorila na problem zagađenja pitke vode s tog vodocrpilišta. Iznijela je da je Zavod za javno zdravstvo od 2007. do 2009. 16 puta uzorkovao vodu, a svih 16 uzoraka bilo je neispravno. Zavod za javno zdravstvo je obavijestio policiju i gradskim službama je naloženo hitno rješavanje problema, ali nije bilo pomaka. Uzorkovanje je ponovljeno i 2010. godine kad niti jedan od šest uzoraka vode nije bio ispravan. Štoviše, uz streptokoke, javila se i Escherichia Coli. Varkomu je naloženo da riješi problem, izrečene su im i novčane kazne, ali se do danas ništa nije dogodilo. Profesor Kniewald ne smatra Escherichiu Coli problemom.

 – Ta bakterija je u svakoj vodi i zato se klorira ili drukčije biološki tretira. Ona je svuda prisutna i brzo crkne – bezbrižan je Goran Kniewald.
Iz Zavoda za javno zdravstvo misle drukčije: – Ne može se uopćavati. Postoji cijeli niz parametara: može biti bezopasna, ali i jako opasna za zdravlje – kažu iz Zavoda. 
Profesor Kniewald veli da nije biolog pa nam ne može reći koliko su zapravo bakterije iz količine smeća kao u Brezju opasne po zdravlje. Zato ga pitamo ono što jest njegova struka: jesu li bale u Brezju, prema novom Kaznenom zakonu iz 2013. godine, kazneno djelo zločina protiv okoliša? – Država mora ustanoviti propis i reći koliko maksimalno čega smije biti. Ne znam parametre pa ne mogu ništa konkretno reći. Ja na red dolazim tek na sudu – kaže. Priznaje da bi forenzičari trebali biti među prvima na mjestu događanja. 

– To kod nas apsolutno nije zaživjelo – kaže. – Da se kod nas – kaže profesor – provodi svjetska praksa, tad bi inspekcijske službe Ministarstva zaštite okoliša pratile situaciju i izdavale rješenja o postupanju. 

– Postoje ovlašteni laboratoriji, a inspektori su ih u slučaju sumnje na neuobičajenu situaciju ili trendove dužni pozvati.
Interpolov forenzičar Goran Kniewald, koji je ustvrdio da bale nisu alarmantna situacija po okoliš i da ih ne treba hitno zbrinuti, kaže da je njegova osnovna struka geologija, odnosno mineralogija. – Moje prvo područje vještaćenja je za drago kamenje i procjenu dijamanata. Bio sam vani na školovanju i predavao o tome. Veliki je posao bio kad je Zlatarna Celje išla u stečaj. Sad su to uglavnom postupci po ostavini. Dva kilograma nakita i 72 nasljednika – govori Interpolov ekspert za okoliš. Goran Kniewald je dosad, rekao nam je, za Institut odradio vještačenje odlagališta otpada na području Primorsko-goranske županije, i to je sve, kaže. I dodaje: – Uglavnom sam se se bavio ekološkim studijama vezanima uz ljekovita blata

“Svaka takva situacija, gdje materijali iz otpada, osobito organski zagađivači, teški metali i biološki aktivni materijali, dolaze u kontakt s vodama iz kojih se proizvodi pitka voda, postoji realna opasnost za ljudsko zdravlje.”

2010. godine je Varkomu naloženo da riješi problem pojave Escherichie coli, ali se do danas ništa nije dogodilo.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Darko Marković kao nezavisni kandidat ide po četvrti mandat načelnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Aktualni načelnik Općine Mali Bukovec Darko Marković najavio je kandidaturu za četvrti mandat. Kao nezavisnog kandidata pratit će ga i nezavisna lista za Općinsko vijeće.

Predstavljajući kandidaturu i program Marković je naglasio da je zajedno s djelatnicima općinske uprave i općinskim vijećnicima puno napravljeno tijekom tri mandata, tijekom 12 godina.

– S obzirom na sve što smo do sada napravili, s obzirom na marljivost dužnosnika, općinske uprave i vijećnika, rezultatima smo dokazali da možemo, da znamo i to želimo ponoviti u sljedećem mandatu – rekao je Marković i dodao da je najvažnije od svega konačno pokretanje projekta iskorištavanja geotermalne energije.

– Geotermalna energija nije samo najveći potencijal općine Mali Bukovec, nego i Varaždinske županije. Tim projektom želimo stvoriti energetski neovisnu općinu. I ne samo općinu jer će našim projektom i Varaždinska županija postati energetski neovisna. Puno truda, zalaganja i znanja uloženo je do sada u pokretanje tog projekta. U idućem mandatu taj ćemo projekt završiti, konačno će u općini Mali Bukovec raditi geotermalna elektrana i naša će općina postati energetski neovisna. Pokretanjem tog velikog projekta, sve projekte koji će uslijediti nakon toga bit će puno lakše napraviti jer će prihodi Općine nekoliko puta narasti u narednih 5 do 10 godina – najavio je Marković.

Kandidat za načelnika u četvrtom mandatu podsjetio je da je prije 12 godina proračun Općine Mali Bukovec iznosio 1,8 milijuna kuna, početkom ovog mandata odnosno 2017. godine 4,3 milijuna kuna, a zadnje tri godine na razini od 10 milijuna kuna.

Za projekt izgradnje geotermalne elektrane zahvalio je na podršci aktualnom županu Radimiru Čačiću kojeg će podržati i u kandidaturi za novi mandat župana, kako bi se nastavila uspješna suradnja na realizaciji najvećeg projekta u Općini Mali Bukovec.

Nastavite čitati

U fokusu

Vrhovni sud pravomoćno oslobodio Pataftu i ostale, dio postupka vraćen na početak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je pravomoćnu presudu u slučaju koji objedinjuje ‘slučaj Bale’, ‘slučaj Jalkovec-Brezje’, ‘slučaj POS’ i ‘slučaj Aerodrom’. Time su Davor Patafta i ostali pravomoćno oslobođeni krivnje za slučaj bale i POS.

Sad svi koji su nas lažno optuživali mogu staviti glave u pijesak, rekao je Davor Patafta i istaknuo kako je presudom zadovoljan. Zanimljivo je da je pravomoćna oslobađajuća presuda uslijedila temeljem dokaznog postupka tužiteljstva, budući da je Vrhovni sud potvrdio kako suđenje nije bilo pravično jer nisu uvaženi dokazi obrane.

Potvrđena, je, naime, oslobađajuća presuda za Ivana Čehoka, Davora Pataftu, Narcisu Huljev, Tomislava Kezelja i Hrvoja Vojvodu, i to u točkama vezanima uz sklapanje ugovora za zbrinjavanja baliranog otpada između Grada, Varkoma i tadašnjeg T7 VIS-a.

Također, Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je Hrvoje Vojvoda oslobođen optužbi da bi poticao Čehoka na kazneno djelo prilikom kupnje zemljišta za POS-stanogradnju u Ulici Vilka Novaka od tvrtke Ekos Holding.

U kaznenom postupku koji se vodio protiv petero optuženika i tri Pataftine tvrtke, prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu Čehok, Patafta i Huljev su oslobođeni optužbi zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe položaja i ovlasti poticanjem i pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti. Za tvrtke T7 Grupa i T7 Vis utvrđeno je da nisu odgovorne za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti odgovorne osobe Davora Patafte. Hrvoje Vojvoda je također oslobođen optužbe zbog kaznenog djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlast, stoji u priopćenju Vrhovnog suda.

Vrhovni sud je također ukinuo dio presude Županijskog suda u Zagrebu iz 2018. godine, kojom je Ivan Čehok osuđen na dvije godine zatvora, dok su tada bezuvjetne kazne dobili i Davor Patafta i Narcisa Huljev.

Vrhovni sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je odbio dokazne prijedloge optuženika i ovlaštenog tužitelja bez ikakvog obrazloženja razloga odbijanja. Za dio odbijenih dokaznih prijedloga prvostupanjski sud čak ni ne obrazlaže o čijim je dokaznim prijedlozima riječ, na koje okolnosti su predloženi, niti razloge njihova odbijanja. Odbijanjem dokaznih prijedloga obrane bez obrazloženja je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Time je i povrijeđeno pravo na obranu koja povreda je mogla utjecati na presudu. Potpuni izostanak obrazloženja odbijanja velikog broja dokaznih prijedloga obrane čini presudu proizvoljnom. Pored toga, za dio optužbi prvostupanjski sud u presudi nije dao ocjenu proturječnih dokaza, a što je također moglo utjecati na presudu.

Prvostupanjski će sud iznova provesti raspravu u tom dijelu optužbe. U ponovljenom postupku sud će ponovno izvesti i ocijeniti sve ranije izvedene dokaze, a po potrebi i nove. Potom će donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti, stoji u obrazloženju Vrhovnog suda.

Davor Patafta će, kako doznajemo, sutra održati konferenciju za medije kod bala u Brezju.

Nastavite čitati