Povežite se s nama

U fokusu

Bunić: Nek’ Matanić u Varaždinu snima uzbudljivu seriju; Habuš: Nema snimanja u gradskoj upravi!

Objavljeno:

- dana

NA AKTUALNOM SATU O SERIJI I VLAŠIĆU

Uoči glasovanja o proračunu Varaždina za 2017. godinu, na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća vijećnici su postavili niz pitanja, a nije nedostajalo ni inicijativa.

Željko Bunić (HSLS) je predložio gradonačelniku da u Varaždin pozovu redatelja Dalibora Matanića kako bi ovdje snimio nastavak serijala „Novine“.

– Radnja „Novina“ podsjeća me na „Heidi“ u odnosu na to što se ovdje kod nas događa. Imamo toliko falubularnih tijekova: zapošljavaju se političari bez iskustva, gradske vijećnike se naziva suradnicima podzemlja, kupuje se proračun,…. Hoćete li poduprijeti moju ideju da pozovemo Dalibora Matanića da na autentičnim lokacijama, ovdje u Gradskoj vijećnici snimi nastavak serijala? Ovo bi zasigurno pomoglo razvoju turizma, a znamo da je Špancirfest završio u minusu – preložio je Bunić.

Gradonačelnik Habuš je odgovorio da „ne zna o kojem se filmu radi“.

– Protiv sam snimanja bilo kakvog filma u Gradskoj vijećnici – rekao je Habuš, što je razočaralo Bunića koji mu je pojasnio da nije riječ o filmu, nego o seriji koja se snimala u Rijeci.

Martinčević: Vlašić će biti smijenjen, ali kakva će biti šteta?

Za razliku od Bunića, vijećnica Reformista Natalija Martinčević ostala je iznenađena odgovorom gradonačelnika.

Pitala je, naime, kada će pokrenuti smjenu direktora Vlašića zbog Aglomeracije Varaždin, ali i ozbiljnih sumnji u pogodovanje.

– Došlo je do punog zastoja projekta Aglomeracije, a Varkom mora platiti 600.000 kuna zbog poništenih natječaja. Podnesena je i prijava DORH-u vezana uz pogodovanja prilikom kupoprodaje zemljišta u prigradskim naseljima. Uz sve to, direktor Vlašića ne plaća račune. Kada ćete pokrenuti smjenu? – pitala je Martinčević.

– Neću razriješiti Vlašića – kratko je i jasno odgovorio Habuš.

Vijećnica Reformista ga je upozorila da će zbog lošeg vođenja Algomeracije Varaždin Varkom morati platiti milijunske penale.

– U ovoj Gradskoj vijećnici sam barem četiri puta tražila smjenu direktora Aquatehnike Gordana Novaka i on će biti smijenjen. Bit će smijenjen i Vlašić, ne brinem se za to. Međutim, štete će biti  nenadoknadive, a odgovorni ćete biti vi – poručila je Martinčević.

Ide rasprava o smjeni Vlašića!

U tijeku je utvrđivanje dnevnog reda, a vijećnici HDZ-a su predložili dopunu dnevnog reda upravo s točkom koja bi omogućila smjenu Vlade Vlašića putem Nadzornog odbora Varkoma.

S čak 17 glasova „za“ je prihvaćena dopuna dnevnog reda, što znači da će Gradsko vijeće raspravljati i o odgovornosti direktora Vlade Vlašića.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Najezda stršljena u Varaždinskoj županiji: ekstremno ih je puno, a tek počinje pravi “šou”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Početkom srpnja svjedočili smo tragičnom događaju u Gornjoj Voći. Muškarac (58) pomagao je svom vršnjaku na obiteljskom gospodarstvu. Pomaknuli su rolo-balu sijena i obojicu je napao roj stršljena koji su se nalazili ispod bale.

Napadnuti su se muškarci sklonili u obiteljsku kuću, gdje je stradalom 58-godišnjaku od uboda pozlilo. Na mjesto događaja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koja je pokušala reanimirati stradalog, no nažalost bezuspješno.

Smrtni slučaj

Bio j je to prvi smrtni slučaj ove godine u Varaždinskoj županiji od uboda stršljena.

Srećom, u posljednje vrijeme nije bilo više tragičnih događaja nakon uboda stršljena, no s druge strane, stršljena, odnosno njihovih gnijezda, ima više nego ikad.

Tomu svjedoče mnoge intervencije vatrogasaca diljem Varaždinske županije. Pune ruke posla sa skidanjem i uništavanjem gnijezda stršljena ima DVD Gornji Kneginec.

Kneginečki vatrogasci u samo mjesec dana imali su više od 10 intervencija.

– Prošlih godina imali smo jednu do dvije intervencije koje su se odnosile na skidanje i uništavanje gnijezda stršljena. Ove godine je toga abnormalno mnogo. No nije to slučaj samo kod nas nego i u drugim općinama imaju mnogo posla po tom pitanju – ističe Vjekoslav Vugrinec, zapovjednik DVD-a Gornji Kneginec.

Njihovi vatrogasci su prošli obuku za uništavanje i skidanje stršljena.

– Prošli smo edukacije i blisko surađujemo s pčelarima. Prije intervencije odijevaju se posebna odijela s vrlo debelom plastikom, tu su gumene rukavice i pokrov na glavi s mrežom. Kad ste tako odjeveni, stršljen vas ne može ni ugristi ni ubosti – objašnjava  Vugrinec.

Oprez

Pune ruke posla ima Goran Danko, predsjednik Pčelarskog društva Varaždin, koji se već više od 15 godina bavi uništavanjem stršljena i osa, ali i premještanjem rojeva pčela.

– Već sam dugo u tome i ova godina je ekstremna. Tjedno sigurno imamo dvije do tri intervencije – ističe Danko.

No, zbog čega ove godine ima toliko stršljena?

– To je zbog toga jer se priroda mijenja. Odnosno, ranije je počelo dozrijevati voće, koje je glavna hrana stršljenima. Također, razloge tolikog broja stršljena treba tražiti i u blagoj zimi, pa su matice bez problema preživjele i onda se vraćaju na isto mjesto kao i prošle godine, pa je gnijezdo još veće – objašnjava Danko.

Posljednju intervenciju Danko je imao proteklog tjedna kod Novog Marofa.

– Starija gospođa je poprskala gnijezdo i mislila je da je usmrtila sve stršljene. Potom je vilama otrgnula dio gnijezda, no u njihovu skloništu ih je bilo još živih, pa ju je jedan ubo iza uha. Srećom, gospođa nije alergična, pa je sve prošlo bez posljedica – naglasio je Danko, koji savjetuje da se ljudi ne junače, nego da posao prepuste profesionalcima.

– S tim se nije baš za igrati. Za ljude koji su alergični i jedan ubod može biti fatalan. Bolje je platiti profesionalcu između 1000 i 2000 kuna nego da smrtno stradate. Inače, žalac matice, koja je za 40 % veća od ostalih jedinki, dug je čak do 7 milimetara, i kad simulirate ubod, iz žalca izađe kapljica otrova. To je iznimno mnogo. Također, nakon što ubode, stršljen ispusti otrov, a već nakon nekoliko sati njegovo tijelo proizvede novi otrov – jasan je predsjednik Pčelarskog društva Varaždin.

Ekstremi

Danko uglavnom skida i uništava gnijezda stršljena koja su veličine rukometne ili nogometne lopte, no znalo je biti i ekstremnih gnijezda.

Na jedno takvo naišao je 2013. godine na Briški kod Beretinca. Gnijezdo je bilo u poljskom toaletu kod klijeti. Uspio ga je sačuvati i izložiti. Bilo je veličine 140 centimetara s 50 centimetara.

– To je bio jedinstven primjerak. Skinuo sam vrata na kojima je bilo gnijezdo. Sjećam se još jedne intervencije u Beletincu, kada mi za uginule stršljene nije bila dovoljna jedna vreća od 50 kilograma – prisjetio se poznati pčelar.

No njegove intervencije nisu vezane samo uz uklanjanje stršljena. U posljednje vrijeme ima dosta intervencija uklanjanja osa zemljarica.

Kao što im i ime govori, one gnijezdo naprave pod zemljom, a njihov ubod također može imati fatalne posljedice.

– Baš neki dan na intervenciju me pozvala jedna gospođa iz Varaždina. Radila je u vrtu i pod parapetom uz vrt vidjela je neku rupu i počela štapom čeprkati po njoj. Kad se podignuo roj, bilo je „joj“! Srećom, uspjela je pobjeći u kuću bez uboda i nazvala me. Situacija je ubrzo riješena – dodao je Danko.

Inače, stršljeni jedu i pčele, odnosno odgrizu im glavu i krila te ih dopreme u gnijezdo.

– Stršljen može uhvatiti pčelu, no ako dođe u košnicu, pčele ga okruže i počinju tako mahati krilima da podignu temperaturu u košnici na 45 Celzijevih stupnjeva. Pčelama nije ništa, a stršljen ugiba – objašnjava Danko, koji, kao što smo i istaknuli, ima pune ruke posla sa skidanjem gnijezda stršljena.

Na mirnim mjestima

– Srećom, nikad mi se nije dogodila nezgoda kad sam išao na intervenciju. Idete vrlo dobro opremljeni. Prvo dobro izvidite situaciju, zatim slijedi prskanje insekticidom, potom uklanjanje i uništavanje, a na kraju se mjesto na kojem je bilo gnijezdo premaže ili vazelinom ili nekim sredstvom za drvo, da si stršljeni na istome mjestu ne bi ponovno napravili gnijezdo. Mene je ubo stršljen kad sam brao grožđe u vinogradu. Srećom, nisam alergičan na ubod – ističe Danko, koji drži da tek sad počinje pravi posao.

– Stršljeni si nikad gnijezdo neće raditi gdje ima ljudi. Uglavnom su to mirna i tiha mjesta: poljski toaleti, tavani ili klijeti. Tek sada počinje „šou“, kad se vinogradari koji su bili u vinogradima samo na prskanju vrate u klijeti – zaključio je Danko.

Nastavite čitati

U fokusu

Zbog suše kupce očekuje poskupljenje voća i povrća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Katastrofalna suša posve sigurno će utjecati na daljnji skok cijena hrane, prije svega voća i povrća.

Zbog rasta cijena energenata i rata u Ukrajini, proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim razdobljem lani, bile su veće za 22 %. Cijena žitarica skočila je čak 65 %, a povrća za 30 %, javlja HRT. Kako će nezapamćena suša utjecati na cijene hrane, vidjet ćemo idućih tjedana i mjeseci.

Sunce i visoke temperature osušili su voće i povrće i prije berbe. Povrće na tvrdom i suhom tlu, a voćke na granama polako propadaju; poljoprivrednici zbrajaju troškove.

I dok strahujemo od poskupljenja voća i povrća, poljoprivrednici na požeškoj i zagrebačkoj tržnici, kažu, cijene neće podizati.

Voće je u Hrvatskoj ove godine poskupjelo za gotovo 7 %. Na obali ponegdje i znatno više.

Urod jabuke, primjerice, ove je godine smanjen za 12 % u odnosu na prošlu. Troškovi rastu. Gnojivo je poskupjelo za 70 %, kemijska zaštita za 35, a cijena radne snage viša je za 25 %.

– Kada se pogleda rast cijena ulaznih troškova koje su proizvođači imali kod proizvodnje, a naročito sada kod ovog što će biti u berbi i sama obrada, transport, logistika koja slijedi da bi mi tu jabuku dobili u trgovačkom centru odnosno na placu ili bilo gdje. Tu je rast troškova i do 60 % – rekla je savjetnica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić.

Kupci itekako osjete više cijene. Strahuju od jeseni i njihova daljnjeg rasta.

Zbog suše i visokih temperatura urod će zasigurno biti skromniji, no voćari i povrtlari tvrde – nestašice neće biti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje