Povežite se s nama

U fokusu

Koliko prosječni Hrvat treba raditi da bi kupio stan? Puno i dugo, ali to nije jedini problem

Objavljeno:

- dana

Koliko bi dugo trebali štedjeti da bi si mogli priuštiti krov nad glavom, i to ako imate prosječnu hrvatsku plaću? Prema nekim izračunima trebalo bi vam više od osam godina.

U Hrvatskoj prosječna plaća iznosi skoro 1.200 eura, što znači da će Hrvat s ovom zaradom koji krene štedjeti danas, stan od 120.000 moći kupiti za 100 mjeseci, a to je osam godina i četiri mjeseca, piše N1.

Ovo je naravno samo teorija jer je pitanje koliko zapravo prosječni Hrvat može uštedjeti ako se uzmu u obzir osnovni životni troškovi i stalna poskupljenja.

Konkretno, ovaj izračun je rađen na temelju izračuna prosječne plaće i pod uvjetom da radnik svoju zaradu ne troši na ništa drugo. Stvari su, u realnosti, ipak malo drugačije. Čak i da teoretski partner par odluči živjeti od samo jedne plaće, a drugu štedjeti, to ne bi bio život nego preživljavanje.

Puno bolja situacija nije ni u zemljama u okruženju.

Prosječna plaća u Srbiji u listopadu je bila oko 86.000 dinara, odnosno približno 730 eura. Ako bi, primjerice, potencijalni kupac želio postati vlasnik stana koji košta 120.000 eura, za to bi morao raditi duže od 13 godina.

U Mađarskoj prosječna plaća iznosi oko 1.010 eura. Prema tome, Mađar s prosječnom zaradom za stan od 120.000 eura treba štedjeti skoro 10 godina. Preciznije, za devet godina i 11 mjeseci, Mađar će moći kupiti stan.

U Crnoj Gori prosječna plaća je 800 eura pa će si Crnogorac, koji sve što zaradi odvaja za stan, nekretninu od 120.000 eura moći priuštiti za 150 mjeseci. To je točno 12,5 godina.

Ako bi kupac htio kupiti stan od 120.000 eura u Sarajevu, trebalo bi mu najviše vremena za to jer je prosječna plaća u BiH 655 eura. Dakle, radnik koji u BiH prima prosječnu plaću, za stan ove vrijednosti trebao bi raditi duže od 15 godina. Preciznije, tek za 15 godina i četiri mjeseca skupio bi pun iznos koji mu je potreban za ovaj stan.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje