IZVORSilvija Kolar-Fodor

Iako se danas navodnjavanje i okrupnjivanje često spominju kao trendovi u poljoprivredi koji bi se trebali slijediti, ovo su mjere koje dugoročno čine veliku štetu, kako biosustavu, tako i ljudima.

Oko 70 posto svjetske pitke vode danas se koristi u poljoprivredi. Iako prema prinosima odmah vidimo pozitivne učinke natapanja, navodnjavanje je neodrživo i nije dugoročno rješenje za uzgoj hrane. Posljedice su ispiranje hranjivih tvari iz tla, zbijanje tla, zaslanjivanje tla i irigacijska erozija.

Neracionalno korištenje

Prema Hrvatskoj enciklopediji, zaslanjivanje tla događa se jer i svaka kopnena voda sadrži otopljene soli (kalcijeve, magnezijeve, kalijeve i natrijeve sulfate, karbonate i kloride), pa se tako intenzivnim navodnjavanjem, uz vodu, u tlo dodaju velike količine soli, koje tijekom godina čine tlo sve manje plodnim, a na kraju i potpuno neplodnim.

SPAR
SPAR
SPAR
SPAR

Voda se koristi neracionalno. „Kultura“ koja se najviše navodnjava u SAD-u je – trava na kućnim travnjacima. Redovitim zalijevanjem ili navodnjavanjem u vrtu biljke naučimo na našu stalnu potporu i one nikad ne razviju duboko korijenje kojim mogu same do dubljih zaliha vode u tlu i tako odolijevati suši. Pretjeranim navodnjavanjem gubimo i neobnovljive podzemne zalihe pitke vode.

Dobre organske prakse zadržavanja gujavica i humusa u tlu alternativa su navodnjavanju – tuneli gujavica i humus zadržavaju višak vode od padalina u tlu i tako čine tlo otpornijim na sušu. Kod mene u biovrtu zbog malčiranja i dobrih organskih tehnika zalijevanje nije potrebno ni za vrijeme suša.

Gubitak zemljišta

Svjetski i hrvatski trendovi okrupnjivanja zemljišta idu u prilog industrijskom modelu koji velikim površinama monokultura i korištenjem velikih količina agrokemikalija uništava bioraznolikost te pogoduje akumuliranju zemlje i kapitala u rukama nekoliko velikih. To istovremeno znači gubitak zemljišta za mnoštvo malih obiteljskih gospodarstava koji bi mogli uz dobru poljoprivrednu politiku preživjeti od rada na svojoj zemlji i uzgajati zdravu organsku hranu. Velike površine pod intenzivnom poljoprivrednom površinom istiskuju prirodne ekosustave i bioraznolikost.

Ovo su modeli koji ne razmišljaju u o budućnosti, nego samo trenutnom povećanju proizvodnje i profita. Dugoročno ugrožavamo buduće generacije kojima će se ovakvim tehnikama uništiti i tlo i bioraznolikost.

“Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka!“, napisao je indijanski poglavica Seattle američkom predsjedniku Franklinu Pierceu.

www.biovrt.com

Komentari

Komentara

loading...