Povežite se s nama

Kultura

Koncert u kapucinskoj crkvi: „Hrvatska misa“ Borisa Papandopula u izvedbi varaždinskog zbora „Via“

Objavljeno:

- dana

Iz varaždinskog zbora „Via“ pozivaju na koncertnu izvedbu „Hrvatske mise“ Borisa Papandopula u nedjelju, 29. siječnja 2023. godine, u 19 sati i 30 minuta u kapucinskoj crkvi Presvetog Trojstva u Varaždinu.

Uz zbor „Via“ pod dirigentskim vodstvom Luke Šopara, nastupit će solisti Tia Pikija, sopran, studentica solo-pjevanja na Konzervatoriju za glazbu i umjetnost u Beču, zatim Martina Menegoni, mezzosopran, koja nastupa u opernim i koncertnim produkcijama diljem Hrvatske i inozemstva te kao solistica baroknog ansambla Lazarus, Roko Radovan, tenor, solist opere zagrebačkog HNK i student na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te  Matija Meić, jedan od vodećih hrvatskih baritona i solist opere u Münchenu.

Ulaz na koncert je slobodan.

Vedran Lesar, mag. musicol.: „O ‘Hrvatskoj misi’ Borisa Papandopula“

Misa kao višestavačna glazbena vrsta formirala se tijekom stoljeća iz katoličkog obreda mise. Isprva niz nepovezanih napjeva koji su tekstualno činili stalan (nepromjenjiv) dio obreda mise – tzv. misni ordinarij (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus, Agnus Dei) – s vremenom dobiva određene glazbene poveznice.

Dijelovi ordinarija koji u glazbenom smislu postaju stavci mise povezuju se zajedničkim tonalitetom, glazbenim tematskim materijalom, zajedničkim glazbenim idiomom i sl. Nakon uvođenja vernakularnih jezika u bogoslužje stavci se povezuju i narodnim jezikom.

Takve su okolnosti stvorile širi povijesni okvir unutar kojeg nastaje Hrvatska misa Borisa Papandopula sa svim svojim uvjetovanostima. Skladba je to koja svojim „dimenzijama“ (traje oko sat vremena) nadilazi okvire obreda mise, ali tekstualno, a velikim dijelom i glazbeno iz njega proizlazi.

Nastala 1938. ili 1939. (autorovi zapisi o vremenu nastanka nisu jednoznačni) povodom jedne obljetnice pjevačkog društva Kolo (skladana je povodom 75. obljetnice društva, ali je praizvedena tek za 80. obljetnicu 1942. u Zagrebu), Hrvatska je misa pisana na (staro)hrvatskom jeziku i dosljedno slijedi tekst ordinarija mise.

U glazbenom smislu skladba donosi sintezu raznovrsnih utjecaja. Kao djelo koje se naslanja na dugu tradiciju misnih uglazbljenja, Papandopulova misa sadrži recidive responzorijalnog (izmjena solista i zbora) i antifonalnog načina pjevanja (izmjena dviju grupa pjevača) koji u crkvenoj tradiciji sežu još u srednji vijek. Elementi onog prvog očituju se u dijaloškom tretmanu pojedinih solista u odnosu na zbor, a onog potonjeg u dijalogu grupe solista sa zborom te dvozborju u stavcima Svet i Blagosloven.

Promatramo li je u užem povijesnom kontekstu, misa nastaje neposredno prije Drugog svjetskog rata, u vremenu nacionalnog skladateljskog stila obilježenog folklornim referencama ili glazbenim jezikom koji podsjeća na onaj folklorni.

Ipak, elementi hrvatskog u Papandopulovoj misi vidljivi su više u nekom arhaičnom prizvuku i inspiraciji za njen nastanak (skladatelj sam navodi da ga je na skladanje nadahnula „iskonska ona crkvena pučka popijevka“) nego u konkretnim citatima narodnih napjeva ili imitiranju folklornog glazbenog izričaja.

Misa je podijeljena u šest stavaka (Gospode pomiluj, Slava, Vjerovanje, Svet, Blagosloven, Jaganjče Božji) i izvodi se a cappella, bez pratnje instrumenata.

Kultura

Za snimanje nisu dali ni centa, a sad iz HAVC-a priznaju da su Marginalci Ljubomira Kerekeša najgledaniji film

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska je audiovizualna proizvodnja u 2022. ostvarila izvanredan rezultat i to kroz niz kriterija: u domaćim je kinima prikazano rekordnih 25 premijernih hrvatskih  filmova (17 dugometražnih igranih i osam dokumentarnih), a rekordan je bio i broj debitantskih ostvarenja.

Nastavlja se i trend prepoznavanja hrvatskog filma na međunarodnoj filmskoj sceni započet 2021. i to kroz brojne nagrade i predstavljanja na festivalima A kategorije, priopćili su danas iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC).

Navode i da prilog tome idu i brojke gledanosti hrvatskog filma kojeg je u kinima pogledalo sveukupno 220 776 gledatelja; time se nastavlja trend započet krajem 2021. kada je uspostavljen snažan oporavak  kinoprikazivačkog sektora.

Među ostalim navode i kako je film Marginalci Ljubomira Kerekeša najgledaniji hrvatski film u prošloj godini. No, istaknimo i da HAVC za snimanje Marginalaca nije izdvojio ni centa, dok su ukupno prošle godine potrošili 1,423,500 kuna, odnosno 190,354 eura.

Kako smo već ranije pisali, iz HAVC-a su procijenili da Marginalci nisu dovoljno dobri da bi ih financijski podržali. No, gledatelji su rekli svoje.

FOTO Kerekeševi ˝Marginalci˝ su za one koji se žele nasmijati do suza

U nastavku donosimo priopćenje HAVC-a sa podacima o gledanosti hrvatskih filmova.

2022. godina ovim je rezultatima gledanosti četvrta po redu najbolja godina od osnutka Hrvatskog audiovizualnog centra. Žanrovska i tematska raznovrsnost kao i različitost autorskih poetika i estetika pokazale su se kao dobre smjernice u proizvodnji filmova jer je pet najgledanijih filmova ostvarilo gledanost između 10 i 50 tisuća gledatelja, a drugih pet između 5 i 10 tisuća gledatelja.

Što se tiče brojki i najgledanijih filmova u protekloj godini: u 2022. godini najgledanije je komedija Marginalci koju je pogledalo 46,333 gledatelja. Filmovi za djecu, koji su ujedno manjinske koprodukcije, Kapa i Ljeto kada sam naučila letjeti imali su 37,084 odnosno 33,643 gledatelja te tako zauzeli drugo i treće mjesto na ljestvici gledanosti hrvatskih filmova.

Slijedi ratna drama Šesti autobus koja je sakupila 30,682 gledatelja. Film je polučio osmo najbolje ‘vikend-otvaranje’ hrvatskog filma uopće (18,141 gledatelja). Na petom je mjestu komedija Nosila je rubac črleni uz 18, 052 gledatelja. Od šestog do desetog mjesta najgledanijih filmova smjestili su se redom Sigurno mjesto s 9,012 gledatelja, Baci se na pod s 7,942 posjetitelja, Stric s 6,748 gledatelja, Divljaci s 5,347 gledatelja te Illyricvm s 5,330 gledatelja.

Dalje slijede Južni vjetar: Ubrzanje (2021.), Razgovor, Nije loše biti čovjek, Garbura, Baksuzno bubanje ili bezumni pornić, Zbornica (2021.), Tvornice radnicima, Nebesa (2021.), Yunaci rocka, Veće od traume, Mlungu, bijeli kralj, Poslije zime, Te mračne noći, Novo kino Buje, Putevi vode, Ljubav oko svijeta (2021.), Muzej revolucije, Plavi cvijet (2021.), Djeca s CNN-a, Po tamburi (2021.), Žica i Murina (2021.).

Što se dokumentarnih filmova tiče, u 2022. je distribuirano ih je osam, pogledalo ih je ukupno 3,849 gledatelja, a najgledaniji su Tvornice radnicima, Veće od traume te Mlungu, bijeli kralj.

U redovnoj kinodistribuciji sveukupno su prikazana 32 hrvatska filma (sedam je filmova kinodistribuciju započelo 2021.), od čega je 8 manjinskih koprodukcija. Hrvatski audiovizualni centar je kroz Javni poziv za distribuciju u 2021. i 2022. godini podržao čak 25 filmova u ukupnom iznosu od 1,423,500 kuna (190,354 eura).

*Rezultati gledanosti domaćih filmova te manjinskih koprodukcija prikupljani su izravno od distributera. 

Nastavite čitati

Kultura

Ministarstvo varaždinskim kulturnim ustanovama i organizacijama odobrilo više od 400.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo kulture i medija odobrilo je kulturnim ustanovama Grada Varaždina i varaždinskim umjetničkim organizacijama sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu u iznosu 401.221 euro, odnosno više od tri milijuna kuna, a očekuje se još sredstava i po drugim programima.

Sredstva dodijeljena temeljem javnog poziva na koji su aplicirale ustanove Grada Varaždina i umjetničke organizacije namijenjena su potpori programima, projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu tako je odobreno 800 tisuća kuna za redovni program, 20 tisuća kuna za organizacijske troškove koncertne sezone, 23 tisuće kuna za međunarodnu kulturnu suradnju, 20 tisuća kuna za nabavu informatičke opreme, a za rekonstrukciju dvorane Petar Veček 500 tisuća kuna.

Gradskom muzeju Varaždin dodijeljeno je 160 tisuća kuna za muzejsku djelatnost, a Gradskoj knjižnici i čitaonici za nabavu knjižne i neknjižne građe 350 tisuća kuna. Za organizaciju 53. Varaždinskih baroknih večeri ministarstvo je Koncertnom uredu Varaždin namijenilo 650 tisuća kuna.

Ministarstvo je po programima podržalo i profesionalnu kazališnu djelatnost Kazališne družine Kerekesh teatar, zatim u dramskim, plesnim te izvedbenim umjetnostima Umjetničku organizaciju „VRUM“, a pod vizualnim umjetnostima Filmsko-kreativni studio, Kerameikon, Zlatni ajngel d.o.o. i HDLU.

Za organizaciju koncerata u Varaždinu, za potporu glazbenoj i glazbeno-scenskoj umjetnosti, sredstva su dodijeljena i Hrvatskoj glazbenoj mladeži Varaždin, Jeleni Štefanić, Udruzi za menadžment glazbene i primijenjene umjetnosti i Varaždinskom komornom orkestru.

CTK i Varaždinskom folklornom ansamblu odobrena su sredstva u kategoriji kulturno-umjetničkog amaterizma, a za međunarodnu kulturnu suradnju Varaždinskom tamburaškom orkestru i Varaždinskom folklornom ansamblu.

– Drago mi je da je Ministarstvo i ovaj put prepoznalo vrijednost i značaj programa varaždinskih kulturnih ustanova i organizacija jer njima zaista puno znači ova financijska potpora kako bi mogli organizirati i provesti svoje aktivnosti. Grad Varaždin zaista puno ulaže u kulturu i uključujemo se na svaki mogući način podržavajući sve one koji svojom kulturnom ponudom obogaćuju naš grad, jer oni uistinu to čine i Varaždin je bogat grad kulture upravo zbog njih – rekao je gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje