Kreće obnova Sportske dvorane Osnovne škole Prelog
Međimurska županija najavljuje početak energetske obnove Sportske dvorane Osnovne škole Prelog, čime se pokreće investicija vrijedna 800.000 eura. Sporazum o...
U ponedjeljak su u Palači turizma javnosti predstavljeni turistički rezultati Međimurske županije u 2023. godini, koji pokazuju porast broja noćenja i dolazaka u odnosu na godinu ranije, te su dragocjen putokaz Turističkoj zajednici Međimurske županije za daljnji razvoj turističkih potencijala i turističkih proizvoda koje naš kraj želi ponuditi gostima.
Direktor Turističke zajednice Međmurske županije Rudi Grula naglasio je da su novi podaci iz eVisitora sukladni predviđanjima i planu u TZ-u Međimurja.
– Tijekom 2023. godine ostvarili smo 5,85% više noćenja u odnosu na godinu ranije te čak 8,43 % više dolazaka nego u 2022. U strukturi gostiju nema promjena u odnosu na ranija razdoblja, te su i dalje kod nas najbrojniji domaći gosti kojih je u 2023. bilo 51.553 odnosno 54 posto, a ostvarili su 48 posto ukupnih noćenja. Slijede gosti iz susjedne Slovenije, zatim Poljske, Njemačke, Austrije itd. Također očekivano, najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren je na području Turističke zajednice Sveti Martin na Muri (61.108 dolazaka, odnosno 147.266 noćenja), te Čakovca (16.110 dolazaka, 31.578 noćenja)- iznio je direktor Grula.
Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je županijskoj Turističkoj zajednici na rezultatima i uspješnim ulaganjima.
– S vjerom u vlastite snage i sposobnosti, te s poštovanjem prema našem kraju, nasljeđu i okolišu i ove nove brojke možemo premašiti. U 2023. bilježimo 7.439 gostiju više, odnosno 12.227 noćenja više u odnosu na 2022. godinu. Također je važno povjerenje koje naši građani polažu u smjer kojim razvijamo turizam, a toj razini povjerenja najviše govori 77 posto više smještajnih kapaciteta u 2023. godini, najviše prema broju novih kuća za odmor. Broj od ukupno 221.103 noćenja u 2023. godini želimo premašiti novim razvojnim zamahom koji će značiti i otvaranje novih radnih mjesta, još bolju prezentaciju naše kulture te još snažniji plasman proizvoda naših poljoprivrednih gospodarstava – rekao je župan, dodavši da nije u potpunosti zadovoljan načinom na koji država vrednuje i prati ulaganja Županije.
– Kandidaturom brojnih projekata nastavljamo graditi i obogaćivati mrežu zavičajnih interpretacijskih centara od Štrigove, preko Nedelišća do Donje Dubravke, gdje uskoro započinje uređenje palače međimurske popevke. Naš projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribislavcu je na rezervnoj listi na što smo uložili prigovor te sa nadamo da će prevladati zdrav razum i da će ta investicija ipak dobiti podršku. Koristimo sve mogućnosti pa tako i prekogranične projekte, povezujemo se sa susjednim regijama kako bismo što više sredstava privukli u Međimurje jer nama je turizam, kao i sve drugo, uvijek sredstvo, a nikada cilj – ističe župan.
Istraživanje
Turistička zajednica Međimurske županije, u cilju što kvalitetnijeg planiranja razvoja i formiranja strateških dokumenata narednog razdoblja, istražila je putem ankete javno mnijenje, čime je dobivena precizna slika o percepciji turizma i njegova razvoja među domaćim stanovništvom.
– Anketa je provedena s pitanjima kreiranima na Institutu za turizam Republike Hrvatske, a ispitanici dolaze iz svih dobnih skupina odrasle populacije i većina njih ne živi od turizma. Većina ispitanika smatra da razvoj turizma treba podržati jer pridonosi razvoju cijelog kraja, njegovoj uređenosti, plasmanu domaćih proizvoda te količini i kvaliteti sportsko-rekreacijskih zona. Istovremeno, naši ljudi prepoznaju da velika ovisnost o turizmu nije dobra – pojašnjava Rudi Grula.
I dodaje:
– Ispitanici su ocjenom od 1 do 7 ocjenjivali i mogućnost ugroze prirodne baštine od razvoja turizma, područje u kojem je evidentirana ‘ocjena 3’, koja pokazuje oprez, ali i procjenu da nema direktne opasnosti. Zanimljivo je da su ispitanici seoskom, odnosno gastroturizmu u Međimurju dali najveće šanse za razvoj te upravo te oblike odredili kao prioritetne u razvojnim smjernicama – kaže Grula te dodaje da ga raduje što su ispitanici prepoznali i visoko ocijenili rad turističkih zajednica.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.