Povežite se s nama

U fokusu

Liga za Varaždin na čelu s Vladom Sevšekom jedina ponudila ostvarenje “varaždinskog sna”

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Čovjek kojeg pokreću novi izazovi. Tako bi se najkraće moglo opisati Varaždinca Mladena Rihtarića.

Unatoč činjenici da je na korak do mirovine, njegov ga unutarnji nemir, stvaralački nagon i (prije svega) osjećaj pripadnosti sredini iz koje je ponikao “vabe” u nove izazove, projekte, programe… Jedan od takvih projekata zove se – Liga za Varaždin. Mladen Rihtarić, direktor varaždinske Podružnice osiguravajućeg društva Euroherc, jedan je od 15-ak osnivača nestranačke Udruge građana Liga za Varaždin koji su se okupili s ciljem poticanja razvoja i stvaranja uvjeta za boljitak svih građana Varaždina.

Varaždin potonuo

Zašto ste se odlučili postati “ligaš”? Jeste li u svojoj karijeri bili vezani uz koju stranku ili političku opciju?
Ne, nikad nisam bio član nijedne stranke ili političke opcije. Politiku, a posredno tome i političare, nikad nisam volio. Liga za Varaždin je, međutim, nešto drugo. U toj smo se udruzi okupili ljudi različitih profesija, struka, čak i svjetonazorskih pogleda, ali ujedinjeni u jednom cilju – djelovanju na dobrobit svih Varaždinki i Varaždinaca.Mislim da je krajnje vrijeme za takvo djelovanje, jer je naš grad u posljednjih sedam-osam godina duboko potonuo na ljestvici konkurentnosti i kvalitete življenja u Hrvatskoj. A za to su odgovorne politike koje su upravljale Gradom. Uvijek su se nadmetale za vlast, a kad bi je osvojile, svojim bi činjenjem ili nečinjenjem prouzročile nemjerljive štete. Zato danas u Varaždinu nemamo novih investicija, zapošljavanja, europskih projekata… Ali zato imamo najniže plaće s prosjekom od samo 4.000 kuna, 12 tisuća umirovljenika, od kojih mnogi žive na granici izdržljivosti s mirovinama manjima od 2.000 kuna, mlade koji u potrazi za poslom odlaze u svijet… To su rezultati dosadašnjeg vođenja Grada. I sad bi ti isti, koji su doveli do takvog stanja, ponovno htjeli dobiti povjerenje građana! Siguran sam da će Varaždinci prepoznati ta “prozirna” obećanja i da će im reći – dosta! Nasuprot svim tim političkim strankama, Liga za Varaždin i naš kandidat za gradonačelnika Vlado Sevšek nudi služenje građanima, a ne vladanje Gradom. Mi nismo političari, niti mislimo živjeti od politike. Našu listu čine mnogi ugledni poduzetnici, liječnici, odvjetnici, radnici… Naš je temeljni cilj da utječemo na upravljačke procese u Gradu, a uvjeren sam da ćemo kroz provedbu našeg programa “Varaždin na kvadrat” u tome i uspjeti. Pokrenut ćemo gospodarski razvoj i investicije u najmanje dvije nove tvornice s više stotina radnih mjesta. Plaće ćemo podići za 30 posto kako bismo barem dostigli prosjek u Republici Hrvatskoj, a to će imati i pozitivan učinak na punjenje gradskog proračuna. Za sve to imamo znanja, odlučnosti, hrabrosti i kvalitetne ljude koji će programe na papiru pretočiti u stvarnost.
 

Plaće ćemo podići za 30 posto, a to će imati i pozitivan učinak na punjenje proračuna

Govorite kao čovjek koji je dobro upućen u gospodarstvo, iako već više od 20 godina radite u osiguranju. Mnogi osiguravajuće kuće doživljavaju kao svojevrsnu nadgradnju, one koje samo uzimaju novac građanima, a teško isplaćuju odštetne zahtjeve. Je li to doista tako?
Naravno da nije! Industrija osiguranja je specifična djelatnost koju u Hrvatskoj još uvijek mnogi ne razumiju. A kad se dogode štete, vremenske nepogode, industrijske havarije, prometne nesreće ili neki drugi oblik incidentne situacije u kojoj netko pretrpi štetu, onda kreću nadmudrivanja i pokušaji da se iz cijele situacije izvuče prekomjerna korist. A zakoni i pravila za sve nas osiguravatelje su vrlo jasni, propisi strogi, a nadzori temeljiti, pa nema mogućnosti za bilo kakva “iskakanja” iz tih okvira. Ipak, vratio bih se na prvi dio vašeg pitanja: ne mogu se složiti da osiguranje nije dio gospodarstva. Ono je itekako važan dio, u kojem se generira znatna novostvorena vrijednost. Evo, primjerice, varaždinska podružnica Euroherc osiguranja, na čijem sam čelu 20-ak godina, jedna je od najuspješnijih u zemlji. Imamo vrlo dobre odnose s klijentima, stalno razvijamo djelatnost, a u naš Grad i Županiju Euroherc je do sada uložio desetke milijuna kuna. Izgradili smo suvremenu poslovnu zgradu, imamo tri stanice za tehnički pregled vozila, pouzdan smo partner mnogim tvrtkama u osiguranju njihove imovine i zaposlenika. Nadalje, djelovali smo da i druge članice Koncerna Agram svoje usluge ponude žiteljima Grada i Županije – Poliklinika Sunce, Agram Life-životno i zdravstveno osiguranje, KBZ… Nadalje, Euroherc je prva hrvatska osiguravajuća kuća koja je napravila iskorak na europsko tržište osiguranja. Odnedavno imamo podružnice u Beču i Grazu, a u pripremi je otvaranje više ureda u gradovima Republike Austrije.

Izazovi

Rekli smo u uvodu da ste čovjek izazova. Opišite ukratko svoju karijeru.
Nakon završenoga Pravnog fakulteta u Zagrebu pripravnički staž odradio sam u Općinskom javnom tužilaštvu Varaždin, te po položenom pravosudnom ispitu obnašao dužnost zamjenika javnog tužioca. Kasnije sam bio sudac Općinskoga prekršajnog suda u Varaždinu. No, prijelomni trenutak zbio se početkom 90-ih, kada je, na sveopće iznenađenje, varaždinska tvrtka Consultinvest, u kojoj je ključna osoba bio, nažalost, prerano preminuli odvjetnik Mario Porobija, provela preuzimanje posrnulog ponosa slovenske industrije, tvrtke Elan iz Begunja. Budući da sam zaljubljenik u nautiku i brodove, prihvatio sam ponudu da postanem direktor prodaje tvrtke Elan Marine, u kojoj su se do tada proizvodila svjetski priznata plovila. Pravosudnu karijeru tako sam zamijenio gospodarskim izazovom i dijelom povezao sa svojim hobijem. Trajalo je to više od četiri godine, ali me cijelo to vrijeme vukla želja za povratkom u Varaždin i obitelji, te nastojanje da doprinesem razvoju sredine iz koje sam potekao. Posao u Elanu je bio iznimno težak i pun izazova. Nebrojena putovanja, europski i svjetski sajmovi, charter flote, drugačiji mentaliteti kupaca… A povrh svega, suradnici su mi bili Slovenci koji su smatrali, pa čak to i javno pokazivali, da su im Hrvati oteli njihov “ponos”. Međutim, 1996. godine se pružila prilika za osnivanje podružnice Euroherc osiguranja u Varaždinu, pa sam, prihvaćajući novi izazov, iz svijeta nautike prešao u svijet osiguranja. I tu se, evo, uspješno zadržao već 21 godinu.

No, i uz taj posao prihvaćali ste nove izazove, iako nisu bili izravno povezani s vašom osnovnom djelatnošću. Malo je onih u Varaždinu koji znaju da ste strastveni zaljubljenik u – konje!
Točno, to je na određen način strast moje obitelji, ali i ozbiljna, rekao bih, gospodarska djelatnost. Tu ljubav prema plemenitim životinjama odredila je moja kći Rena. Uzgajamo engleske punokrvne konje za galopske utrke. Nažalost, nemamo uvjeta za to u Hrvatskoj, pa se naši konji nalaze u dvije ergele i dva trening centra kod Budimpešte u Mađarskoj i Bratislave u Slovačkoj. Ne želim se hvaliti, ali jedna sam od najzaslužnijih osoba što je Hrvatski galopski savez primljen u svjetsku krovnu organizaciju IFHA, te hrvatski uzgajivači u Europsku udrugu uzgajivača engleskog punokrvnjaka.
 

Za razliku od političkih stranaka, Liga za Varaždin nudi služenje građanima, a ne vladanje Gradom

Nije li to skup sport?
Ovisi kako se promatra. To je profesionalni sport, ali tu je sportaš konj, ne čovjek. U svijetu i zemljama zapadne Europe to je i iznimno profitabilna gospodarska djelatnost koja se tretira kao industrijska grana – thoroughbreed industry. Primjerice, to je četvrta djelatnost u Francuskoj i treća u Irskoj. Više od 7 milijuna Amerikanaca radi u toj industriji engleskog punokrvnjaka, koja uz sebe veže mnoge gospodarske aktivnosti kao što su, primjerice, veterina, farmaceutika, prehrambena industrija, poljoprivreda, transport, aukcijske kuće, trening centri, turizam, pa ako hoćete i kladioničarstvo, koje je u svijetu iznimno popularno i potiče novi ciklus.
 

Zašto se takve ergele mogu razvijati u Mađarskoj i Slovačkoj, a ne mogu u Hrvatskoj? 
To je još jedno od onih naših “sistemskih” pitanja. Kod nas još uvijek nema sustava poticanja kvalitete, a razni državni poticaji dijele se u obliku “socijale”, umjesto da potiču novi gospodarski razvoj. Tako je i u konjogojstvu. Ima danas u Hrvatskoj podosta onih koji se bave uzgojem konja, ali ne za sport, tako da sustavni razvoj i stvaranje pozitivnog gospodarskog okružja za tu djelatnost i dalje izostaju. Također, mislim da se tu pojavljuje problem kulture i znanja, ali to je preopširna tema da se objasni u nekoliko rečenica.

Gradi – brod

Imate još jednu strast neobičnu za kontinentalca. To su brodovi. Otkud to?
Možda zato jer sam rođen na senjskoj buri (smijeh). Moji su roditelji, naime u to vrijeme živjeliu Senju, ali su se nakon nekoliko godina vratili u Varaždin, pa sam tu krenuo u vrtić i školu, i ovo je doista u punom smislu riječi moj grad! No, šalu na stranu, još sam se u ranoj mladosti zainteresirao za ribolov i nautiku, a dosta sam vremena kao klinac provodio i uz Dravu. Kasnije sam u Elan Marineu proniknuo u male tajne brodogradnje, i to me posebno oduševilo. Kao direktor prodaje te tvrtke ujedno sam radio posao koji mi je bio strast i hobi. Takvo se iskustvo, “zasoljeno” slovenskim jalom, ne može naplatiti nikakvim novcem!

I sada ste – brodograditelj?!
Ma ne, ne bih to baš tako rekao. Točno je, međutim, da onako za svoj gušt, već nekoliko godina, doma u garaži svaki slobodni trenutak posvećujem gradnji brodice po vlastitoj mjeri. Bit će to brodić dug samo šest i pol metara, ali ga u cijelosti radim sam po svojim zamislima i jedva čekam da ga dovršim i napravim probnu plovidbu. Bit će to ostvarenje moga dugogodišnjeg sna – ako ne potone!!! (smijeh)

A sanjate li i kakav “varaždinski san”? Kakav biste Varaždin željeli za, primjerice, četiri godine?
Mi, Varaždinci, više nemamo pravo ni vremena za snove! Svi mi kojima je ovaj grad pri srcu moramo djelovati da se ti lijepi snovi pretvore u stvarnost! A to znači da Varaždin opet mora biti grad poželjan za život, grad u kojem će mladi vidjeti perspektivu zasnivanja obitelji, zaposlenici biti pristojno plaćeni za svoj rad, a umirovljenici imati aktivne i spokojne umirovljeničke dane. Program “Varaždin na kvadrat” Lige za Varaždin i budućega gradonačelnika Vlade Sevšeka te njegovih zamjenika Dubravke Lekić i Davora Patafte upravo jamči ostvarenje takvog “varaždinskog sna”. Zato pozivam sve Varaždinke i Varaždince da na izborima za Gradsko vijeće i gradonačelnika Grada Varaždina 21. svibnja svoj glas s punim povjerenjem daju Nezavisnoj listi Vlade Sevšeka i Lige za Varaždin. Apsolutno sam uvjeren da neće pogriješiti!

“Strast moje obitelji su konji. Uzgajamo engleske punokrvne konje za galopske utrke. Nažalost, nemamo uvjeta za to u Hrvatskoj, pa se naši konji nalaze u dvije ergele i dva trening centra kod Budimpešte u Mađarskoj i Bratislave u Slovačkoj.”

SVAKA ČAST 

Rihtarić je najzaslužniji što je Hrvatski galopski savez primljen u IFHA, a hrvatski uzgajivači u EU udrugu uzgajivača engleskog punokrvnjaka

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždin: nova tvornica u kompleksu Kalnika spremno dočekuje sezonu prerade rajčice  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je Podravkina tvornica u Umagu lani odradila zadnju preradu rajčice, u ovoj sezoni, u 2024., rajčica će se definitivno početi prerađivati u Varaždinu.

Naime, u sklopu postojeće tvornice Kalnik u Varaždinu trenutno je u izgradnji vrlo moderna tvornica za preradu rajčice kapaciteta 40.000 tona i prema pisanju Gospodarskog lista, bit će spremna za ovogodišnju sezonu.

Podsjećamo, Podravka je u siječnju ove godine otvorila novi moderni pogon za proizvodnju tjestenine, a do kraja ove godine očekuju se dovršetak dviju kapitalnih investicija – spomenute gradnje nove tvornice za preradu rajčice u Varaždinu i gradnja novog logističko-distributivnog centra u Koprivnici.

Dodajmo investicija u novu tvornicu za preradu rajčice uključuje i ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i navodnjavanje. Štoviše, organizirat će se i proizvodnja rajčice na vlastitim površinama te kod kooperanata na površini od 400 hektara.

Dobra vijest je i da se proizvodnja rajčice nastavlja u Istri, te navodno s transportom rajčice u Varaždin neće biti problema zato što će Podravka logistički odraditi sve što treba. U tijeku je nabavka transportnih sredstava, točnije specijaliziranih prikolica, kakve se primjerice koriste u Italiji, a s kojima će se obavljati prijevoz iz Umaga u tvornicu Kalnik.

Grupa Podravka ovih dana pohvalila se i iznimno dobrim poslovnim rezultatima. U 2023. ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 713,8 milijuna eura, što je 46,7 milijuna eura, odnosno sedam posto više u odnosu na godinu prije. Rast prihoda zabilježen je u oba segmenta u kojima Grupa posluje.

Prihodi u segmentu Prehrane porasli su šest posto i dosegli 553,7 milijuna eura dok su prihodi Belupa, koji čini segment Farmaceutike, porasli 10,5 posto i dosegli 160,2 milijuna eura. Neto dobit Grupe Podravka iznosila je 66,4 milijuna eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine, dužnost i nadležnost gradova i općina je da to učine umjesto njih. Radi se o temi zanimljivoj svima koji posjeduju bilo koju vrstu kuće za odmor, a posljednjih je dana vrlo aktualna.

Porez na kuće za odmor reguliran je Zakonom o lokalnim porezima.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora ne spadaju u kuće za odmor.

Porezni obveznik je pravna i fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor i to ako je grad odnosno općina na čijem području se nalazi kuća za odmor propisala plaćanje toga poreza.
Podatke bitne za oporezivanje (mjesto gdje se nalazi kuća za odmor, korisnu površinu kuće za odmor te podatke o poreznom obvezniku) obveznik treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Za obveznike koji ne dostave podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor predviđene su novčane kazne.

Porez na kuće za odmor plaća se u iznosu od 0,60 do 5 eura po metru četvornom korisne površine kuće za odmor. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, znači grad ili općina na čijem se području kuća nalazi.

Prijava prebivališta na adresu kuće za odmor nije osnova za oslobođenje od plaćanja poreza nego stvarno postojanje prebivališta treba dokazati drugom dokumentacijom, objavila je Porezna uprava. To se može dokazati primjerice računima za komunalne usluge, dokumentacijom za mjesno izabranog obiteljskog liječnika, potvrdom o prijavi prebivališta članova uže obitelji odnosno za djecu ako se ista nalaze na poreznoj kartici i slično.
Plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza.

Ovo znači da su mnogi već plaćali porez na kuće za odmor, samo će većina poreznim izmjenama plaćati više, a za druge se ne mijenja ništa.

Porezna uprava objavila je podatke o tome kakvi su bili porezi na kuće za odmor po lokalnim jedinicama u 2023. godini, a kakvi u ovoj godini. Za povećanje u aktualnoj godini odlučilo se u našoj zemlji 240 jedinica lokalne samouprave. Podsjetimo, u Hrvatskoj djeluje 566 jedinica lokalne samouprave.

Sjever

Provjerili smo podatke Porezne uprave za neke općine i gradove u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U Čakovcu i Varaždinu vlasnici i dalje ništa ne naplaćuju. Porez na kuće za odmor u ova dva grada i dalje iznosi nula eura. Jednako je u brojnim gradovima i općinama.

U Murskom Središću, jednako kao lani, ovaj porez iznosi 1,20 eura, a u Prelogu i Nedelišću je on nula eura. U Međimurju najveći porez na kuće za odmor imaju Sveti Juraj na Bregu i Selnica te on iznosi 1,60 eura po metru četvornom.

U Varaždinskoj županiji u odnosu na 2023. porez na kuće za odmor povećao je Grad Ivanec, s 0,93 na 1,50 eura. U Ludbregu ovaj porez iznosi između 1,33 i 1,66 eura, a u Lepoglavi jedan euro, što je povećanje od 20 centi u odnosu na 2023. Varaždinske Toplice su također povećale navedeni porez, s 1,33 eura na 2,50 eura. Novi Marof je također za ovu godinu povećao ovaj porez – s 1,33 eura na 1,40.

Najveće poreze na kuće za odmor u Varaždinskoj županiji imaju Ljubešćica, Maruševec, Petrijanec i Vidovec te on iznosi tri eura po metru četvornom. Najveće povećanje je za Općinu Petrijanec; s nula eura na tri.

Liječnička potvrda za vikendicu?

Radi netočnih navoda medijskih članaka proteklih tjedana da stiže novi porez na vikendice te da će onome tko ga želi izbjeći trebati potvrda liječnika opće prakse oglasila se i Porezna uprava.

– Prema Zakonu o lokalnim porezima (ZLP), porez na kuće za odmor je opcijski porez što znači da jedinice lokalne samouprave svojom odlukom odlučuju o uvođenju poreza na kuće za odmor. Uz donošenje odluke o uvođenju poreza na kuće za odmor, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su propisati visinu poreza, u granicama propisanim odredbama ZLP-a, ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor te nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza. Za utvrđivanje obveze poreza na kuće za odmor bitno je utvrditi radi li se o zgradi ili dijelu zgrade ili stanu koji se koristi povremeno ili sezonski odnosno bitno je utvrditi da predmetna nekretnina nema namjenu trajnog korištenja (za stanovanje vlasnika ili druge osobe ili u drugu trajnu svrhu korištenja). Nekretnina koja se koristi tijekom cijele godine (neovisno o načinu njenog korištenja odnosno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u najmu ili zakupu tijekom cijele godine) ne smatra se kućom za odmor u smislu ZLP-a. Ako se pak nekretnina ili njen dio za iznajmljivanje koristi povremeno ili sezonski, dok se ostatak godine ne koristi, ta se nekretnina smatra kućom za odmor u smislu ZLP-a i njen je vlasnik obveznik plaćanja poreza na kuće za odmor. Teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti prema kojima se utvrđuje da se određena nekretnina ne koristi povremeno ili sezonski nego za stalno stanovanje snosi porezni obveznik. Isto tako sama činjenica da porezni obveznik ima prijavljeno prebivalište na toj nekretnini i/ili činjenica da se radi o jedinoj nekretnini koju ima porezni obveznik ili porezni obveznik ima prijavljen privremeni boravak na mjestu gdje se nalazi nekretnina same po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje. Prilikom provođenja postupka dokazivanja statusa kuće za odmor prema odredbama Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika, te samo utvrđuje koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu. Ovim putem naglašavamo kako Zakonom o lokalnim porezima nije propisana dokumentacija za postupak utvrđivanja statusa korištenja kuće za odmor, kao ni to da je primjerice liječnička potvrda odlučujući dokaz u provođenju tog postupka – pojasnili su iz Porezne uprave.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje