Povežite se s nama

U fokusu

Liga za Varaždin na čelu s Vladom Sevšekom jedina ponudila ostvarenje “varaždinskog sna”

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Čovjek kojeg pokreću novi izazovi. Tako bi se najkraće moglo opisati Varaždinca Mladena Rihtarića.

Unatoč činjenici da je na korak do mirovine, njegov ga unutarnji nemir, stvaralački nagon i (prije svega) osjećaj pripadnosti sredini iz koje je ponikao “vabe” u nove izazove, projekte, programe… Jedan od takvih projekata zove se – Liga za Varaždin. Mladen Rihtarić, direktor varaždinske Podružnice osiguravajućeg društva Euroherc, jedan je od 15-ak osnivača nestranačke Udruge građana Liga za Varaždin koji su se okupili s ciljem poticanja razvoja i stvaranja uvjeta za boljitak svih građana Varaždina.

Varaždin potonuo

Zašto ste se odlučili postati “ligaš”? Jeste li u svojoj karijeri bili vezani uz koju stranku ili političku opciju?
Ne, nikad nisam bio član nijedne stranke ili političke opcije. Politiku, a posredno tome i političare, nikad nisam volio. Liga za Varaždin je, međutim, nešto drugo. U toj smo se udruzi okupili ljudi različitih profesija, struka, čak i svjetonazorskih pogleda, ali ujedinjeni u jednom cilju – djelovanju na dobrobit svih Varaždinki i Varaždinaca.Mislim da je krajnje vrijeme za takvo djelovanje, jer je naš grad u posljednjih sedam-osam godina duboko potonuo na ljestvici konkurentnosti i kvalitete življenja u Hrvatskoj. A za to su odgovorne politike koje su upravljale Gradom. Uvijek su se nadmetale za vlast, a kad bi je osvojile, svojim bi činjenjem ili nečinjenjem prouzročile nemjerljive štete. Zato danas u Varaždinu nemamo novih investicija, zapošljavanja, europskih projekata… Ali zato imamo najniže plaće s prosjekom od samo 4.000 kuna, 12 tisuća umirovljenika, od kojih mnogi žive na granici izdržljivosti s mirovinama manjima od 2.000 kuna, mlade koji u potrazi za poslom odlaze u svijet… To su rezultati dosadašnjeg vođenja Grada. I sad bi ti isti, koji su doveli do takvog stanja, ponovno htjeli dobiti povjerenje građana! Siguran sam da će Varaždinci prepoznati ta “prozirna” obećanja i da će im reći – dosta! Nasuprot svim tim političkim strankama, Liga za Varaždin i naš kandidat za gradonačelnika Vlado Sevšek nudi služenje građanima, a ne vladanje Gradom. Mi nismo političari, niti mislimo živjeti od politike. Našu listu čine mnogi ugledni poduzetnici, liječnici, odvjetnici, radnici… Naš je temeljni cilj da utječemo na upravljačke procese u Gradu, a uvjeren sam da ćemo kroz provedbu našeg programa “Varaždin na kvadrat” u tome i uspjeti. Pokrenut ćemo gospodarski razvoj i investicije u najmanje dvije nove tvornice s više stotina radnih mjesta. Plaće ćemo podići za 30 posto kako bismo barem dostigli prosjek u Republici Hrvatskoj, a to će imati i pozitivan učinak na punjenje gradskog proračuna. Za sve to imamo znanja, odlučnosti, hrabrosti i kvalitetne ljude koji će programe na papiru pretočiti u stvarnost.
 

Plaće ćemo podići za 30 posto, a to će imati i pozitivan učinak na punjenje proračuna

Govorite kao čovjek koji je dobro upućen u gospodarstvo, iako već više od 20 godina radite u osiguranju. Mnogi osiguravajuće kuće doživljavaju kao svojevrsnu nadgradnju, one koje samo uzimaju novac građanima, a teško isplaćuju odštetne zahtjeve. Je li to doista tako?
Naravno da nije! Industrija osiguranja je specifična djelatnost koju u Hrvatskoj još uvijek mnogi ne razumiju. A kad se dogode štete, vremenske nepogode, industrijske havarije, prometne nesreće ili neki drugi oblik incidentne situacije u kojoj netko pretrpi štetu, onda kreću nadmudrivanja i pokušaji da se iz cijele situacije izvuče prekomjerna korist. A zakoni i pravila za sve nas osiguravatelje su vrlo jasni, propisi strogi, a nadzori temeljiti, pa nema mogućnosti za bilo kakva “iskakanja” iz tih okvira. Ipak, vratio bih se na prvi dio vašeg pitanja: ne mogu se složiti da osiguranje nije dio gospodarstva. Ono je itekako važan dio, u kojem se generira znatna novostvorena vrijednost. Evo, primjerice, varaždinska podružnica Euroherc osiguranja, na čijem sam čelu 20-ak godina, jedna je od najuspješnijih u zemlji. Imamo vrlo dobre odnose s klijentima, stalno razvijamo djelatnost, a u naš Grad i Županiju Euroherc je do sada uložio desetke milijuna kuna. Izgradili smo suvremenu poslovnu zgradu, imamo tri stanice za tehnički pregled vozila, pouzdan smo partner mnogim tvrtkama u osiguranju njihove imovine i zaposlenika. Nadalje, djelovali smo da i druge članice Koncerna Agram svoje usluge ponude žiteljima Grada i Županije – Poliklinika Sunce, Agram Life-životno i zdravstveno osiguranje, KBZ… Nadalje, Euroherc je prva hrvatska osiguravajuća kuća koja je napravila iskorak na europsko tržište osiguranja. Odnedavno imamo podružnice u Beču i Grazu, a u pripremi je otvaranje više ureda u gradovima Republike Austrije.

Izazovi

Rekli smo u uvodu da ste čovjek izazova. Opišite ukratko svoju karijeru.
Nakon završenoga Pravnog fakulteta u Zagrebu pripravnički staž odradio sam u Općinskom javnom tužilaštvu Varaždin, te po položenom pravosudnom ispitu obnašao dužnost zamjenika javnog tužioca. Kasnije sam bio sudac Općinskoga prekršajnog suda u Varaždinu. No, prijelomni trenutak zbio se početkom 90-ih, kada je, na sveopće iznenađenje, varaždinska tvrtka Consultinvest, u kojoj je ključna osoba bio, nažalost, prerano preminuli odvjetnik Mario Porobija, provela preuzimanje posrnulog ponosa slovenske industrije, tvrtke Elan iz Begunja. Budući da sam zaljubljenik u nautiku i brodove, prihvatio sam ponudu da postanem direktor prodaje tvrtke Elan Marine, u kojoj su se do tada proizvodila svjetski priznata plovila. Pravosudnu karijeru tako sam zamijenio gospodarskim izazovom i dijelom povezao sa svojim hobijem. Trajalo je to više od četiri godine, ali me cijelo to vrijeme vukla želja za povratkom u Varaždin i obitelji, te nastojanje da doprinesem razvoju sredine iz koje sam potekao. Posao u Elanu je bio iznimno težak i pun izazova. Nebrojena putovanja, europski i svjetski sajmovi, charter flote, drugačiji mentaliteti kupaca… A povrh svega, suradnici su mi bili Slovenci koji su smatrali, pa čak to i javno pokazivali, da su im Hrvati oteli njihov “ponos”. Međutim, 1996. godine se pružila prilika za osnivanje podružnice Euroherc osiguranja u Varaždinu, pa sam, prihvaćajući novi izazov, iz svijeta nautike prešao u svijet osiguranja. I tu se, evo, uspješno zadržao već 21 godinu.

No, i uz taj posao prihvaćali ste nove izazove, iako nisu bili izravno povezani s vašom osnovnom djelatnošću. Malo je onih u Varaždinu koji znaju da ste strastveni zaljubljenik u – konje!
Točno, to je na određen način strast moje obitelji, ali i ozbiljna, rekao bih, gospodarska djelatnost. Tu ljubav prema plemenitim životinjama odredila je moja kći Rena. Uzgajamo engleske punokrvne konje za galopske utrke. Nažalost, nemamo uvjeta za to u Hrvatskoj, pa se naši konji nalaze u dvije ergele i dva trening centra kod Budimpešte u Mađarskoj i Bratislave u Slovačkoj. Ne želim se hvaliti, ali jedna sam od najzaslužnijih osoba što je Hrvatski galopski savez primljen u svjetsku krovnu organizaciju IFHA, te hrvatski uzgajivači u Europsku udrugu uzgajivača engleskog punokrvnjaka.
 

Za razliku od političkih stranaka, Liga za Varaždin nudi služenje građanima, a ne vladanje Gradom

Nije li to skup sport?
Ovisi kako se promatra. To je profesionalni sport, ali tu je sportaš konj, ne čovjek. U svijetu i zemljama zapadne Europe to je i iznimno profitabilna gospodarska djelatnost koja se tretira kao industrijska grana – thoroughbreed industry. Primjerice, to je četvrta djelatnost u Francuskoj i treća u Irskoj. Više od 7 milijuna Amerikanaca radi u toj industriji engleskog punokrvnjaka, koja uz sebe veže mnoge gospodarske aktivnosti kao što su, primjerice, veterina, farmaceutika, prehrambena industrija, poljoprivreda, transport, aukcijske kuće, trening centri, turizam, pa ako hoćete i kladioničarstvo, koje je u svijetu iznimno popularno i potiče novi ciklus.
 

Zašto se takve ergele mogu razvijati u Mađarskoj i Slovačkoj, a ne mogu u Hrvatskoj? 
To je još jedno od onih naših “sistemskih” pitanja. Kod nas još uvijek nema sustava poticanja kvalitete, a razni državni poticaji dijele se u obliku “socijale”, umjesto da potiču novi gospodarski razvoj. Tako je i u konjogojstvu. Ima danas u Hrvatskoj podosta onih koji se bave uzgojem konja, ali ne za sport, tako da sustavni razvoj i stvaranje pozitivnog gospodarskog okružja za tu djelatnost i dalje izostaju. Također, mislim da se tu pojavljuje problem kulture i znanja, ali to je preopširna tema da se objasni u nekoliko rečenica.

Gradi – brod

Imate još jednu strast neobičnu za kontinentalca. To su brodovi. Otkud to?
Možda zato jer sam rođen na senjskoj buri (smijeh). Moji su roditelji, naime u to vrijeme živjeliu Senju, ali su se nakon nekoliko godina vratili u Varaždin, pa sam tu krenuo u vrtić i školu, i ovo je doista u punom smislu riječi moj grad! No, šalu na stranu, još sam se u ranoj mladosti zainteresirao za ribolov i nautiku, a dosta sam vremena kao klinac provodio i uz Dravu. Kasnije sam u Elan Marineu proniknuo u male tajne brodogradnje, i to me posebno oduševilo. Kao direktor prodaje te tvrtke ujedno sam radio posao koji mi je bio strast i hobi. Takvo se iskustvo, “zasoljeno” slovenskim jalom, ne može naplatiti nikakvim novcem!

I sada ste – brodograditelj?!
Ma ne, ne bih to baš tako rekao. Točno je, međutim, da onako za svoj gušt, već nekoliko godina, doma u garaži svaki slobodni trenutak posvećujem gradnji brodice po vlastitoj mjeri. Bit će to brodić dug samo šest i pol metara, ali ga u cijelosti radim sam po svojim zamislima i jedva čekam da ga dovršim i napravim probnu plovidbu. Bit će to ostvarenje moga dugogodišnjeg sna – ako ne potone!!! (smijeh)

A sanjate li i kakav “varaždinski san”? Kakav biste Varaždin željeli za, primjerice, četiri godine?
Mi, Varaždinci, više nemamo pravo ni vremena za snove! Svi mi kojima je ovaj grad pri srcu moramo djelovati da se ti lijepi snovi pretvore u stvarnost! A to znači da Varaždin opet mora biti grad poželjan za život, grad u kojem će mladi vidjeti perspektivu zasnivanja obitelji, zaposlenici biti pristojno plaćeni za svoj rad, a umirovljenici imati aktivne i spokojne umirovljeničke dane. Program “Varaždin na kvadrat” Lige za Varaždin i budućega gradonačelnika Vlade Sevšeka te njegovih zamjenika Dubravke Lekić i Davora Patafte upravo jamči ostvarenje takvog “varaždinskog sna”. Zato pozivam sve Varaždinke i Varaždince da na izborima za Gradsko vijeće i gradonačelnika Grada Varaždina 21. svibnja svoj glas s punim povjerenjem daju Nezavisnoj listi Vlade Sevšeka i Lige za Varaždin. Apsolutno sam uvjeren da neće pogriješiti!

“Strast moje obitelji su konji. Uzgajamo engleske punokrvne konje za galopske utrke. Nažalost, nemamo uvjeta za to u Hrvatskoj, pa se naši konji nalaze u dvije ergele i dva trening centra kod Budimpešte u Mađarskoj i Bratislave u Slovačkoj.”

SVAKA ČAST 

Rihtarić je najzaslužniji što je Hrvatski galopski savez primljen u IFHA, a hrvatski uzgajivači u EU udrugu uzgajivača engleskog punokrvnjaka

Izvor:
Foto:

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje