Povežite se s nama

Život i društvo

Lijekovi za živčani sustav treći su po potrošnji na sjeveru zemlje

Objavljeno:

- dana

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) izradila je Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, temeljem Zakona o lijekovima.

Iz podataka o broju izdanih originalnih pakiranja lijekova u ljekarnama, bolničkim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekovima na malo i veleprodajama izračunate su definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan). Ovo izvješće ne uključuje podatke iz veleprodaja. Podaci iz veleprodaja također su prikupljeni, međutim, ne navode se u Izvješću o potrošnji lijekova kako bi se izbjeglo dupliranje podataka jer su te informacije već obuhvaćene podacima iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima.

Dobiveni podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2019. godini iznosila 1280,50 DDD/1000/dan, odnosno, financijski, sveukupno 7,6 milijardi kuna. Ovo pokazuje da je glede definirane dnevne doze na 1000 stanovnika došlo do povećanja od 15,9 % u odnosu na 2018. godinu.

Porast

– Ovaj porast potrošnje znatno je viši u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, koji je iznosio 6,6 %. Povećanje potrošnje slijedi trend povećanja potrošnje lijekova kroz navedeno razdoblje. Potrošnja lijekova u 2019. godini prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 15,5 % u odnosu na 2018. godinu te je, isto tako, znatno viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2015. do 2019. godine, koja je iznosila 9,8 % godišnje – objašnjavaju iz HALMED-a.

Hrvati su lani najviše trošili lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi po potrošnji su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav, dok su četvrti lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.

Lijekovi koji su imali najveću financijsku potrošnju prema veleprodajnim cijenama u Republici Hrvatskoj u 2019. godini su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori.

Ukupnu potrošnju lijekova u našoj zemlji može se prikazati i razdvajajući potrošnju lijekova čiji su troškovi pokriveni iz fondova HZZO-a te lijekova koji su plaćeni na drugi način (fizičke osobe same plaćaju trošak). Prema prijavljenim podacima, u 2019. godini potrošnja na teret HZZO-a iznosila je 1140 DDD/1000/dan (89 %), odnosno, financijski, ukupno 6,8 milijardi kuna (89,2 %). Potrošnja koja nije na teret HZZO-a iznosila je 140,45 DDD/1000/dan (11 %), odnosno, financijski, ukupno 825 milijuna kuna (10,8 %).

Kada se gledaju lijekovi koje građani u našoj zemlji kupuju a da nisu na teret HZZO-o, radi se o onima protiv bolova i za skidanje temperature.

Sjever zemlje

U Varaždinskoj županiji troše se izvan bolnica 1407,33 DDD/1000/dan, a u Međimurskoj 1331,21. Obje županije su pri vrhu po potrošnji lijekova ako se gleda cijela zemlja. Stanovnici Varaždinske županije su u izvanbolničkoj potrošnji lani za lijekove dali ukupno 178,5 milijuna kuna, a Međimurci 121,8 milijuna.

Baš poput ostalih hrvatskih krajeva, i stanovnici Varaždinske županije i Međimurci najviše troše lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi po potrošnji su lijekovi s učinkom na probavni sustav, a treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav.

Život i društvo

Na godišnjici su se okupili varaždinski gimnazijalci te poručili: “I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

“I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Uz fotografiranje i aperitiv počelo je druženje povodom 60 godina mature.

U varaždinskom Garestinu 24. lipnja okupili su se bivši učenici Prve gimnazije Varaždin koji su maturirali 1962. godine. Razrednik im je bio Drago Gorski. U razredu ih je bilo 28, u međuvremenu ih je preminulo šestero. Na druženje povodom okrugle godišnjice mature došlo ih je 18.

– Mislim da nas se okupio lijep broj za godine koje imamo. Većina nas i dalje živi na varaždinskom području, ali došli su kolege iz Zagreba, Čakovca i Lendave – rekli su nam oni koji su došli na proslavu.

Rekli su da je većina završila fakultete te da se ne mogu požaliti kako žive.

– Puno se toga promijenilo u 60 godina. Niti mi slušamo mlade niti oni nas. Mi smo nekad puno hodali po Korzu, baš svaki dan. To je bilo mjesto druženja i upoznavanja simpatija. Da imam lipu za svaki put kada sam prošao po Korzu, bio bih bogat. I mojoj djeci je to već neshvatljivo jer je nama to bio izlazak. Išli smo van oko 18.30 i u 22 sata si morao biti doma. Volimo sjesti i razgovarati o tim vremenima. Bilo nam je lijepo! – prisjetio se Mihovil Hrain.

Hrain nam je rekao da su do 50. godišnjice proslave imali u večernjim satima uz bend do jutra, ali tada su se prebacili na popodnevni termin jer je mnogima tako lakše.

– U našem razredu nije teško organizirati godišnjice. Gotovo svi odmah pristanu kad ih nazovem. U šali kažu da neće doći na proslavu samo ako umru ili im se nešto dogodi. Svi smo si ostali jako dobri. Sretni smo kad se nađemo na godišnjici i “potračamo” jer se ne vidimo puno, a neki imaju i zdravstvenih problema. Želimo se nalaziti dokle ćemo moći! – jasan je Hrain.

Ovi iskusni gimnazijalci poručili su ovogodišnjim maturantima: “Pamet u glavu!”

Nastavite čitati

Život i društvo

Stručnjaci predlažu borbu protiv vrućina sladoledom, salatama, vodom i roštiljom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma.

Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita, ističu stručnjaci HZJZ-a.

Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .

Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…

Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.

Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja

Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.

Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:

– Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.

– Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.

– Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.

Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.

Sladoled – savršena ljetna slastica

Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.

Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali

Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje