Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) izradila je Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, temeljem Zakona o lijekovima.
Iz podataka o broju izdanih originalnih pakiranja lijekova u ljekarnama, bolničkim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekovima na malo i veleprodajama izračunate su definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan). Ovo izvješće ne uključuje podatke iz veleprodaja. Podaci iz veleprodaja također su prikupljeni, međutim, ne navode se u Izvješću o potrošnji lijekova kako bi se izbjeglo dupliranje podataka jer su te informacije već obuhvaćene podacima iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima.
Dobiveni podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2019. godini iznosila 1280,50 DDD/1000/dan, odnosno, financijski, sveukupno 7,6 milijardi kuna. Ovo pokazuje da je glede definirane dnevne doze na 1000 stanovnika došlo do povećanja od 15,9 % u odnosu na 2018. godinu.
Porast
– Ovaj porast potrošnje znatno je viši u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, koji je iznosio 6,6 %. Povećanje potrošnje slijedi trend povećanja potrošnje lijekova kroz navedeno razdoblje. Potrošnja lijekova u 2019. godini prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 15,5 % u odnosu na 2018. godinu te je, isto tako, znatno viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2015. do 2019. godine, koja je iznosila 9,8 % godišnje – objašnjavaju iz HALMED-a.
Hrvati su lani najviše trošili lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi po potrošnji su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav, dok su četvrti lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe.
Lijekovi koji su imali najveću financijsku potrošnju prema veleprodajnim cijenama u Republici Hrvatskoj u 2019. godini su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori.
Ukupnu potrošnju lijekova u našoj zemlji može se prikazati i razdvajajući potrošnju lijekova čiji su troškovi pokriveni iz fondova HZZO-a te lijekova koji su plaćeni na drugi način (fizičke osobe same plaćaju trošak). Prema prijavljenim podacima, u 2019. godini potrošnja na teret HZZO-a iznosila je 1140 DDD/1000/dan (89 %), odnosno, financijski, ukupno 6,8 milijardi kuna (89,2 %). Potrošnja koja nije na teret HZZO-a iznosila je 140,45 DDD/1000/dan (11 %), odnosno, financijski, ukupno 825 milijuna kuna (10,8 %).
Kada se gledaju lijekovi koje građani u našoj zemlji kupuju a da nisu na teret HZZO-o, radi se o onima protiv bolova i za skidanje temperature.
Sjever zemlje
U Varaždinskoj županiji troše se izvan bolnica 1407,33 DDD/1000/dan, a u Međimurskoj 1331,21. Obje županije su pri vrhu po potrošnji lijekova ako se gleda cijela zemlja. Stanovnici Varaždinske županije su u izvanbolničkoj potrošnji lani za lijekove dali ukupno 178,5 milijuna kuna, a Međimurci 121,8 milijuna.
Baš poput ostalih hrvatskih krajeva, i stanovnici Varaždinske županije i Međimurci najviše troše lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi po potrošnji su lijekovi s učinkom na probavni sustav, a treći su lijekovi koji djeluju na živčani sustav.