Povežite se s nama

Međimurje

Lokalna uprava s većim ovlastima garancija je rasta i razvoja društva

Objavljeno:

- dana

POSLOVNI UZLET

Međimurska županije i Mursko Središće bili su domaćini projekta Poslovni uzlet, koji je posljednjih godina postao sinonim među poduzetnicima i vlasnicima OPG-ova diljem Hrvatske kao besplatni alat za poboljšanje poslovanja i proširivanje mreže poslovnih partnera i kontakata, koji provodi Poslovni dnevnik.

Međimurska županije ugostila je Poslovni uzlet četvrtu godinu zaredom, što ne treba čuditi s obzirom na to da je u Međimurju u tijeku najveći investicijski ciklus u proteklih 25 godina, a u realizaciji su ili pred samim završetkom kapitalni projekti koji će doprinijeti pozitivnoj gospodarskoj i poduzetničkoj klimi najsjevernije županije, s oko 1,2 milijarde kuna ulaganja, od čega čak 900 milijuna stiže iz EU fondova.

Rast zaposlenosti

– Najbolji pokazatelj napretka jednog kraja i regije svakako su brojke, koje nama i u proteklih nekoliko godina krize i recesije govore u prilog. Stopa nezaposlenosti je ispod devet posto, raste izvoz, koji je duplo veći od uvoza, na plaćama smo u instituciji racionalizacijom i transparentnim radom uštedjeli dva milijuna kuna, zabilježili rast zaposlenosti od četiri posto, broj nezaposlenih manji je nego ikada te je 3.850, a polako dolazi i do povećanja prosjeka plaće, čiji je rast ključan segment u našem radu. Poduzetnici su po prvi puta premašili vlastite prihode preko 12 milijardi kuna, dok je dug Županije smanjen na pola u samo četiri godine – istaknuo je prilikom otvaranja Poslovnog uzleta župan Međimurske županije Matija Posavec.

Samo decentralizacijom će se postići veća operativnost i pravodobnost odlučivanja

Druženje s međimurskim poduzetnicima otvoreno je panel-diskusijom “Decentralizacija i razvojna uloga županija”, na kojoj je uz domaćine, gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka i međimurskog župana, sudjelovao i župan Varaždinske županije Predrag Štromar. Diskusija je bila prilika da se još jednom istakne potreba veće decentralizacije središnje vlasti u Zagrebu, kojom bi se jedinicama lokalne i regionalne vlasti olakšalo funkcioniranje u mnogim područjima.

– Aktualna događanja na nacionalnoj razini najbolji su primjer koliko su županije stabilnije od države i koliko mogu biti pouzdanije u pružanju usluga koje su potrebne građanima. Veliki sam pobornik da država mora više obaveza i funkcija dati županijama, a županije pak dio svojih funkcija i funkcija ureda državne uprave prebaciti na općine i gradove. Samo na taj način postići će se veća operativnost i pravodobnost u donošenju odluka i poteza na korist građana i poslovnih subjekata – prokomentirao je Predrag Štromar.

Centralizirana država

– Županija je svako mjesto gdje žive ljudi koji trebaju dobiti punu uslugu, koju, u konačnici, ti isti ljudi plaćaju kroz porezna davanja. Zato treba težiti decentralizaciji jer javna usluga treba svim ljudima biti jednako dostupna – rekao je Matija Posavec te dodao:

Najbolji pokazatelj napretka su brojke, a u Međimurju su one pozitivnog predznaka

– Politička stabilnost važna je u slučaju centralizirane države. Kada bi se više toga spustilo na lokalnu upravu, tada nas ne bi toliko brinula situacija na državnoj razini. Primjer su događanja posljednjih godinu dana. Zbog nesređenih političkih prilika Vlada Tihomira Oreškovića nije raspisala niti jedan natječaj za EU fondove. U tom je periodu propušteno previše prilika za poslove i projekte koji su sada već mogli biti pred gotovom realizacijom. Da stvari nisu toliko centralizirane, to se ne bi dogodilo. Županije bi trebale imati daleko veće ovlasti, a tada bi kompletna javna uprava bila fleksibilnija i na raspolaganju građanima i poduzetnicima da lakše ostvare svoje ciljeve. A dok čekaju da se država odmakne od potpune centralizacije, Varaždinska županija odlučila je uzeti stvari u svoje ruke.

– Nabavili smo micro:bit računala te na taj način uvodimo svojevrsnu vlastitu kurikularnu reformu. Učenici petih razreda će na informatici, iako to nije zakonski predviđeno, učiti programirati. Primorani smo na ovakve vanzakonske poteze, ali smo svjesni da je ovaj korak ispravan jer su djeci potrebna takva znanja za njihovu budućnost – zaključio je Štromar.

Otvoreno o proračunu

Na panel-konferenciji “Otvoreno o Otvorenom proračunu” sudionici su mogli dobiti sve odgovore vezane za pretraživanje i korištenje aplikacije Otvoreni proračun. Riječ je o aplikaciji koja je nastala iz istoimenog projekta koji je prošle godine pokrenula Hrvatska zajednica županija kako bi se transparentnost županijskih proračunskih podataka podigla na višu razinu.

1,2 milijarde kuna uloženo je u Međimurju u projekte koji će doprinijeti pozitivnoj gospodarskoj i poduzetničkoj klimi
3.850 nezaposlenih je u Međimurskoj županiji, što je najmanji broj do sada, a trend smanjivanja će se i nastaviti

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati