Povežite se s nama

Život i društvo

Ludbrežanka Olja Dijanošić oživjet će Senzorni park, a tiskat će se i Hrvatsko-romski rječnik

Objavljeno:

- dana

Učenici i učitelji Osnovne škole Ludbreg od ove školske godine sudjeluju u projektu LORA – laboratorij održivog razvoja, čija je glavna koordinatorica učiteljica razredne nastave Olja Dijanošić.

Projekt je vrijedan 1.300.000 kuna te ga je osmislila Udruga “Bioteka”, u većem dijelu ga sufinancira Vlada RH u okviru švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a rezultirat će time da će se na kraju njegova provođenja stvoriti čvrsta mreža učitelja iz cijele Hrvatske koji će znati nešto više o održivom razvoju te će projekte na tu temu provoditi u svojoj školi i lokalnoj zajednici.

Iz svake županije odabrana je po jedna škola za provođenje projekta, a iz Varaždinske se na natječaj javila i pobijedila učiteljica Olja Dijanošić, koja projekt provodi u OŠ Ludbreg. Zamislila je da učenici obilježe tri važna datuma: 8. travnja – Svjetski dan Roma, 22. travnja – Dan planeta Zemlje i 18. svibnja – Međunarodni dan muzeja. Već je odradila dvije edukacije u Zagrebu, na kojima je naučila kako biti uspješan voditelj projekta.

– Senzorni park osmislila sam prije tri godine, a obuhvaćao je oko 700 učenika. Nakon što je taj projekt završio, park je ostao za druženje u produženom boravku. S projektom LORA cilj mi ga je popularizirati, pokazati učiteljima da ondje mogu odvesti učenike i provoditi nastavu te brojne radionice. Većinu novaca, oko 5000 kuna, ćemo potrošiti upravo na Senzorni park, odnosno na materijale koje nam trebaju da bi park opstao. Cilj nam je da elementi parka budu trajni, i više od jedne sezone. Manji dio pretvorit ćemo u vrt u kojemu će učenici na gredice saditi voće i povrće te naučiti otkud dolazi hrana, što je plodored i slično – ističe učiteljica Olja.

S obzirom na to da je pravila sprečavaju u davanju uzgojene hrane učenicima, osmislila je zelene košarice koje će učenici napuniti plodovima te ih donirati Centru za socijalnu skrb.

– Senzorni park je projekt koji „guram“ jer imam snažan osjećaj da ga učenici vole. Trenutno na razini cijele škole provodim istraživanje jer me zanima koji postotak učenika smatra da nam je Senzorni park potreban. Odradila sam oko 40 % anketa, a čak 93 % učenika izjasnilo se da im je drago što škola ima Senzorni park. Lijep je to pokazatelj – navodi učiteljica sa željom da svaka škola u Hrvatskoj izgradi po jedan Senzorni park koji će koristiti u nastavi, baš kao u Bujama u Istri, gdje će se na temelju autorskog projekta Olje Dijanošić uskoro sagraditi novi Senzorni park, uz onaj u Ludbregu.

U okviru projekta LORA paralelno radi i na drugom projektu, izradi Hrvatsko-romskog rječnika, kojim bi se olakšala komunikacija među učenicima, uz odličnu podršku Grada Ludbrega, udruga i tamošnjeg Centra za kulturu.

– Cilj nam je pokazati da su u našoj školi i općenito učenici romske nacionalnosti marginalizirani, odnosno stigmatizirani samo zato što su Romi. Istraživanjem također želimo dokazati da učenici Romi ne znaju u potpunosti hrvatski jezik i da bi im bilo lakše da kraj sebe imaju jedan romsko-hrvatski rječnik, i to već u vrtiću, pa u školi i u svim ustanovama koje se o njima brinu. Hrvatsko-romski rječnik zadovoljio bi ciljeve smanjenja nejednakosti i poticanja kvalitetnijeg školstva za učenike Rome. Smatram i da učenici Hrvati u odnosu na učenike Rome također imaju jezičnu barijeru, tako da bi se i njima olakšala komunikacija – rekla je Olja Dijanošić, otkrivši način na koji je došla do ovog projekta.

– Nastao je prošle godine, kada sam dobila grupu od 14 učenika prvog i trećeg razreda u kojoj je bilo šest učenika Roma. Tada sam se našla u nebranom grožđu i htjela sam da se nepomirljive razlike između učenika Roma i ostalih svedu na minimum te da pronađen nešto što bi ih ujednilo. Također, ne poznajem jezik kojim bih se mogla jednako obraćati jednim i drugim učenicima – objašnjava učiteljica iz Ludbrega.
Na osmišljavanje rječnika potaknuo ju je i jedan dječak Rom, koji nije bio spreman za prvi razred, nije govorio hrvatski jezik te je u godini dana jedva uspio napisati svoje i njezino ime.

– Jako mi se podvukao pod kožu. Kad sam jednom došla u učionicu, vidjela sam ga kako podbočen sjedi u kutu. Vidjelo se da ga nešto boli, samo je ponavljao dvije iste romske riječi, a ja mu nisam mogla pomoći jer ga nisam razumjela. To mi je bilo neprihvatljivo. Pozvala sam tada jednu Romkinju koja je prevela njegove riječi i tada sam pomislila ne bi li bilo lijepo da i ja naučim barem nešto od romskog jezika – smatra Olja Dijanošić, koja je odmah nakon te nezgode osmislila košarice u kojoj se nalaze kartice različitih boja i oblika na kojima su napisane riječi na hrvatskom i romskom, a koje učenici spajaju te tako uče ta dva jezika.

Hrvatsko-romski rječnik sadržavat će oko 30 scena, a ilustracije će na grafičkom tabletu nacrtati učenik petog razreda Kevin Bogdan, kojem će tablet ostati u vlasništvu kao prilika da jednog dana njime zarađuje za život, odnosno ilustrira knjige, animira likove i slično.
Svi otisnuti rječnici darovat će se učenicima koji sudjeluju u projektu, učiteljima i stručnim suradnicima, a po jedan primjerak krasit će i svaki razred škole. Želja je koordinatorice projekta da se primjerci nalaze i u vrtićima i dnevnim boravcima, pa čak i u drugim školama. Veseli je što će se generacije koje dolaze koristiti rječnikom te time razbiti barem neke prepreke koje sve više udaljavaju romske učenike od hrvatskih.

Odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu

Učiteljica Olja Dijanošić smatra da su sociogrami odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu. U OŠ Ludbreg izrađuju se za svaki razred posebno kako bi se otkrilo s kim se učenici najviše druže unutar razreda.

– Djeca na papiriće najprije napišu s kim se druže, što kasnije pomoću računala ubacujemo u program. Cilj nam je vidjeti jesu li učenici Romi izolirani unutar nekog razreda. Veličina kruga ovisi o tome koliko je učenik popularan te, na primjer, u većini razreda postoje dvije ili tri male točkice koje predstavljaju učenike Rome koji su izvan kruga, što znači da se ostala djeca s njima baš i ne druže. To se i inače primijeti u razredu, ali kad su rezultati prezentirani na papiru, doista te neugodno iznenade – smatra Olja, koja je provela i posebnu anketu. Zanimalo ju je koliko učenika Hrvata i koliko učenika Roma smatra da je manje vrijedno. Zanimljivo, postotak je bio jednak – 14 %.

Međimurje

Na području Međimurja lani 358 brakova, rođeno 15 parova blizanaca!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurska županija objavljuje podatke o broju upisa rođenih i umrlih osoba te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava upisanih u državne matice rođenih, vjenčanih i umrlih te registar životnog partnerstva matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova.

Broj upisa novorođene djece u maticu rođenih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine:

U državne matice rođenih u 2020. godini upisano je 1163 djece.

Od ukupnog broja, rođeno je 565 ženske djece i 598 muške djece te je od toga u braku rođeno 619 djece, a izvan braka 544-ero.

Po nacionalnoj pripadnosti rođeno je 855 Hrvata, 292 Roma te ostalih nacionalnosti 16.

Rođeno je 15 parova blizanaca.

Broj upisa u maticu umrlih u Međimurskoj županiji u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine:

U državne matice umrlih u 2020. godine upisano je 1350 umrlih osoba.

Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena te 662 muškarca.

Po nacionalnoj pripadnosti u maticu umrlih upisano je 1305 Hrvata, 21 Rom te ostale nacionalnosti 24.

Broj brakova sklopljenih u Međimurskoj županiji i upisanih u maticu vjenčanih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine:

U 2020. godini u državne matice vjenčanih upisano je 358 brakova.

Sklopljeno je 215 građanskih brakova te 143 vjerska braka s učinkom građanskoga braka.

U 2020. godini sklopljeno je 1 životno partnerstvo osoba istog spola.

Podaci Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove Međimurske županije – Odsjek za osobna stanja građana

Nastavite čitati

Život i društvo

Za članove Ivanečkog sunca osigurano financiranje četiri osobna asistenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

GI

Nakon što joj je krajem prošle godine na natječaju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva odobren trogodišnji projekt vrijedan 240.480 kuna, Udruzi osoba s intelektualnim teškoćama Ivanečko sunce stigla je još jedna dobra vijest.

Naime, u sklopu natječaja „Usluga osobne asistencije za osobe s intelektualnim teškoćama“ (EU projekt), odobrena su joj sredstva za financiranje četiri osobna asistenta za korisnike.

Asistenti će se zaposliti na nepuno radno vrijeme, a korisnicima će pomagati u svakodnevnim aktivnostima.

Usluga osobne asistencije uvelike će povećati kvalitetu života i korisnika i njihovih obitelji, a članovi će tu uslugu moći koristiti kroz 20 mjeseci trajanja projekta.

Prijavitelj projekta bio je Hrvatski savez udruga osoba s intelektualnim teškoćama, a uz Ivanečko sunce, partner Savezu je i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama „Regoč“ iz Slavonskog Broda.

Projekt je vrijedan 527.180 kuna, a financira se iz Europskog socijalnog fonda. Kompletnu pomoć u prikupljanju dokumentacije, slanju i ishođenju potrebnih rješenja koji su bili prvi korak kod prijave, Udruzi je pružio Projektni ured Grada Ivanca za EU fondove.

On će joj i dalje, za cijelo vrijeme trajanja projekta, pružati svu potrebnu stručnu i operativnu pomoć.

Nastavite čitati