Učenici i učitelji Osnovne škole Ludbreg od ove školske godine sudjeluju u projektu LORA – laboratorij održivog razvoja, čija je glavna koordinatorica učiteljica razredne nastave Olja Dijanošić.

Projekt je vrijedan 1.300.000 kuna te ga je osmislila Udruga “Bioteka”, u većem dijelu ga sufinancira Vlada RH u okviru švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a rezultirat će time da će se na kraju njegova provođenja stvoriti čvrsta mreža učitelja iz cijele Hrvatske koji će znati nešto više o održivom razvoju te će projekte na tu temu provoditi u svojoj školi i lokalnoj zajednici.

Iz svake županije odabrana je po jedna škola za provođenje projekta, a iz Varaždinske se na natječaj javila i pobijedila učiteljica Olja Dijanošić, koja projekt provodi u OŠ Ludbreg. Zamislila je da učenici obilježe tri važna datuma: 8. travnja – Svjetski dan Roma, 22. travnja – Dan planeta Zemlje i 18. svibnja – Međunarodni dan muzeja. Već je odradila dvije edukacije u Zagrebu, na kojima je naučila kako biti uspješan voditelj projekta.

– Senzorni park osmislila sam prije tri godine, a obuhvaćao je oko 700 učenika. Nakon što je taj projekt završio, park je ostao za druženje u produženom boravku. S projektom LORA cilj mi ga je popularizirati, pokazati učiteljima da ondje mogu odvesti učenike i provoditi nastavu te brojne radionice. Većinu novaca, oko 5000 kuna, ćemo potrošiti upravo na Senzorni park, odnosno na materijale koje nam trebaju da bi park opstao. Cilj nam je da elementi parka budu trajni, i više od jedne sezone. Manji dio pretvorit ćemo u vrt u kojemu će učenici na gredice saditi voće i povrće te naučiti otkud dolazi hrana, što je plodored i slično – ističe učiteljica Olja.

S obzirom na to da je pravila sprečavaju u davanju uzgojene hrane učenicima, osmislila je zelene košarice koje će učenici napuniti plodovima te ih donirati Centru za socijalnu skrb.

– Senzorni park je projekt koji „guram“ jer imam snažan osjećaj da ga učenici vole. Trenutno na razini cijele škole provodim istraživanje jer me zanima koji postotak učenika smatra da nam je Senzorni park potreban. Odradila sam oko 40 % anketa, a čak 93 % učenika izjasnilo se da im je drago što škola ima Senzorni park. Lijep je to pokazatelj – navodi učiteljica sa željom da svaka škola u Hrvatskoj izgradi po jedan Senzorni park koji će koristiti u nastavi, baš kao u Bujama u Istri, gdje će se na temelju autorskog projekta Olje Dijanošić uskoro sagraditi novi Senzorni park, uz onaj u Ludbregu.

U okviru projekta LORA paralelno radi i na drugom projektu, izradi Hrvatsko-romskog rječnika, kojim bi se olakšala komunikacija među učenicima, uz odličnu podršku Grada Ludbrega, udruga i tamošnjeg Centra za kulturu.

– Cilj nam je pokazati da su u našoj školi i općenito učenici romske nacionalnosti marginalizirani, odnosno stigmatizirani samo zato što su Romi. Istraživanjem također želimo dokazati da učenici Romi ne znaju u potpunosti hrvatski jezik i da bi im bilo lakše da kraj sebe imaju jedan romsko-hrvatski rječnik, i to već u vrtiću, pa u školi i u svim ustanovama koje se o njima brinu. Hrvatsko-romski rječnik zadovoljio bi ciljeve smanjenja nejednakosti i poticanja kvalitetnijeg školstva za učenike Rome. Smatram i da učenici Hrvati u odnosu na učenike Rome također imaju jezičnu barijeru, tako da bi se i njima olakšala komunikacija – rekla je Olja Dijanošić, otkrivši način na koji je došla do ovog projekta.

– Nastao je prošle godine, kada sam dobila grupu od 14 učenika prvog i trećeg razreda u kojoj je bilo šest učenika Roma. Tada sam se našla u nebranom grožđu i htjela sam da se nepomirljive razlike između učenika Roma i ostalih svedu na minimum te da pronađen nešto što bi ih ujednilo. Također, ne poznajem jezik kojim bih se mogla jednako obraćati jednim i drugim učenicima – objašnjava učiteljica iz Ludbrega.
Na osmišljavanje rječnika potaknuo ju je i jedan dječak Rom, koji nije bio spreman za prvi razred, nije govorio hrvatski jezik te je u godini dana jedva uspio napisati svoje i njezino ime.

– Jako mi se podvukao pod kožu. Kad sam jednom došla u učionicu, vidjela sam ga kako podbočen sjedi u kutu. Vidjelo se da ga nešto boli, samo je ponavljao dvije iste romske riječi, a ja mu nisam mogla pomoći jer ga nisam razumjela. To mi je bilo neprihvatljivo. Pozvala sam tada jednu Romkinju koja je prevela njegove riječi i tada sam pomislila ne bi li bilo lijepo da i ja naučim barem nešto od romskog jezika – smatra Olja Dijanošić, koja je odmah nakon te nezgode osmislila košarice u kojoj se nalaze kartice različitih boja i oblika na kojima su napisane riječi na hrvatskom i romskom, a koje učenici spajaju te tako uče ta dva jezika.

Hrvatsko-romski rječnik sadržavat će oko 30 scena, a ilustracije će na grafičkom tabletu nacrtati učenik petog razreda Kevin Bogdan, kojem će tablet ostati u vlasništvu kao prilika da jednog dana njime zarađuje za život, odnosno ilustrira knjige, animira likove i slično.
Svi otisnuti rječnici darovat će se učenicima koji sudjeluju u projektu, učiteljima i stručnim suradnicima, a po jedan primjerak krasit će i svaki razred škole. Želja je koordinatorice projekta da se primjerci nalaze i u vrtićima i dnevnim boravcima, pa čak i u drugim školama. Veseli je što će se generacije koje dolaze koristiti rječnikom te time razbiti barem neke prepreke koje sve više udaljavaju romske učenike od hrvatskih.

Odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu

Učiteljica Olja Dijanošić smatra da su sociogrami odlični pokazatelji socijalnih odnosa u razredu. U OŠ Ludbreg izrađuju se za svaki razred posebno kako bi se otkrilo s kim se učenici najviše druže unutar razreda.

– Djeca na papiriće najprije napišu s kim se druže, što kasnije pomoću računala ubacujemo u program. Cilj nam je vidjeti jesu li učenici Romi izolirani unutar nekog razreda. Veličina kruga ovisi o tome koliko je učenik popularan te, na primjer, u većini razreda postoje dvije ili tri male točkice koje predstavljaju učenike Rome koji su izvan kruga, što znači da se ostala djeca s njima baš i ne druže. To se i inače primijeti u razredu, ali kad su rezultati prezentirani na papiru, doista te neugodno iznenade – smatra Olja, koja je provela i posebnu anketu. Zanimalo ju je koliko učenika Hrvata i koliko učenika Roma smatra da je manje vrijedno. Zanimljivo, postotak je bio jednak – 14 %.