MUKE S DIAMONDOM
– Kako je moguće da Grad Varaždin ima potraživanje od 219.000 kuna, ali ne aktivira bankovnu garanciju i ne naplati svoj dug? – zanimalo je Nataliju Martinčević, vijećnicu Reformista na današnjem aktualnom satu Gradskog vijeća Varaždin.
Pitanje se odnosilo na tvrtku Diamond aviation center (bivšem Diamond aircraft) s kojom je Grad Varaždin potpisao ugovor o zakupu koji je na snazi od 1. veljače 2016. godine.
– Od tog trenutka pa sve do 15. prosinca prošle godine prema kartici potraživanja dobivenoj iz gradske uprave nije uplaćena niti jedna jedina rata, niti jedna jedina lipa. Točno 11 mjeseci tvrtka Diamond nije uplatila Gradu ni jednu lipu temeljem zakupa, ali to nije sve. Grad je prema ugovoru trebao dobiti bankovnu garanciju od 500.000 kuna, koju nije aktivirao unatoč dugovanju, a koja je sada istekla – objasnila je Martinčević.
– Zašto Grad nije aktivirao bankovnu garanciju zbog dugovanja, koja je sada istekla? – zanimalo je Martinčević
Navela je kako je tvrtka, osim za najam, dužna još dodatnih 21.611 kuna za komunalnu i vodnu naknadu. Nije joj jasno kako je aerodrom u najam uopće dobila tvrtka koja nema nijednog zaposlenog i radi gubitke.
– Uvidom u podatke o poslovanju tvrtke iz Poslovne hrvatske dolazimo do podataka da tvrtka Diamond od 2012. do 2015. godine posluje s gubitkom, da je svojedobno imala jednog zaposlenog, a sad nema nijednog i da je u 2016. godini ostvarivala promet od 10.000 kuna mjesečno, dok je zakup mjesečni viši od 20.000 kuna. Zašto smo i čemu takvoj tvrtki dali da upravlja našim aerodromom? Već tada se znalo da neće moći plaćati zakup – ustvrdila je Martinčević.
Navela je i da tvrtka radi neposrednu štetu Aeroklubu Varaždin.
– Klubu koji postoji već 90 godina i koji je organizirao brojne manifestacije danas je zabranjen ulaz u prostorije aerodroma. Oni svoje sastanke nemaju na aerodromu, nego po gradskim kafićima. Međutim, Diamond je odbacio i druge poslovne subjekte koji su željeli raditi na aerodromu, konkretno, Pan aero servise, koji su ondje provodili obuku za upravljanje motornim zrakoplovima – rekla je Martinčević.
Na sve to je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš odgovorio da će zatražiti podatke.
– Ne znam je li plaćeno ili ne, zatražit ću kompletnu analizu. Mogu samo reći da nam je dugo trebalo da vratimo povjerenje tih ljudi da se vrate na aerodrom i da počnu ulagati, a ulaganja su u pripremi – rekao je varaždinski gradonačelnik i dodao kako mu je prvi glas da je netko zabranio ulazak Aeroklubu Varaždin na aerodrom.
– Takve informacije bi sigurno došle do mene. Znam da suradnja nije idealna, ali ona postoji, uostalom uvjet našeg zakupa je bio da se prostor stavi na raspolaganje Aeroklubu – rekao je Habuš.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Varaždin će u četvrtak, 7. prosinca, od jutarnjih sati biti domaćin obuke komunalnih redara.
Obuka komunalnih redara, namijenjena je i drugim službenicima i/ili pročelnicima u čijem je “opisu posla” problematika komunalnog gospodarstva.
Stoga će sudionici skupa u Park Boutique hotelu raspravljati između ostalog o zakonskoj regulativi za postupanje komunalnog redarstva s naglaskom na gospodarenje otpadom, o Odluci o komunalnom redu i drugim aktima JLS važnima za postupanje komunalnog redarstva.
Programom je prije pauze za kavu Predviđena još jedna zanimljiva točka. Riječ je o profesionalnoj komunikaciji s „teškim strankama“, što god to značilo.
Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.
Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.
Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.
Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.
Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.
Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.
Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.
U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Na adresi Koprivnička ulica 12 A u Varaždinu, odmah iza zgrade benzinske Petrol, vrata je otvorio novi salon Lady Chic...
Općina Pribislavec raspisala je Javni natječaj za prijam u službu na neodređeno vrijeme u Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec za...
Rezervirajte ovaj produženi vikend, od 23. do 26. studenog za FEST dobar shopping! Black Friday ove godine u Lumini centru...
