Davor Patafta neće primati nikakvu naknadu već će funkciju gradonačelnika obnašati kao volonter.

U državi u kojoj reformu pravosuđa vodi Zdravko Mamić, gospodarstvo je na koljenima, a dugovi u bolničkom sustavu se gomilaju, te su građani svako malo u neizvjesnosti hoće li ostati bez neophodnih lijekova, pred još jedne izbore alternative u hrvatskoj politici gotovo da i nema. I dok političari mijenjaju stranke, prešaltavaju se u koalicijama s lijeva na desno i obrnuto, ne čudi što raste popularnost aktivistima, nezavisnim kandidatima i raznim avanturistima u političkom prostoru. Međutim, u većini slučajeva takve opcije ozbiljnog programa nemaju pa je sve to kratkog vijeka, a oni iz političkog prostora brzo nestaju.

Ono što je zabrinjavajuće je da su građani već godinama žrtve političkih igri. Politika je duboko ukorijenjena u pravosuđe, zdravstvo, sport, u svim je segmentima života, a takvih primjera imamo i u Varaždinu.

Uzmimo za primjer samo bale koje kao spomenik nesposobnosti i političkoj manipulaciji stoje na ulazu u Varaždin više od desetljeća. Sjetimo se samo ministara i raznih dužnosnika i SDP-ove i HDZ-ove Vlade koji su dolazili s obećanjima da će problem riješiti. No, na obećanjima je sve i ostalo.

Pred izbore se na frekventna mjesta diljem županije, na ulaze u općine i gradove, redovito dovoze bageri, sve podsjeća na folklornu smotru radnih strojeva. Obećava se rješenje svih problema, a ostaje činjenica da se poslije izbora strojevi pospremaju, baš kao i obećanja. Ono što ostaje je zapošljavanje podobnih stranačkih kadrova u gradske i županijske ustanove.

Davor Patafta, varaždinski poduzetnik i jedan od osnivača Lige za Varaždin, ne spada ni u jednu skupinu gore navedenih. Za razliku od onih koji u životopisu nemaju ništa osim staža u javnoj službi, a jedino iskustvo stekli su ispunjavanjem zadataka stranačkih čelnika, poduzetnik Patafta osmišljava projekte i ostvaruje ih. Više od 30 godina je u poslovnom svijetu, radi i stvara.

Politika mu ne treba niti je o njoj ovisan. Ipak, odlučio se kandidirati za gradonačelnika Varaždina, a tu funkciju će obnašati kao volonter.

Uspješni ste poduzetnik, a sami kažete da vam politika ne treba. Zašto ste se ipak odlučili nastaviti političkim vodama te ste nositelj Nezavisne liste?

Ne mogu stajati sa strane prekriženih ruku, nervirati se svaki put kad vidim da je gradonačelnik donio štetnu odluku, a da vijećnici ni ne razumiju što su podržali. Možda bih imao više mira i vremena, ali bih imao i grižnju savjesti jer nisam ništa poduzeo. Osjećam obvezu i dat ću sve od sebe da zajedno sa svojim suradnicima uvedem promjene.

Smatrate li da je društvo zrelo za promjene na političkoj sceni?

Usred smo zdravstvene, ekonomske, ali i moralne krize. Politika je na najnižim granama, sve se svodi na to je s kim interesno povezan, čvrsti stavovi jednostavno ne postoje. Više nema političara nego tek sljedbenici i dizači ruku kojima egzistencija ovisi o politici. Varaždin može i mora bolje. Razumijem ljude da im je teško vjerovati bilo kome od kandidata pa tako i meni. Javni prostor krcat je obećanjima i tako je pred svake izbore. Ali kad imate situaciju da primjerice župan Čačić i gradonačelnik Čehok nisu mogli pristojno razgovarati ni kad su se ljudi bolesni smrzavali u šatorima, ili imamo drugu krajnost kad se u kampanji kandidati bave šećerima, ugostiteljstvom i tome tko je gdje nalijepio plakate, potpuno je jasno da se moramo odmaknuti od takvog načina funkcioniranja.

Štete i Varaždinu i Županiji nanose nesposobni ljudi na odgovornim funkcijama. Nije dovoljno biti slatkorječiv i simpatičan ili pak glasan i bezobrazan. Za obnašanje javnih funkcija treba biti sposoban i odgovoran. Zato sam se i kandidirao i zato sa ljudima koji su radni vijek proveli većinom u privatnom sektoru i žive od svog rada, a ne na državnim jaslama kao većina ostalih, tražimo mjesta u Gradskom vijeću. Kako bismo bili korektor vlasti i ispravljali greške i štetu, postavljali pitanja, prozivali, tražili odgovore i nudili konkretna rješenja. To je smisao demokracije. Demokracija je vrhunski alat u pravim rukama, mi znamo i stavljamo se na raspolaganje svima. Samo odgovorni i sposobni ljudi mogu razvijati Varaždin.

Cijeli radni vijek ste u privatnom sektoru? Sve je veći jaz privatnog i javnog sektora. Smatrate li da u gradskim, županijskim i državnim službama ima previše nekompetentnih kadrova i na koji način bi to riješili?

Stvara se jaz jer je previše stranačkih uhljeba na svim razinama pa imamo stigmatizaciju. Osobno sam se uvjerio da i u gradskoj upravi, kao i svim drugim institucijama ima talentiranih, sposobnih i vrijednih ljudi i skidam im kapu. Međutim, politika funkcionira na način ”uhljebi, vladaj, potroši i opustoši”. Iza sebe ostavljaju rupe u proračunu i zaustavljaju svaku mogućnost razvoja. Tome mora doći kraj.

Koje su glavne točke vašeg programa?

Većina ih napravi neki program, kažu da je razvojni, nauče dijelove pa ih recitiraju na konferencijama za medije, objave ga na internetu i onda ga do kraja mandata više ni ne pročitaju. Mi smo se fokusirali na ljude. Od besplatnih vrtića, brige za umirovljenike, pa do razvoja gospodarstva na kojem sve počiva. Ne možete razvijati turizam, sport, društveni život, ako vam je gospodarstvo na klimavim nogama, a životni standard je sve niži. Detaljan program ćemo u narednim danima predstaviti po segmentima.

Kad o potrebama ljudi govore oni koji se na njihov račun godinama šlepaju na pozicijama, mijenjaju strane kako vjetar puše, a ne nude ništa osim floskula i još e javnim novcem reklamiraju, onda je itekako teško naći načina kako ljudima objasniti da nisu svi isti, jer zaista nisu.

Zašto bi ljudi mislili da ste vi drukčiji?

Jer imam energije, volje i iskrenu želju da učinim sve što mogu da ovaj naš grad sutra bude bolji nego što je danas. Ako želimo nešto promijeniti nemamo više vremena, ne možemo čekati godine, mjesece, pa ni dane. Moramo krenuti sad. Nikome u politici ne dugujem ništa, niti iza sebe imam redove onih koji se žele udobno smjestiti u fotelje. Iskustvo sam gradio u privatnom sektoru, a ljude koji su na listi vodi iskrena želja da svojim iskustvom i radom doprinesu razvoju ovog grada.

Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz u intervjuu za Hinu najavila je veliki uspjeh WWF-a, jer će nakon više desetljeća truda i suradnje s ministarstvima i upravljačima zaštićenih područja UNESCO proglasiti prvi svjetski rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji obuhvaća pet država, piše Index.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. Europska Amazona, jedinstven je u svijetu jer nigdje ne postoji rezervat koji obuhvaća pet zemalja. To će biti Hrvatska, Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija, ističe Kalauz, koja proglašenje rezervata očekuje u rujnu.

Zeleni pojas dug 700 kilometara

– Proglašenje će biti kruna rada WWF-a, ali i međunarodne suradnje. Pokazatelj je to da se tako ambiciozna inicijativa može izgurati do kraja i da postoji dobra volja na razini pet zemalja koje će to implementirat – istaknula je Kalauz. Dodaje da će se to dogoditi u godini kada globalna organizacija WWF (“World Wide Fund for Nature”) slavi 60. rođendan.

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Srbiju te čine zeleni pojas dug 700 kilometara. On povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine.

Jedinstveni riječni krajolik uspio je zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica.

Ta su staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta – male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba, poput kečiga. Svake godine više od 250.000 ptica bira Europsku Amazonu kao odmaralište i hranilište prije nego nastavi putovanje na jug.

O Muri, Dravi i Dunavu ovisi i gotovo 900.000 stanovnika: poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.

Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak i od štetnih projekata, poput izgradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta.

Zadnja europska divljina

Kalauz kaže da WWF Adria, koji pokriva područje Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, ima vrlo ambiciozne planove, jer je prostor Balkana “zadnja europska divljina”, koju treba zaštititi i prevenirati degradaciju prirode kakvu smo vidjeli u drugim dijelovima razvijenijeg svijeta.

– Komparativna je prednost naše regije da se još uvijek možemo pohvaliti nekim netaknutim i prirodno očuvanim područjima. Za razliku od razvijenijeg svijeta, mi još uvijek na svom području možemo definirati budući razvoj. WWF želi biti sugovornik u tom smislu – poručila je Kalauz.

WWF nudi suradnju u poticanju održivog razvoja i kreiranja razvojnih politika koje uvažavaju prirodu i okoliš. S brojnim partnerima rade na promjenama, poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana i unaprjeđenja upravljanja zaštićenim područjima.

Također ima značajnu ulogu u očuvanju Jadranskog mora i ribara i drugih koji o njemu ovise. Uz uspostavu prve zone bez ribolova, donesene u suradnji s ribarima, u Parku prirode Telašćica, poticanje održivog turizma i drugih ekonomskih sektora i poslova koji idu zajedno s očuvanjem okoliša, WWF istovremeno štiti Jadran i jača gospodarstvo lokalnih zajednica putem projekata održive plave ekonomije. WWF je u procesu uspostave nacionalne platforme za ribolovni turizam koja bi spajala ribare s agencijama i gostima.

WWF može hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata zapadnog tržišta, gdje surađuje s velikim trgovačkim lancima kojima je njihov prepoznatljivi brend garancija održivosti proizvoda.

– Takva transformacija se ne događa preko noći, ali je pravi put prema dolasku do održivih hrvatskih proizvoda iz ribarstva – istaknula je Kalauz.

Europske zvijeri u hrvatskim šumama

– U našoj regiji žive brojne divlje životinje neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos čovjeka i velikih zvijeri – vuka, risa i medvjeda – objašnjava.

WWF radi sa stočarima kojima nude rješenja kako zaštititi stoku i živjeti od stočarstva, a da pritom uvažavaju činjenicu da i divlje zvijeri trebaju svoj životni prostor. Namjeravaju stočarima omogućiti postavljanje nekoliko električnih ograda, a planiraju i nabavu pasa čuvara.

U Hrvatskoj se trenutno može pronaći oko 160 vukova, 900 medvjeda i 60 risova pa možemo biti ponosni da sve tri velike europske zvijeri lutaju našim šumama, iz kojih nikada nisu u potpunosti nestale, kao u većini zapadnoeuropskih država koje sada ulažu ogromne napore kako bi se populacije tih zvijeri oporavile.