Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2.391.944 stana, što je povećanje od 6,5 % u odnosu na stanje u Popisu 2011, pokazuju podaci DZS-a.
Valja napomenuti da DZS pod stanove uvrštava i kuće. Prema objašnjenju stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.
Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove bio je 2.028.725, odnosno bio je veći za 6,1 %.
Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 %, dok se u znatnoj mjeri, za 43 %, povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.
Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1441.
Od ukupno 1.433.445 nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 %), četverosobne (26 %) i dvosobne stanove (21,6 %). Peterosobnih stanova ima 12,6 %, jednosobnih 7,1 %, šesterosobnih 4,1 %, dok je udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba u rasponu od 0,5 % do 1,1 %.
Prosječna površina nastanjenih stanova u Republici Hrvatskoj iznosi 92 m2, dok je prije deset godina, prema podacima Popisa 2011., iznosila 81 m2.
Usporedba po županijama pokazuje da stanovi prosječno najveću površinu imaju u Međimurskoj (114 m2), Zagrebačkoj (110 m2), Krapinsko-zagorskoj (109 m2), Koprivničko-križevačkoj (108 m2) te Varaždinskoj županiji (106 m2).
Nasuprot tomu, županije s prosječno najmanjom površinom stanova jesu Ličko-senjska (89 m2), Primorsko-goranska (83 m2), Splitsko-dalmatinska (82 m2), Šibensko-kninska (82 m2) te Grad Zagreb, sa 79 m2.
Kad nastanjene stanove promatramo prema godini gradnje, primjećujemo da je najviše stanova, tj. 275.104 stana ili njih 19,2 %, izgrađeno u razdoblju 1971. − 1980., njih 237.654 ili 16,6 % u razdoblju 1981. − 1990., a u razdoblju 1961. − 1970. ukupno 229.513 stanova ili 16 %.
U nastanjenim stanovima u Republici Hrvatskoj živjelo je ukupno 1.433.445 kućanstava, koji su se tim stanovima koristili prema različitim osnovama. Najveći udio, njih čak 86,5 %, činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, 7,8 % kućanstava koristilo se stanom na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok se 4,4 % kućanstava stanom koristilo na temelju slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.