Povežite se s nama

U fokusu

Međimurci prosječno imaju najveće stanove u Hrvatskoj, a i Varaždinci su top pet

Objavljeno:

- dana

Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2.391.944 stana, što je povećanje od 6,5 % u odnosu na stanje u Popisu 2011, pokazuju podaci DZS-a.

Valja napomenuti da DZS pod stanove uvrštava i kuće. Prema objašnjenju stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.

Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove bio je 2.028.725, odnosno bio je veći za 6,1 %.

Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 %, dok se u znatnoj mjeri, za 43 %, povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.

Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1441.

Od ukupno 1.433.445 nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 %), četverosobne (26 %) i dvosobne stanove (21,6 %). Peterosobnih stanova ima 12,6 %, jednosobnih 7,1 %, šesterosobnih 4,1 %, dok je udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba u rasponu od 0,5 % do 1,1 %.

Prosječna površina nastanjenih stanova u Republici Hrvatskoj iznosi 92 m2, dok je prije deset godina, prema podacima Popisa 2011., iznosila 81 m2.

Usporedba po županijama pokazuje da stanovi prosječno najveću površinu imaju u Međimurskoj (114 m2), Zagrebačkoj (110 m2), Krapinsko-zagorskoj (109 m2), Koprivničko-križevačkoj (108 m2) te Varaždinskoj županiji (106 m2).

Nasuprot tomu, županije s prosječno najmanjom površinom stanova jesu Ličko-senjska (89 m2), Primorsko-goranska (83 m2), Splitsko-dalmatinska (82 m2), Šibensko-kninska (82 m2) te Grad Zagreb, sa 79 m2.

Kad nastanjene stanove promatramo prema godini gradnje, primjećujemo da je najviše stanova, tj. 275.104 stana ili njih 19,2 %, izgrađeno u razdoblju 1971. − 1980., njih 237.654 ili 16,6 % u razdoblju 1981. − 1990., a u razdoblju 1961. − 1970. ukupno 229.513 stanova ili 16 %.

U nastanjenim stanovima u Republici Hrvatskoj živjelo je ukupno 1.433.445 kućanstava, koji su se tim stanovima koristili prema različitim osnovama. Najveći udio, njih čak 86,5 %, činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, 7,8 % kućanstava koristilo se stanom na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok se 4,4 % kućanstava stanom koristilo na temelju slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje