Što vam pada na pamet kada čujete riječ „Božić“?

Zamišljate li snijeg? Vožnju saonicama? Pravo božićno drvce okićeno ukrasima? Kršćanski vjerski obred u velikoj crkvi? Djed Mraz daruje djecu? Bilo da se radi o vizijama snježnih pahulja, vožnji sanjkama ili zvončićima, većina naših asocijacija na Božić su elementi koji su dodavani stoljećima nakon što je Božić ustanovljen kao praznik u Rimskom Carstvu i proširio se u druge dijelove Europe. Zatim se spojio s drugim festivalom solsticija pod nazivom „Yule“ (kojeg su slavili germanski narodi Europe), negdje oko 9. stoljeća, a to je dodalo još jedan sloj tradicija, slika i mitologije.

Zašto onda inzistiramo na očuvanju prošlosti koja nikada nije postojala? Jedan od razloga može se pripisati tzv. tribalizmu, objasnili su stručnjaci na stampar.hr. Kulture i supkulture spajaju se oko zajedničkog skupa ideja, mitova i praksi, a zajedničke veze koje se stvaraju oko ovih elemenata psihološki su važne. Veze naših kultura i supkultura čine da se osjećamo povezanima s nečim većim od nas samih, što nam daje osjećaj pripadnosti, podrške, zaštite i zadovoljenje drugih potreba opisanih poznatom Maslowljevom hijerarhijom.

Psihologija Božića bogat je kolaž emocija, sjećanja i društvenih veza koje blagdansku sezonu čine godišnjim vrhuncem. Od toplog zagrljaja nostalgije do radosti darivanja, Božić nastavlja osvajati naša srca i umove. Razumijevanje psiholoških temelja naše ljubavi prema ovom blagdanu baca svjetlo na to zašto on iz godine u godinu zauzima posebno mjesto u našim životima.

Nostalgija – putovanje stazom sjećanja

Jedan od najsnažnijih psiholoških čimbenika koji pridonose našoj ljubavi prema Božiću je nostalgija. Blagdansko vrijeme budi sjećanja na prošla slavlja, stvarajući osjećaj kontinuiteta i povezanosti s našom prošlošću. Ova draga sjećanja, često povezana s obitelji, toplinom i zajedništvom, izazivaju osjećaje ugode i sreće.

Društveno povezivanje – jačanje veza

Božić je vrijeme kada se ljudi okupljaju, njegujući osjećaj pripadnosti i društvenog povezivanja. Psihološki, ove su veze vitalne za naše blagostanje. Čin davanja i primanja darova, dijeljenje obroka i provođenje kvalitetnog vremena s voljenima oslobađa oksitocin, „hormon ljubavi“, koji jača naše emocionalne veze.

Iščekivanje i uzbuđenje

Psihologija iščekivanja igra značajnu ulogu u našoj ljubavi prema Božiću. Uoči blagdanske sezone, obilježene dekoracijama, glazbom i pripremama, izazivaju osjećaj uzbuđenja i radosti. Iščekivanje otvaranja darova, uživanje u svečanim obrocima i stvaranje nezaboravnih iskustava poboljšava naše opće dobro.

Djela dobrote i davanja

Božić potiče na djela dobrote i velikodušnosti. Psihološki gledano, ovakva ponašanja mogu dovesti do otpuštanja endorfina koji stvaraju osjećaj sreće i zadovoljstva. Čin darivanja, bilo putem darova, donacija ili volontiranja, doprinosi našoj ljubavi prema blagdanu.

Odmor od rutine – bijeg od stresa

Kraj godine često je povezan sa stresom i izgaranjem. Božić pruža dobrodošao odmor od naše svakodnevne rutine. Ovaj psihološki predah od pritisaka posla i života omogućuje nam da se opustimo, rekuperiramo i usredotočimo na ono što je uistinu važno – naše odnose i dobrobit.

Blagdanska sezona može biti i sretno i stresno doba godine, dijelom zbog očekivanja da ćete provesti vrijeme s obitelji i prijateljima, riješiti obiteljske razmirice i održati važne tradicije, a dijelom zbog brige kao što su nedostatak novca, nedostajanje voljenih osoba i iščekivanja (novih) obiteljskih sukoba. I dok se čini da je stres uobičajen u ovo doba godine, mnogi izjavljuju da stres zbog praznika ometa njihovu sposobnost da uživaju u njima i da im blagdani počinju nalikovati natjecanju. Da stvar bude gora, statistika nam pokazuje da preko 60% pojedinaca koji žive s mentalnom bolešću osjećaju kako im se stanje pogorša oko praznika. Napetost zbog inflacije, svjetske razmirice i ratovi ove godine dodaju se ostalim blagdanskim stresorima i stvaraju otrovni koktel za mentalno zdravlje. Ljude dosljedno brinu svjetska i nacionalna sigurnost, stres oko rasta cijena i praznične potrošnje, porast slučajeva gripe, hripavca, COVID-a i ostalih respiratornih bolesti.

Ponekad, bez obzira koliko se trudili stvoriti Božić bez stresa i sukoba, pritisak i napetost nas mogu nadvladati. Proteklih nekoliko godina bilo je izazovno na više načina nego što smo mogli zamisliti, pa kako se približavate kraju godine, mogli biste primijetiti osjećaje poput tuge, straha i ljutnje kako izbijaju na površinu. Ako ste izgubili nekoga koga volite ili ste primjerice okončali vezu, Božić može biti tužno i usamljeno vrijeme te vrijeme razmišljanja. Međutim, postoje načini na koje se možemo pripremiti i, nadamo se, odvratiti od povećanog stresa blagdana. Važno je shvatiti da imamo više kontrole nego što mislimo da imamo.

sjećate da vam nedostaje „blagdanskog duh“?

Biti okružen vedrinom može biti preplavljujuće kada ne osjećate istu razinu entuzijazma kao drugi. Pritisak da budete društveni, sretni i prisutni može otežati komuniciranje ako se osjećate drugačije.  Prepoznajte da se ne trebate prisiljavati da budete sretni i da je u redu osjećati osjećaje koji nisu radosni; zapamtite da niste jedini koji se tako osjećate. Izbjegavajte umrtvljivanje ili potiskivanje osjećaja upotrebom alkohola ili drugih tvari koje u konačnici pogoršavaju tjeskobu i depresiju. Ako je moguće, okružite se ljudima koji se osjećaju slično; slavite svoje tradicije ili stvarajte nove. Priprema samih sebe razumijevanjem unaprijed kako različiti okidači utječu na vas može pomoći u smanjenju stresa. Osim toga, ako saznate zašto ste tjeskobni ili tužni tijekom praznika, možda ćete lakše moći preživjeti ostatak praznične sezone.

Osjećate pritisak da sudjelujete u aktivnostima – a ne želite sudjelovati u njima

Svi mi imamo svoju osobnu povijest s praznicima. Sanjarimo o tome kakvi bi praznici trebali biti, što može biti i potencijalno opasno. Uhvatimo se u želji da želimo činiti baš sve i sudjelovati u svemu, no korisnije bi bilo postaviti realnija očekivanja sebi i drugima.

Prihvatite svoja ograničenja i budite strpljivi i s drugima te postavite granice. Pokušajte uvidjeti tuđa gledišta i shvatiti da se svi osjećamo barem malo pod stresom. Ako se osjećate tjeskobno zbog provođenja vremena s određenim ljudima, možda biste mogli ograničiti vrijeme koje provodite s njima? Ili možda planirajte unaprijed uzeti time-out prije nego što dođete do točke u kojoj se osjećate ugušeno, svladano ili ljuto na ljude oko vas. Također, bilo bi vrijedno razmisliti o tome koliko ste spremni žrtvovati svoje potrebe da biste se brinuli za druge ljude. Postavljanje ograničenja oko brige o drugima može izazvati osjećaj krivnje, ali ako se ne zaštitite na ovaj način, to može dovesti do ogorčenosti, izgaranja i pasivno-agresivnih osjećaja.

Dajte prioritet najvažnijim aktivnostima ili rasporedite druženja za nakon praznika: ako se osjećate preopterećeni društvenim obavezama i onim što drugi traže od vas, naučite se reći „ne“. Govoreći o brizi o sebi, napravite raspored kada ćete kupovati, peći i čistiti—i svakako planirajte vrijeme za brigu o sebi. Možete odlučiti da uopće ne slavite – umjesto da provedete praznike onako kako mislite da biste trebali, možete se odlučiti za aktivnost koju zapravo volite – bilo da je to priprema omiljenog jela ili Netflix maraton. Bez obzira na vaše planove, može biti korisno priopćiti namjere prijateljima i obitelji rano u blagdanskoj sezoni kako bi svi znali što očekivati.

​Pod stresom ste zbog davanja darova

Vrlo je uobičajeno biti uhvaćen u komercijalizaciju i marketing blagdana. Možemo se osjećati pod stresom zbog trošenja našeg tankog proračuna ili zbog pokušaja da pronađemo baš pravi dar. Razmislite koliko novca možete bez problema potrošiti i držite se unaprijed dogovorenog iznosa. Također, možete jednostavno obavijestiti ljude da ove godine ne možete davati darove. Davanje drugima ne mora biti trošenje novca. Ponekad su osobni darovi  poput pjesme ili uokvirene fotografije – najbolji što smo nekome mogli darovati. Također možete darovati pomoć susjedu, prijatelju, članu obitelji ili strancu. Čin darivanja je važniji od poklona. Naša velikodušnost može biti dar nama samima, jer kada se usredotočimo na druge, a manje na sebe, smanjujemo osjećaj tjeskobe.

Stvorite prostor za sebe  i održavajte zdrave navike

Ovo doba godine često uključuje provođenje dužeg vremena s drugim ljudima. Ako ste netko tko se oporavlja tako što uzima vrijeme za sebe, razmislite o načinima na koje možete svjesno stvoriti prostor za sebe. Blagdani su poznati po tome što uništavaju zdrave navike. Kratka tjelovježba svako jutro pomoći će vam u donošenju odluka tijekom dana, kao i  jedenje zdravijih grickalica, poput svježeg voća ili povrća tijekom cijelog dana a tek navečer „čašćenje“  primamljivom, ali nezdravom hranom. Izlazak vani i povezivanje s prirodom može biti učinkovit način vraćanja energije. Ili možda možete dobiti odmor koji vam je potreban tako što ćete se sklupčati uz dobru knjigu, slušati glazbu, uputiti se u lokalni park ili odspavati poslijepodne.

Upotrijebite svojih pet osjetila da se dovedete u sadašnji trenutak

Tijekom užurbanih razdoblja kao što je Božić, obično veliki dio vremena provedemo u svojim glavama brinući se o budućnosti i ruminirajući o prošlosti. Kad nas obuzme um, nedostaje nam ljepota i jednostavnost svakodnevnih stvari poput dobrog razgovora ili provođenja vremena na suncu. Jedan od najučinkovitijih načina da se usidrite u sada i ovdje jest ugađanje svojim čulima. Dakle, kada primijetite da vas misli nose, vratite se u sadašnji trenutak namjernim fokusiranjem pažnje na ono što možete vidjeti, čuti, okusiti, pomirisati i dodirnuti. Na primjer, dok ručate pokušajte primijetiti sve boje u prostoriji oko vas, miris hrane na vašem tanjuru, teksturu i okus hrane dok je jedete, osjećaju vašeg tijela u kontaktu sa stolcem na kojem sjedite, zvukove razgovora oko vas. Upijte sve. Doživjet ćete svijet oko sebe na drugačiji, manje mahnit način. Osim toga, tu je i dodatni bonus odmora od jurcanja vašeg uma.