Povežite se s nama

U fokusu

Milan Horvat: “Varaždin je bio primjer etnički čistog grada, a sada mu gospodarstvo ne funkcionira bez stranih radnika“

Objavljeno:

- dana

Milan Horvat, direktor tvrtke FIMA Plus, pionir našeg tržišta kapitala, koji je zadnjih nekoliko godina između ostalog posvećen digitalnoj ekonomiji i tržištu kriptovaluta, ovih je dana uzburkao duhove na poslovnoj društvenoj mreži Linkedin.

Naime, u objavi je ustvrdio da u Varaždinu, u gradu u kojem živi, radi nešto manje od 3.000 stranaca iz Europe, Azije, Afrike, a to je skoro 15% svih zaposlenih. Dodao je da bez njih Varaždinsko gospodarstvo nema šanse normalno funkcionirati.

– Grad je to s najnižom stopom nezaposlenosti u RH. Još samo prije 7 godina u njemu je bilo jedva 50-tak stranih radnika, a onda se sve počelo naglo mijenjati. U hrvatskoj javnosti se priča o našim ljudima koji odlaze raditi u inozemstvo, a Varaždin je npr. 2021. imao veći broj doseljenih građana nego što ih je odselilo. Što se dogodilo? Ušli smo u EU prije deset godina, a neki dan u euro monetarnu uniju i Schengen zonu i vrijeme je da počnemo raspravljati o tome što je to europski sustav vrijednosti? Varaždinci rade u pograničnim mjestima Slovenije i Austrije od kad znam za sebe, a naročito nakon 2013. godine. Puno ih putuje tamo na posao i natrag isto kao i u Zagreb, a manji dio njih je iznajmilo jeftin smještaj jer vikende provode kod kuće. Rade tamo gdje se bolje plaća njihov rad – ukazuje Horvat.

I dodaje:

– Varaždin je prije manje od desetljeća bio primjer etnički čistog grada, iznimno tolerantnih i marljivih ljudi. U samo nekoliko godina se sve promijenilo. Danas je skoro svaka deveta zaposlena osoba u mom gradu s nekog drugog kraja svijeta, a niti se više ne možete prošetati gradom ili otići do dućana kupiti namirnice, a da ne sretnete ljude s drugog kontinenta, druge boje i rase, iz drugih država. Oni nisu turisti, oni su moji sugrađani, moji suradnici na poslu i s njima je život u gradu dinamičniji, zanimljiv, bogatiji i bolji. Europski sustav vrijednosti između ostalog podrazumijeva da se neki grad ili regija moraju pobrinuti da postanu privlačni za život građana i biti u stanju privući druge ljude jer im oni trebaju da mogu funkcionirati i razvijati se, a ne se ponašati kao da je samo po sebi razumljivo da će ljudi koji su se tu rodili, ostati tu živjeti i raditi – smatra Horvat.

Po njemu, takvim pristupom se istovremeno zadržava i postojeće stanovnike te im se nude prilike za bolji život kako njima tako i došljacima.

– Ono što je najbolje u mojoj priči je da su toga svjesni varaždinski poduzetnici, ali i HDZ-ov župan i SDP-ov gradonačelnik pa se obojica trude u skladu sa svojim mogućnostima i ovlastima napraviti što bolje uvjete za život i rad svim građanima. Život u EU nije crno-bijeli film i toga sve više postajemo svjesni, a ja sam srećom odgojen tako da volim svo to šarenilo boja te sam odrastao i živim u gradu gdje je to oduvijek bilo cool – zaključuje Milan Horvat.

U fokusu

Dobre vijesti za vozače, od danas jeftinije gorivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

gorivo benzinska tankanje

Vlada je na telefonskoj sjednici u ponedjeljak donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koja će vrijediti sljedećih dva tjedna.

Nove cijene iznosit će:

– 1,43 EUR/l za benzinsko gorivo (smanjenje 0,04 EUR/l)

–  1,37 EUR/l za dizelsko gorivo (smanjenje 0,01 EUR/l)

– 0,83 EUR/l za plavi dizel (smanjenje 0,01 EUR/l)

– 1,06 EUR/kg UNP za spremnike (smanjenje 0,01 EUR/kg)

– 1,62 EUR/kg UNP za boce (smanjenje 0,02 EUR/kg)

Iz Vlade kažu da bi te cijene bez mjera iznosile:

– 1,56 EUR/l za benzinsko gorivo

– 1,53 EUR/l za dizelsko gorivo

– 0,92 EUR/l za plavi dizel

– 1,30 EUR/kg UNP za spremnike

– 1,93 EUR/kg UNP za boce

Nastavite čitati

U fokusu

Od srpnja veće rate kredita, evo tko će biti prvi na udaru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme najavljuje se povećanje kamatnih stopa. Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS, piše Večernji list.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura.

Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje