Povežite se s nama

U fokusu

Milan Horvat: “Varaždin je bio primjer etnički čistog grada, a sada mu gospodarstvo ne funkcionira bez stranih radnika“

Objavljeno:

- dana

Milan Horvat, direktor tvrtke FIMA Plus, pionir našeg tržišta kapitala, koji je zadnjih nekoliko godina između ostalog posvećen digitalnoj ekonomiji i tržištu kriptovaluta, ovih je dana uzburkao duhove na poslovnoj društvenoj mreži Linkedin.

Naime, u objavi je ustvrdio da u Varaždinu, u gradu u kojem živi, radi nešto manje od 3.000 stranaca iz Europe, Azije, Afrike, a to je skoro 15% svih zaposlenih. Dodao je da bez njih Varaždinsko gospodarstvo nema šanse normalno funkcionirati.

– Grad je to s najnižom stopom nezaposlenosti u RH. Još samo prije 7 godina u njemu je bilo jedva 50-tak stranih radnika, a onda se sve počelo naglo mijenjati. U hrvatskoj javnosti se priča o našim ljudima koji odlaze raditi u inozemstvo, a Varaždin je npr. 2021. imao veći broj doseljenih građana nego što ih je odselilo. Što se dogodilo? Ušli smo u EU prije deset godina, a neki dan u euro monetarnu uniju i Schengen zonu i vrijeme je da počnemo raspravljati o tome što je to europski sustav vrijednosti? Varaždinci rade u pograničnim mjestima Slovenije i Austrije od kad znam za sebe, a naročito nakon 2013. godine. Puno ih putuje tamo na posao i natrag isto kao i u Zagreb, a manji dio njih je iznajmilo jeftin smještaj jer vikende provode kod kuće. Rade tamo gdje se bolje plaća njihov rad – ukazuje Horvat.

I dodaje:

– Varaždin je prije manje od desetljeća bio primjer etnički čistog grada, iznimno tolerantnih i marljivih ljudi. U samo nekoliko godina se sve promijenilo. Danas je skoro svaka deveta zaposlena osoba u mom gradu s nekog drugog kraja svijeta, a niti se više ne možete prošetati gradom ili otići do dućana kupiti namirnice, a da ne sretnete ljude s drugog kontinenta, druge boje i rase, iz drugih država. Oni nisu turisti, oni su moji sugrađani, moji suradnici na poslu i s njima je život u gradu dinamičniji, zanimljiv, bogatiji i bolji. Europski sustav vrijednosti između ostalog podrazumijeva da se neki grad ili regija moraju pobrinuti da postanu privlačni za život građana i biti u stanju privući druge ljude jer im oni trebaju da mogu funkcionirati i razvijati se, a ne se ponašati kao da je samo po sebi razumljivo da će ljudi koji su se tu rodili, ostati tu živjeti i raditi – smatra Horvat.

Po njemu, takvim pristupom se istovremeno zadržava i postojeće stanovnike te im se nude prilike za bolji život kako njima tako i došljacima.

– Ono što je najbolje u mojoj priči je da su toga svjesni varaždinski poduzetnici, ali i HDZ-ov župan i SDP-ov gradonačelnik pa se obojica trude u skladu sa svojim mogućnostima i ovlastima napraviti što bolje uvjete za život i rad svim građanima. Život u EU nije crno-bijeli film i toga sve više postajemo svjesni, a ja sam srećom odgojen tako da volim svo to šarenilo boja te sam odrastao i živim u gradu gdje je to oduvijek bilo cool – zaključuje Milan Horvat.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje